Ako Fakafoʻituituí—Ko ha Meʻa ke Fakakaukauʻi
1 Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne ueʻi kitautolu ke fai ha fakakaukau fakamātoato ki aí? ʻOku totonu ke tau mātuʻaki fakakaukau ʻo kau ki hono langa hake mo tauhi maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo Sihova. Ko e ako fakafoʻituituí ʻoku kaunga lahi ia ki hono fakatupu ha vā fekoekoeʻi pehē. ʻI he ʻahó ni, ko e niʻihi ʻiate kitautolu ʻoku tau maʻu ha ngaahi tuʻunga ʻokú ne fakaʻatā ai ke tau fakamoleki ha ngaahi taimi lahi ʻi he fakalaulauloto mo e ako fakafoʻituitui. Ka, ʻo kapau ʻoku ʻikai te tau lau maʻu pē ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, te tau hoko atu ʻo vaivai ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻe ʻikai ke maʻu ai ʻa e mālohi ke talitekeʻi ʻa e laumālie ʻo e māmaní pea mo ʻene holi fakaekakanó.
2 Mou Holi Lahi ki he Folofolá: ʻI heʻetau ʻuluaki ako ʻo kau ki he ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá, ngalingali ne tau vēkeveke ke maʻu ha ʻilo lahi ange. Kae kehe, ʻi he faai atu ʻa e taimí, ko ʻetau fiekaia ki he ngaahi meʻakai fakatupu moʻui lelei fakalaumālié kuo kamata nai ia ke hōloa. ʻOku ʻi ai nai ʻa e fiemaʻu ke “holi lahi” ki he meʻakai fakalaumālié. (1 Pita 2:2, PM) ʻOku anga-fēfē haʻatau fakatupulekina ha holi lahi pehē?
3 Ko e nanamu ʻo ha meʻakai ifo ʻokú ne ueʻi ke tau ʻuakai ki ai koeʻuhi ko hono fakamānakó. Ko ha kiʻi taimi nounou ʻo ha ako fakafoʻituitui ʻokú ne ueʻi kitautolu ʻi he founga meimei tatau fakalaumālie. ʻI heʻetau maʻu ha maʻanga meʻakai fakalaumālie ifo ʻe langaʻi nai ai ʻetau ʻuakai ki he ngaahi moʻoni lolotó. Ko e fiemālie ʻoku tau maʻu mei he ngaahi meʻa kuo tau akó ʻe hoko nai ia ʻo fakalototoʻa kiate kitautolu ke tau toe kumi ke loloto ange ki he Folofola ʻa Sihová.
4 Fakatupulekina ha Founga Tuʻumaʻu ʻE Ola Lelei Taha Kiate Koé: Ko e niʻihi ʻoku nau vaheʻi kakato ha efiafi ke fai ai ʻenau ako fakafoʻituituí, lolotonga ia ʻoku manako ʻa e niʻihi ke nounou mo tuo lahi ʻenau fai ʻenau akó. Kapau ʻokú ke ʻilo ʻoku huʻufataha ange ho lotó ʻi he ngaahi houa pongipongí, te ke fakakaukau nai ke fai ha kiʻi ako ki muʻa ke kamata ʻa e kai pongipongí. Kapau ʻokú ke longomoʻui ange ʻi he efiafí, te ke fili nai ke fai hoʻo akó ki muʻa pea ke mohé. Ko e hā ʻa e tuʻungá, ko e meʻa mahuʻingá ko hono fai maʻu pē pea pīkitai ki he founga tuʻumaʻu feʻungamālie mo hoʻo ngaahi fiemaʻú.
5 ʻI he taimi ʻoku tau loto-toʻa ai ke fai ha ako fakafoʻituitui lahi angé, ʻe vave leva ʻa ʻetau ʻai ia ke ʻiloa ʻoku tau maʻu ha taimi-tēpile ʻoku kakato. Kae kehe, ko kitautolu kotoa ʻoku fiemaʻu ke tau faitotonu ʻi hono fakakaukauʻi atu pe ʻoku founga fēfē ʻetau fakamoleki hotau taimí. ʻOku lahi ange ʻa e ngaahi houa kuo fakamoleki ʻi he ʻaho taki taha ʻi he mamata he polokalama televīsoné? ʻOku tau loto-lelei nai ke feilaulauʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau mahuʻingaʻia fakafoʻituitui aí? Ko hano sivisiviʻi fakalelei ʻo e founga ʻoku tau ngāueʻaki ai hotau taimí ʻe ngalingali ʻe hā ai ʻa e ngaahi taimi ʻi he ʻahó ke ngāueʻaongaʻaki ia ʻi heʻetau ako fakafoʻituituí.—ʻEf. 5:15, 16.
6 Ko hono ako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku fiemaʻu ki ai ʻetau tokanga fakalūkufua. ʻI hono fai ha ngaahi meʻa kehe he lolotonga ʻo e akó ʻoku siʻisiʻi ai ke maʻu ha ʻaonga. Kapau ʻoku tau hehema ke fai ʻetau akó lolotonga ʻoku tau kaí, fanongo ki he letioó, pe mamata televīsoné, ʻoku ngalingali ʻe ʻikai te tau maʻu ha ʻaonga mei he meʻa ʻoku tau feinga ke akó. (1 Tīm. 4:15) Ko ia ʻoku ʻi ai ʻa e fiemaʻu ke liʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakatupu fakahohaʻasi kitá.—Sio ki he School Guidebook, peesi 33-34.
7 ʻOku mahuʻinga ʻaupito ʻa hono ako mo ngāueʻaki fakaʻaho ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Tohi Tapú koeʻuhi ko e founga ia te tau maʻu ai ʻa e ngaahi tataki meia Sihová. ʻAi ia ko hoʻo koló ke ʻai ʻa e moʻoni kuo hiki maí ke ne tākiekina ho lotó. Ngāueʻaongaʻaki maʻu pē ʻa e faingamālie kotoa pē, tatau ai pē pe ko e hā hono fuoloa, ke lau, toe fakamanatu, pe fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa fakalaumālié.—Teu. 6:6-8; Kol. 1:9, 10.