ʻAi ke Ulo Atu Maʻu Pē ʻEtau Maamá
1 Ko e hā ʻa e maamá? ʻOku fakamatalaʻi ia ʻe he tikisinalé “ko ha meʻa ʻokú ne ʻai ke malava ʻa e sió.” Ka ko hono moʻoní, neongo ʻa ʻene laka ki muʻa fakatekinolosiá, ʻoku kei taʻekakato pē ʻa e ʻilo ʻa e tangatá ki he fehuʻi naʻe langaʻi ʻe Sihová ʻa ia naʻe hiki ʻi he Siope 38:24. ʻOku lava ke tau moʻui pē ʻi he ʻikai ha maamá? Kapau ʻe ʻikai ha maama ʻe ʻikai malava ke tau ʻi aí ni. ʻOku mātuʻaki fiemaʻu ʻa e maamá ki he sio fakasinó, pea ʻoku tala mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu, ʻi ha ʻuhinga fakalaumālié, “ko e ʻOtua ko e maama.” (1 Sione 1:5) ʻOku tau fakafalala kakato ki he Tokotaha ʻa ia ʻokú ne “tuku ke ha mai ha maama” kiate kitautolu.—Sāme 118:27.
2 ʻOku moʻoni ʻeni ʻi ha ʻuhinga fakasino ka ʻoku toe lahi ange ʻi he tafaʻaki fakalaumālié. Kuo takihalaʻi ʻe he lotu loí ʻa e kakai tokolahi, ʻo tuku ai kinautolu ʻi he fakapoʻuli fakalaumālié, ʻo “tautaufā ʻi he ʻa hange ko e kau kui.” (ʻAi. 59:9, 10) ʻOku fekau mai ʻe Sihova ʻa ‘ʻene maamá mo ʻene moʻoní,’ ʻi hono ueʻi ia ʻe heʻene ʻofa taʻefakatatauá pea mo e manavaʻofá. (Sāme 43:3) Ko hono moʻoní, ko e laui miliona ʻo e faʻahinga loto-houngá kuo nau fai ha meʻa, ʻo haʻu “mei he poʻuli ki he maama fakaofo aʻana.”—1 Pita 2:9.
3 Naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngāue mahuʻinga ʻaupito ʻi hono ʻomai ʻa e maama ko ʻení ki he māmaní. Naʻá ne pehē: “Kuo u haʻu au ki māmani ko e maama, koeʻuhi ke ʻilonga ha taha ʻoku tui pikitai kiate au, pea ʻoua te ne kei nofo ai pe ʻi he poʻuli.” (Sione 12:46) Ko e kotoa ʻo hono taimí, iví, ngaahi malava ʻaongá naʻe fakahanga pē ia ki hono ʻai ʻa e maama ʻo e moʻoní ke ʻiloa. Naʻá ne fononga ʻi hono fonuá kotoa, ʻo malanga mo faiako ʻi he meimei kolo lahi mo e kolo siʻi kotoa pē. Naʻá ne kātekina ʻa e fakatanga taʻefakavaivai mei he tafaʻaki kotoa pē, ka naʻá ne tuʻumaʻu pē ʻi he ngāue naʻe vaheʻi kiate iá ke fakamafola ʻa e maama ʻo e moʻoní.
