Ko e Lelei Tahá ke Faingofua
1 Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku faʻa maʻu ai ʻe he kau malanga kei talavoú ʻa e tokanga ʻa e faʻahinga ʻoku nau vahevahe ki ai ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá? Ko e ʻuhinga ʻe tahá he ko ʻenau ngaahi leá ʻoku faingofua. ʻOku ongoʻi ʻe he kau malanga ʻe niʻihi, ke fai ha fakamoʻoni ola leleí ʻoku fiemaʻu ha tuʻuaki ola lelei. Kae kehe, ʻoku fakahaaʻi ʻe he meʻa kuo hokosiá ko ha tuʻuaki faingofua mo mahino ʻoku lelei tahá.
2 Naʻe fanongonongo ʻe Sīsū ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi ha founga faingofua, mo hangatonu pea akoʻi ʻene kau ākongá ke nau fai ʻa e meʻa tatau. (Mt. 4:17; 10:5-7; Luke 10:1, 9) Naʻá ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea kamata, ngaahi fehuʻi, mo e ngaahi fakatātā faingofua ke puke mai ʻaki ʻa e tokanga ʻa ʻene kau fanongó pea ke aʻu ki honau lotó. (Sione 4:7-14) ʻOku lelei ke tau faʻifaʻitaki ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá pea fai ha ngaahi tuʻuaki ʻa ia ʻe faingofua hono mahinoʻí.
3 Ko e “ongoongolelei . . . ʻo e puleʻanga” ko e pōpoaki ia ʻoku tau fanongonongó. (Mt. 24:14) Ko hono ngāueʻaki ʻa e Puleʻangá ko hoʻo kaveinga tefitó ia te ne tokoniʻi ai ʻa hoʻo tuʻuakí ke faingofua. Leaʻaki ha ngaahi meʻa ʻoku fekauʻaki mo hoʻo kau fanongó. ʻOku faʻa mahuʻinga ange ki he kakai fefiné ʻa honau fāmilí ʻi ha ngaahi kaveinga fakapolitikale. Ko e tokanga tefito ʻa ha tamai ko ʻene ngāué pea mo e malu ʻa hono fāmilí. ʻOku mahuʻingaʻia ʻa e kau talavoú ʻi honau kahaʻú; ko e kakai taʻumotuʻá, ʻi honau maluʻangá pea ke nau moʻuilelei ange. ʻOku faʻa tokanga lahi ange ʻa e kakaí fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku hoko fakalotofonuá ʻi he meʻa ʻoku hoko ʻi he ngaahi fonua mamaʻó. ʻI he hili ha fetalanoaʻaki fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku lahi ai ʻa e mahuʻingaʻiá, fakahanga ʻa e tokangá ki he ngaahi tāpuaki ʻe fiefia ai ʻa e faʻahinga talangofua ʻo e tangatá ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko ha ngaahi lea faingofua, mo filifili lelei fakataha mo ha konga Tohitapu ko e founga lelei taha ia ki hono langaʻi ʻa e mahuʻingaʻia ʻa e tokotaha fanongó.
4 Te ke lava ʻo kamata ha fetalanoaʻaki ʻaki haʻo pehē:
◼ “ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻokú ke loto-tatau ʻoku uesia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻe ha ngaahi mahaki lahi ʻoku ʻikai lava hano faitoʻo. Ka naʻá ke ʻilo kuo talaʻofa ʻe he ʻOtuá ʻe vavé ni ke ne toʻo atu ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻo e mahamahakí, pea pehē ki he maté?” Tuku ke ne tali, pea lau leva ʻa e Fakahā 21:3, 4.
5 ʻAki ha ngaahi tuʻuaki mahino mo faingofua, ʻofa ke ke aʻu ai ki he ʻatamai mo e loto ʻo ha kakai tokolahi ange ʻi ho feituʻú, ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau ako fekauʻaki mo Sihova pea mo e ʻamanaki ʻo hono maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.—Sione 17:3.