Faʻifaʻitaki ki he Fakakaukau Fakaeʻatamai ʻa Sīsuú
1. Ko e hā ʻa e fakakaukau fakaeʻatamai naʻe fakahāhaaʻi ʻe Sīsuú?
1 Neongo kuo ʻikai ʻaupito ke tau sio ʻi he ʻAlo ʻo e ʻOtuá, kuo tau hoko moʻoni ʻo ʻofa kiate ia fakafou ʻi he lēkooti kuo tohi ʻo e moʻui mo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú. (1 Pita 1:8) ʻI he talangofua ki he finangalo ʻo ʻene Tamaí, naʻá ne liʻaki ʻa hono tuʻunga fakahēvani hakeakiʻí ʻo ne haʻu ki māmani. ʻI he tuʻunga ko ha tangatá, naʻá ne tauhi taʻesiokita ki he niʻihi kehé pea foaki leva ʻa ʻene moʻuí maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá. (Mt. 20:28) ʻOku ekinaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá kia kitautolu: “Tauhi ʻiate kimoutolu ʻa e fakakaukau fakaeʻatamai ko ení ʻa ia naʻe ʻia Kalaisi Sīsuú foki.” ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki heʻene laumālie feilaulauʻi-kitá?—Fili. 2:5-8, NW.
2. Ko e hā ʻa e pole ʻoku fehangahangai mo e kau Kalisitiane tokolahi, pea ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kinautolu ke nau ikuʻi iá?
2 Taimi ʻOku Ongoʻi Helaʻia Aí: Neongo naʻe haohaoa ʻa Sīsū, naʻá ne kei hoko pē ʻo helaʻia. ʻI he taimi ʻe taha, ʻi heʻene ‘hela ʻi he fonongá,’ naʻá ne fai ai ha fakamoʻoni fakaʻāuliliki ki ha fefine Samēlia. (Sione 4:6) ʻOku fehangahangai ʻa e kau Kalisitiane tokolahi he ʻahó ni mo ha pole meimei tatau. Hili ha uike ngāue fakaongosia, ʻe lava ke hoko ʻo faingataʻa ke maʻu ʻa e mālohi ke kau ai ʻi he ngāue fakamalangá. Kae kehe, kapau ʻoku tau fai tuʻumaʻu ia, te tau ʻiloʻi ai ʻoku fakaivifoʻou fakalaumālie kitautolu ʻe he ngāue fakafaifekau Kalisitiané.—Sione 4:32-34.
3. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he loto-lelei ʻa Sīsū ke faiakó?
3 ʻI he toe taimi ʻe taha, naʻe huʻu ai ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá ki ha feituʻu lingolingoa koeʻuhí ke kiʻi mālōlō. Kae kehe, naʻe ʻiloʻi ia ʻe ha fuʻu kakai tokolahi pea naʻa nau lele muʻa ke fakafetaulakiʻi kinautolu. ʻI he ʻikai hoko ʻo ʻitá, ko Sīsuú naʻe “langa hono fatu ʻi he ʻofa kiate kinautolu” peá ne hoko atu “ʻo ako kiate kinautolu ha ngāhi meʻa lahi.” (Mk. 6:30-34) Ko hono kamata mo hono fai ʻa e ngaahi ako Tohi Tapú ʻoku fiemaʻu ki ai ha fakakaukau tatau. ʻOku fiemaʻu ki ai ʻa e feinga hokohoko mo e ʻofa moʻoni ki he kakaí. Kapau ʻoku ʻikai te ke lolotonga fai ha ako Tohi Tapu, ʻoua ʻe foʻi ʻi he feinga ke maʻu ha tahá.
4. ʻOku lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he tāimuʻa tokoní ke faʻifaʻitaki ki he fakakaukau fakaeʻatamai ʻa Kalaisí?
4 Fakamuʻomuʻa ʻa e Ngaahi Meʻa Fakalaumālié: Ko e tāimuʻa tokoní ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tokangataha lahi ange ai ki he ngaahi ngāue fakalaumālié. Naʻe tohi ha tuofefine kei siʻi ʻe taha: “Ko e faʻē ʻa e taha ʻo hoku ngaahi kaumeʻá naʻá ne fakalototoʻaʻi kimaua fakatouʻosi ke tāimuʻa tokoni mo ia ʻi ha māhina. ʻOku ou fiefia moʻoni ʻi heʻema kau fakataha mo iá. Naʻá ku fiefia ʻi he hoko ʻo ʻiloʻi lelei ange ʻa e fanga tuongaʻané mo e fanga tokouá, pea naʻe vave ʻa ʻenau hangē ha fāmilí kiate au. Naʻá ku toe fiefia ʻi hono maʻu ʻa e faingamālie lahi ange ke talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo Sihova pea akoʻi kia kinautolu ʻa e ngaahi moʻoni fakaofo ʻo e Puleʻangá. Ko e meʻá ni kotoa naʻá ne ʻai au ke u ongoʻi ofi ange ai kia Sihova mo ʻene kautahá.”—Sāme 34:8.
5. Ko e hā kuo pau ai ke tau hokohoko fai ha feinga ke faʻifaʻitaki ki he fakakaukau fakaeʻatamai ʻa Sīsuú?
5 ʻOku tau fehangahangai kotoa mo ha tau ʻi he vahaʻa ʻo hotau kakano taʻehaohaoá mo ʻetau holi ke fakahōifuaʻi ʻa Sihová. (Loma 7:21-23) Kuo pau ke tau talitekeʻi ʻa e laumālie fakapelepeleʻi-kita ʻo e māmaní. (Mt. 16:22, 23) ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke lavameʻa ʻi he meʻá ni fakafou ʻi hono laumālie māʻoniʻoní. (Kal. 5:16, 17) ʻI heʻetau tatali ki hotau fakahaofi ki he māmani foʻou māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻofa ke tau faʻifaʻitaki ki he fakakaukau fakaeʻatamai ʻa Sīsuú ʻaki hono fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá mo e ngaahi meʻa ʻa e niʻihi kehé ʻi haʻatautolú.—Mt. 6:33; Loma 15:1-3.