4 Naʻe tokanga taha ʻa Sīsū ki hono fili, teuteuʻi pea mo fokotuʻutuʻu maau ʻa e kau ākongá, pea mo ha kolo tefito ʻi heʻene fakakaukaú. ʻI he Mātiu 5:14-16 ʻoku tau lau ai ʻa ʻene ngaahi fakahinohino kiate kinautolú: “Ko kimoutolu ko e māma ʻo mamani: . . . ke ulo atu hoʻomou māma ke hā ki he kakai, ke nau mamata ki hoʻomou ngāhi ngaue lelei, pea fakamāloʻia ʻa hoʻomou Tamai ʻoku ʻi Hevani.” Hangē pē ko Sīsuú, naʻa nau hoko “ko e ngaahi maamaʻanga ʻi mamani,” ʻo fakamafola ʻa e maama ʻo e moʻoní ki he mamaʻó. (Fili. 2:15) Naʻa nau tali fiefia ʻa e fatongia ko iá, ʻo vakai ki ai ko ʻenau taumuʻa tefito ia ʻi he moʻuí. ʻI he taimi siʻi ki mui mai, naʻe malava ai ʻa Paula ke ne pehē ko e ongoongo leleí naʻe ʻosi “malangaʻaki ki he meʻa moʻui kotoa pe ʻi he lalo langi.” (Kol. 1:23) Ko e fakatahaʻanga Kalisitiané fakakātoa naʻa nau fāʻūtaha ʻi hono fakahoko ʻa e ngāue lahi ko iá.
5 Ko kitautolu ʻi he ʻaho ní ʻoku totonu ke tau fakamālō ʻi heʻetau kau ʻi he lotolotonga ʻo kinautolu kuo nau “huʻihuʻi ʻa e ngaahi ngaue ʻo e poʻuli.” (Loma 13:12, 13) ʻOku lava ke tau fakahā ʻa ʻetau houngaʻiá ʻaki ʻa e faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū mo e kau Kalisitiane anga-tonu ʻi he kuo hilí. Ko e fiemaʻu ki he niʻihi kehé ke fanongo ki he moʻoní ʻoku fakavavevave mo tauhaʻa ange ia he taimí ni ʻi ha toe taimi ʻi he hisitōlia ʻo e tangatá. ʻOku ʻikai ha ngāue kehe ia ʻoku lava ke fakatatau ki he ngāue ko ʻení ʻi hono fakavavevavé mo e mafola atu ʻa hono ngaahi ʻaongá ki he mamaʻó.
6 ʻOku Lava Fēfē ke Tau Ulo Atu ko e Ngaahi Maamaʻanga? Ko e founga tefito ke ulo atu ai ʻa ʻetau maamá ko e kau ʻi he ngāue fakamalanga ʻo e Puleʻangá. Ko e fakatahaʻanga kotoa pē ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu maau mo tuʻumaʻu ki he ngāue malanga ʻi hono feituʻu ngāue kuo ʻosi vaheʻí. ʻOku lahi ʻaupito ʻa e ngaahi tohi ʻoku ala maʻu ʻi he faʻahinga kehekehe pea ʻi he ngaahi lea kehekehe. Ko e ako lahi ʻaupito kuo tokonaki ʻo fakafou mai ʻi he ngaahi fakatahá, pea mo e tokoni ki hono akoʻi fakafoʻituitui ʻa e niʻihi kehé ʻoku fai ia ʻe kinautolu kuo nau taukeí. Ko e ngaahi faingamālie ke kau ki aí ʻoku ʻatā ki he kau tangata, fafine, faʻahinga taʻumotuʻa, pea naʻa mo e fānaú. ʻOku fakaafeʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he fakatahaʻangá ke kau ʻo fakatatau pē ki heʻene ngaahi malavá pea mo e fakaʻatā ia ʻe hono ngaahi tuʻungá. Ko e ngaahi ngāue kotoa pē ʻa e fakatahaʻangá ʻoku fakahanga ia ki he ngāue fakamalangá, mo e ngaahi tokonaki ke tokoni ki he mēmipa kotoa pē ke kau ki ai ʻi ha founga pē. Ko e feohi vāofi maʻu ai pē mo e fakatahaʻangá ko e founga lelei taha ia ke fakapapauʻi ai ʻoku ulo atu maʻu pē ʻa ʻetau maamá.
