“ʻOku Tupu ʻa e Tui mei he Fanongo”
1 ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ha taha “ʻoku hehema totonu ki he moʻui taʻengata,” ʻoku fiemaʻu ke ʻai ke mālohi ʻa e tui ʻa e tokotaha ko iá ki he meʻa kuó ne fanongo ki aí. (Ng. 13:48, NW; Loma 10:17) Ke fakahoko iá, ʻoku totonu ke tau ʻaʻahi ki he faʻahinga naʻe tuku ai ʻa e ngaahi makasiní ʻo toe foki atu mo e ngaahi tatau fakamuimui tahá pea fai ha fetalanoaʻaki lahi ange. ʻI he ʻi ai ha mahuʻingaʻia moʻoni, ʻe lava nai ke tuʻuaki ʻa e ngaahi tukuhaú. Kae kehe, manatuʻi ʻa e taumuʻá ke kamata ha ako ʻi he tohi ko e ʻIlo ʻA Ia ʻOku Taki Atu ki he Moʻui Taʻengatá. Ko e ngaahi fokotuʻu ʻeni ʻe lava ke tokoní:
2 ʻI hono fai ha toe ʻaʻahi ʻa ia naʻá ke fetalanoaʻaki ai ʻi he kaveinga ko hono “Fakahīkihikiʻi ʻa e Tuʻi ʻo ʻItānití! ʻe lava ke ke kamataʻaki ʻa e foungá ni:
◼ “ʻI heʻeta talanoa fakamuimuí, naʻá ta vakai ai ki ha niʻihi ʻo e fakamoʻoni lahi ʻaupito ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua Māfimafi-aoniu. Kae kehe, ko e hoko ʻo ʻiloʻi ʻa ʻene ʻi aí ʻoku ʻikai ke feʻunga. ʻOku fiemaʻu ke tau ʻilo hono huafá. Ka ko e hā ʻa e hingoa ʻokú ke uiʻaki ʻa e ʻOtuá? [Tuku ke ne tali.] Laui miliona ʻa e kakai ʻoku nau ui ia ‘ʻEiki’ pe ‘ʻOtua’ ʻa ia ko e ongo hingoa fakalakanga pē ia. Tānaki atu ki ai, ʻokú ne fiemaʻu kitautolu ke tau ʻilo ia ʻaki hono huafá. [Lau Sāme 83:18.] ʻOku talamai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu ʻo lahi ange fekauʻaki mo Sihova ko e ʻOtuá, ʻo hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he tohí ni.” Fakahā ange ʻa e fakatātā ʻi he peesi 29 ʻo e tohi ko e ʻIló, pea lau ʻa e fakamatala ʻi he fakatātaá. Hili hoʻo fetalanoaʻaki ʻi he ʻuluaki ngaahi palakalafi ʻe tolu ʻi he vahe 3, kuó ke ʻosi kamata ha ako!
3 Ki he faʻahinga naʻá ke fetalanoaʻaki ki ai ʻi he kaveinga “Ko e ʻUhinga ʻE Ngata Ai ʻa e Lotu Fakamāmaní,” ʻe fiemaʻu nai kiate koe ke ʻaʻahi ki he tokotaha mahuʻingaʻiá ʻaki hoʻo pehē:
◼ “ʻI he hili hono lau ʻa e kupú ni, mahalo naʻá ke ʻohovale ʻi he ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻo hā ai ʻoku ʻikai totonu ke tau vakai atu ʻoku tatau ʻa e founga lotu kotoa pē. ʻOku fakatou ʻi ai ʻa e lotu moʻoni pea mo e ngaahi lotu loi. ʻOku malanga hake ai ʻa e fehuʻi ʻuhinga-totonu, Ko e lotu ʻa hai ʻoku tali ʻe he ʻOtuá? Naʻe tokonaki mai ʻe Sīsū ʻa e talí, pea ʻoku fakaeʻa ia ʻi he tohí ni.” Huke ki he vahe 5 ʻi he tohi ko e ʻIló, pea lau ʻa e palakalafi 4, ʻo kau atu ki ai ʻa e Sione 4:23, 24. Pea toki ʻeke, “Te ke loto-lelei ke tali ha ako Tohitapu taʻetotongi ʻi ʻapí ni?” Kapau ko e talí ʻoku pau, huke ki he vahe 1 pea kamata ʻa e akó.
4 Kapau naʻá ke feʻiloaki mo ha taha naʻe femoʻuekina ʻi hoʻo ʻuluaki ʻaʻahí, te ke lea pehē ni nai ʻi hoʻo toe fokí:
◼ “Naʻá ku ʻaʻahi mai kiate koe ki muʻa pea tuku ai ʻa e ngaahi tatau ʻo e makasini Taua Leʻo mo e Awake! Ko e ongo makasini ko ʻení ʻokú na langa hake ʻa e ʻapasia ki he Tohitapú pea mo ʻene tataki fekauʻaki mo e ʻulungaangá. Koeʻuhi ʻoku ou ongoʻi ʻoku fiemaʻu ki he tokotaha kotoa pē ke mahino ki ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku ou toe foki mai ai ke fakahā atu kiate koe ʻa e meʻa te ne tokoniʻi koe ke ke fai peheé. Fakahā ange ʻa e tohi ko e ʻIló, pea tuhu ki he ngaahi fakahokohoko ʻi he peesi 3. ʻEke pē ko fē ʻa e vahe ʻoku ngalingali mahuʻinga angé, huke ki ai, pea kamata ʻa e akó.
5 ʻE lahi moʻoni ʻetau fiefiá kapau te tau malava ke ‘fakaava ki he niʻihi kehé ae mataba oe tuí’ ʻa ia ʻoku taki atu ki he moʻui taʻengatá.—Ng. 14:27, PM; Sione 17:3.