7 ʻOku lava ke tau ulo atu ʻi he ngaahi founga ʻe ʻikai ke kau ai ha lea ʻo fai ha fakamoʻoni. ʻOku lava ke tau tohoaki mai ʻa e tokanga ʻa e niʻihi kehé ʻaki hotau ʻulungaangá pē. Ko e meʻa ia naʻe ʻi he fakakaukau ʻa Pitá ʻi heʻene naʻinaʻí: “ʻO mou ʻai ke tāu hoʻomou fakafeangai ki he Senitaile, koeʻuhi, . . . ke nau mamata ki hoʻomou ngaahi ngaue lelei, pea langaʻi ai ʻenau fakahikihikiʻi ʻa e ʻOtua.” (1 Pita 2:12) Ko e tokolahi ʻoku nau fakamāuʻi ha ngāue pe ha kautaha ʻaki ʻa e ʻulungaanga ʻo kinautolu ʻoku kau ki aí. ʻI hono fakatokangaʻi ʻe he kau mamatá ʻa e kakai ʻoku nau maʻa fakaeʻulungaangá, faitotonú, melinó, mo tauhi laó, ʻoku nau vakai ki he kakai peheé ʻoku nau kehe pea fakaʻosiʻaki ʻo pehē ʻoku nau moʻuiʻaki ha ngaahi tuʻunga ʻoku mātuʻaki māʻolunga ange ia ʻi he founga ʻoku muimui ki ai ʻa e tokolahi. Ko ia ko ha husepāniti ʻokú ne ʻai ke ulo atu ʻa ʻene maamá ʻi heʻene tokaʻi mo lehilehiʻi ʻa hono uaifí ʻi ha founga anga-ʻofa; ʻoku fai tatau pē mo e uaifí ʻaki ʻa ʻene tokaʻi ʻa e tuʻunga-ʻulu ʻo hono husepānití. ʻOku ʻilonga makehe ʻa e fānaú ʻi heʻenau talangofua ki heʻenau mātuʻá pea fakaʻehiʻehi mei he fehokotaki fakasino taʻetaaú pea mo hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapú. Ko ha tokotaha ngāue totongi, ʻa ia ʻoku tokanga ki heʻene ngāué, faitotonu, mo fakaʻatuʻi ʻa e niʻihi kehé ʻoku mahuʻinga lahi ʻaupito ia. ʻI hono fakahāhaaʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalisitiane ko ʻení, ʻoku tau ʻai ai ke ulo atu ʻa ʻetau maamá, ʻo fakaongoongoleleiʻi ʻa ʻetau founga moʻuí ki he niʻihi kehé.
8 Ko e malangá ko e talanoa ia ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo e meʻa kuo tau ako mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku fai ia ʻi he ngaahi malanga fakahāhā, pe lea ʻi he ngaahi matapaá, ka ʻoku ʻikai ke fakangatangata pē ia ki he ngaahi taimi peheé. Ko ʻetau ngaahi ngāue fakaʻahó ʻoku nau ʻai kitautolu ke tau feʻiloaki mo e kakai tokolahi. ʻOku tuʻo fiha ʻi he ʻaho ʻa hoʻo lea ki ho ngaahi kaungāʻapí? Kuo tuʻo fiha ha tukituki atu ʻa ha tokotaha ʻi ho matapaá? Ko e kakai kehekehe ʻe toko fiha ʻokú ke fetaulaki mo kinautolu ʻi hoʻo fai ʻa hoʻo fakataú, heka ʻi he pasí, pe ngāue ʻi hoʻo ngāue fakamāmaní? Kapau ko ha talavou koe ʻi he ʻapi akó, ʻoku lava ke ke lau ʻa e faʻahinga ʻokú ke lea ki ai ʻi he ʻaho taki taha? Ko e ngaahi faingamālie ke lea ai ki he niʻihi kehé ʻoku meimei taʻefakangatangata ia. Ko e meʻa pē ʻoku fiemaʻu ke ke faí ko hono tuku ki ho ʻatamaí ha ngaahi fakakaukau Fakatohitapu, tuku ofi pē ai ha Tohitapu mo e ngaahi tuleki ʻe niʻihi, pea ke tomuʻa kamata ʻe koe ʻa e leá ʻi he ʻi ai ha faingamālié.
9 Neongo ko e faifakamoʻoni ʻi he founga ʻikai anga-mahení ʻoku faingofua ʻaupito, ka ʻoku ongoʻi pipiko ʻa e niʻihi ke ʻahiʻahiʻi ia. ʻOku nau anga-fakalongolongo nai, pea fakamatematē ʻoku nau fuʻu mā pe fuʻu loto-siʻi ke fakaofiofi atu ki he kau foʻoú. ʻOku nau ongoʻi manavasiʻi nai ʻo fekauʻaki mo e tohoaki mai ʻa e tokangá kiate kinautolú pe ko hono maʻu ai ha tali fakamamahi. Ko kinautolu ʻoku nau taukei ʻi he faifakamoʻoni ʻi he founga ʻikai anga-mahení ʻoku lava ke nau tala atu kiate koe ʻoku tātātaha ha fakatupunga ai ki he loto-hohaʻá. Ko e niʻihi kehe ʻoku hangē pē ko kitautolú; ʻoku tatau pē ʻa ʻenau ngaahi fiemaʻú, ongoʻi ʻa e ngaahi hohaʻa tatau pē, pea mo fiemaʻu ʻa e ngaahi meʻa tatau pē maʻanautolu mo honau ngaahi fāmilí. Ko e tokolahi taha te nau tali ʻi ha tōʻonga anga-ʻofa ha malimali fiefia pe ko ha lea fakafeʻiloaki anga-fakakaumeʻa. Ke kamatá, ʻoku fiemaʻu nai ke maʻu ha “malohi.” (1 Tes. 2:2) Kae kehe, ʻi hoʻo kamatá pē, te ke ʻohovale nai mo fiefia ʻi he ngaahi olá.
10 ʻOku Tāpuakiʻi Kitautolu ʻi Heʻetau ʻAi ke Ulo Atu ʻa ʻEtau Maamá: Ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻeni ʻe niʻihi ʻo e ngaahi meʻa fakaongoʻimālohi naʻe hoko ko e ola ia ʻo e faifakamoʻoni ʻi he founga ʻikai anga-mahení: Naʻe feinga ha fineʻeiki taʻu 55 ke kolosi ʻi he halá. ʻI he meimei tau ai ha motokā, naʻe puke ʻe ha tuofefine ʻa hono nimá ʻo fusiʻi mai ia ʻo ne hao ai, peá ne pehē: “Kātaki muʻa ʻo tokanga. ʻOku tau moʻui ʻi he ngaahi taimi fakatuʻutāmaki!” Naʻá ne toki fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fuʻu fakatuʻutāmaki ai ʻa e taimí. Naʻe ʻeke ange ʻe he fineʻeikí, “Ko ha taha koe ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?” Naʻe maʻu ʻe he fineʻeikí ni ha taha ʻo ʻetau ngaahi tohí mei hono taʻoketé, pea naʻe fiemaʻu ʻe he fineʻeikí ke feʻiloaki mo ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea naʻe malava ia ʻi he fetaulaki ko ʻení.
11 Naʻe kamata ha fetalanoaʻaki ʻe ha tuofefine mo ha fefine ʻi ha loki tataliʻanga ʻi he ʻōfisi ʻo e toketaá. Naʻe fanongo tokanga ʻa e fefiné peá ne pehē: “Kuó u ʻosi fetaulaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová; ka ʻo kapau te u hoko moʻoni ʻi he kahaʻú ko ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻe hoko iá koeʻuhi ko e meʻa naʻá ke toki tala mai kiate aú. Ko e fanongo kiate koé ʻoku hangē ia ha kamata ke sio ki ha maama ʻi ha feituʻu fakapoʻuli.”
12 Ko ha ngāue anga-ʻofa, ʻe lava ke hoko ia ko ha maka lakaʻanga ke tokoni ai ki he niʻihi kehé ke ako ʻa e moʻoní. ʻI he lolotonga ʻo e luelue ke foki ki ʻapi mei he ngāue fakamalangá, naʻe fakatokangaʻi ʻe ha ongo tuofefine ha fineʻeiki naʻe hā ngalingali ʻoku puke ʻi heʻene hifo mei he pasí. Naʻá na tuʻu ʻo ʻeke ki he fineʻeikí pe ʻokú ne fiemaʻu ha tokoni. Naʻá ne fuʻu ʻohovale ʻi ha ongo sola pehē ʻokú na fakahā ha mahuʻingaʻia ʻiate ia pea naʻá ne vili ke ʻilo pe ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne fakatupunga ha anga-ʻofa peheé. Naʻe maʻu heni ha faingamālie ke fai ai ha fakamoʻoni. Naʻe ʻoange ʻe he fineʻeikí ʻa hono tuʻasilá mo fakaafeʻi māfana kinaua ke na ʻaʻahi ange ki ai. Naʻe kamata ha ako. Naʻe vave ʻa e kamata ke maʻu ʻe he fineʻeikí ʻa e ngaahi fakatahá pea ʻokú ne kau ʻi he taimí ni ʻi hono fakahā atu ʻa e moʻoní ki he niʻihi kehé.
13 Ko ha tuofefine taʻumotuʻa naʻá ne ngāueʻaongaʻaki ʻa e faingamālie ke faifakamoʻoni pongipongia ʻi he matātahi ʻoku ofi ki ai. Naʻá ne feʻiloaki ai mo e kau kaunanga, kau toʻo tama, kau kalake pangikē, mo e niʻihi kehe ʻoku nau luelue ʻi he pongipongí ʻi he hala papa ʻi he matātahí. Naʻá ne fai ʻa e ngaahi ako Tohitapu, ʻo hekeheka pē he ngaahi sea ʻi he matātahí. Ko e kakai ʻe niʻihi naʻa nau ako ʻa e moʻoní mei he fefiné ni pea ʻoku nau hoko ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi he taimí ni.
14 ʻI heʻene ngāue fakamāmaní, naʻe fanongo ai ha tuofefine ki ha kaungāngāue naʻe talanoa ʻo fekauʻaki mo e faʻahi fakapolitikale naʻá ne tui ʻe lava ke ne fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻi he māmaní. Naʻe lea atu ʻa e tuofefiné, ʻo lave ki he ngaahi talaʻofa ʻe fai ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e fetalanoaʻaki ko ʻeni ʻi he ngāueʻangá naʻe iku ki ha ako Tohitapu ʻi he ʻapí, pea faifai atu pē ʻo hoko ʻa e fefiné mo hono husepānití ko e ongo Fakamoʻoni.
15 ʻOua ʻAupito Naʻa Ngalo ko ha Fakamoʻoni Koe! ʻI hono fakamatalaʻi ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ākongá “ko e māma ʻo mamani” ʻa kinautolú, naʻá ne ʻuhingá ʻoku totonu ke nau tokoni ki he niʻihi kehé ke nau maʻu ha ʻaonga mei he fakamaama fakalaumālie ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Kapau te tau ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻa Sīsuú, ʻe anga-fēfē ʻa ʻetau vakai ki heʻetau ngāue fakafaifekaú?
16 ʻI he kumi ki ha ngāué, ko e kakai ʻe niʻihi ʻoku nau fili ha ngāue fakataimi pē. ʻOku nau fakangatangata ʻa e lahi ʻo e taimi mo e ivi te nau ngāueʻaki ki aí koeʻuhi ʻoku nau saiʻia ange ke ngāueʻaki ʻa e lahi taha ʻo honau taimí ʻi hono fai ʻa e ngaahi ngāue ʻoku nau maʻu mei ai ʻa e pale fakafiemālie lahi ange fakafoʻituituí. ʻOku tau maʻu ʻa e vakai meimei tatau ki heʻetau ngāue fakafaifekaú? Neongo ʻoku tau ongoʻi ko hotau fatongia ia pea aʻu ʻo loto-lelei ke vaheʻi ha taimi ki he ngāue fakafaifekaú, ʻoku totonu ke ʻi he ngaahi meʻa kehé ʻa ʻetau mahuʻingaʻia tefitó?
17 ʻI hono ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ia ko ha Kalisitiane fakataimi pē, naʻa tau fai ʻa ʻetau fakatapuí, ʻo ‘liaki atu kitautolu’ mo loto ke muimui “ai pē” ʻia Sīsū. (Mt. 16:24, NW) Ko ʻetau holí ke hokohoko ai pē ʻi he “ngaue fie ngaue,” ʻo ngāueʻaongaʻaki ʻa e faingamālie kotoa pē ke ʻai ke ulo atu ʻetau maamá ke aʻu ki he kakaí ʻi ha feituʻu pē ʻoku nau ʻi aí. (Kol. 3:23, 24) Kuo pau ke tau talitekeʻi ʻa e ngaahi fakakaukau fakaemāmaní, tauhi maʻu ʻa ʻetau faivelengá ʻo hangē ko ia ʻi he kamataʻangá, pea fakapapauʻi ʻoku hokohoko ulo ngingila atu ʻa ʻetau maamá. Kuo fakaʻatā nai ʻe he niʻihi ʻa ʻenau faivelengá ke momoko hifo pea ke hoko ʻenau maamá ʻo ulo vaivai, ʻo faingataʻa ke ʻasi ʻi ha mamaʻo siʻisiʻi. ʻOku fiemaʻu nai ha tokotaha pehē ha tokoni ke toe maʻu ʻa e faivelenga ki he ngāue fakafaifekaú kuo molé.
18 ʻOku hehema nai ʻa e niʻihi ke fakaholoholomui koeʻuhi ko ʻetau pōpoakí ʻoku ʻikai ke manakoa ia ʻe he tokolahi. Naʻe pehē ʻe Paula ko e pōpoaki ʻo fekauʻaki mo Kalaisí “ko e meʻa ngali vale ia ki he kakai ʻoku fakatau ki mala.” (1 Kol. 1:18) Kae kehe, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e lau ʻa e niʻihi kehé, naʻá ne talaki mālohi: “He talaʻehai ʻoku ou māʻi ʻa e Kosipeli.” (Loma 1:16) Ko e tokotaha ʻoku maá ʻokú ne ongoʻi “māʻulalo ange pe taʻetaau.” ʻOku lava fēfē ke tau ongoʻi mā ʻi heʻetau lea ʻo fekauʻaki mo e Aoniu Fakaleveleva ʻo e ʻuniveesí pea mo e ngaahi tokonaki fakaofo kuó ne fai ke tau fiefia taʻengata aí? ʻOku taʻealafakakaukauʻi ke tau ongoʻi māʻulalo ange pe taʻetaau ʻi heʻetau leaʻaki ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ki he niʻihi kehé. Kae kehe, ʻoku totonu ke tau ongoʻi ʻoku ueʻi kitautolu ke fai hotau lelei tahá, ko hono fakahāhā ʻa ʻetau tui paú ʻoku ʻikai ha meʻa ke tau “mā” ai.—2 Tīm. 2:15, fakaʻītali ʻamautolu.
19 Ko e maama ʻo e moʻoní ʻoku lolotonga uló ni ʻi he ngaahi fonua kotoa ʻi he māmaní ʻo tuʻuaki māfana ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi he maama foʻou palataisí. Tau fakahā kuo tau tali fakamātoato ʻa e enginaki ke ʻai ke ulo atu maʻu ai pē ʻa ʻetau maamá! Kapau te tau fai ia, te tau maʻu ha ʻuhinga ke fiefia ai ʻo hangē ko e kau ākongá ʻa ia ʻi he ʻaho kotoa pē “naʻe ʻikai tuku ʻenau ako mo malangaʻaki ʻa Sisu, ko e Misaia ia.”—Ngāue 5:42, fakaʻītali ʻamautolu.