Folofola ʻa e ʻOtuá kia Kitautolu Fakafou ʻIa Selemaia
1. ʻOku anga-fēfē ʻa e meimei tatau ʻa e ngaahi fiemaʻu ki he kakai he ʻaho ní mo e fiemaʻu ki he kau Siu ko ia ʻi he taimi ʻo Selemaiá?
1 Lolotonga ʻa e taimi ʻo Selemaiá, ko e tokolahi taha ʻo e kau Siu ʻo e puleʻanga ʻIsilelí naʻa nau liʻaki ʻa e ʻOtua moʻoní. (Sel. 5:20-22) Naʻe fiemaʻu ke nau liliu ke lotu ʻi he tuʻunga fakahōifua kia Sihova. ʻI he founga meimei tatau, ʻoku fiemaʻu ʻa e kakai tokolahi he ʻaho ní ke nau ako ke manavahē kia Sihova pea tuli ki he lotu moʻoní. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kia Selemaia ʻi he meʻá ni?
2. ʻI hotau feituʻu ngāué, ʻe lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he founga ʻa Selemaiá?
2 ʻI he taʻu nai ʻe hongofulu ki muʻa ke fakaʻauha ʻa Selusalemá, naʻe ngāueʻaki ai ʻe Sihova ʻa Selemaia ke ne fakahaaʻi ha ʻamanaki ki he faʻahinga ko ia naʻe takiheeʻi ki Pāpiloné. ʻOku tau lau: “ʻE hanga hoku mata kiate kinautolu ke nau lelei, pea te u fakafoki kinautolu ki he fonua ni: pea te u langa hake kinautolu, ʻo ʻikai holoki; pea te u hunuki kinautolu, ʻo ʻikai taʻaki.” Naʻe lava ke pehē ʻe Selemaia ki he faʻahinga ko iá: “ʻOku ai haʻo ʻamanaki ki he ʻamui.” (Sel. 24:6; 26:3; 31:17) Naʻe ʻai ʻe Selemaia e vakai ʻa e ʻOtuá ki he kakaí ko ʻene meʻa. Naʻá ne fakahoko ʻene ngāue fakafaifekaú fakataha mo e tokanga moʻoni, ʻo fakahaaʻi ʻa e ngaahi ekinaki ʻa Sihová: “Mou tafoki muʻa taki taha mei hono ʻalunga kovi, pea mou fai ʻa e ngaahi ngaue ʻoku lelei.—Sel. 35:15.
3. Ko e hā ʻa e vakai kuo pau ke tau siʻaki ʻi heʻetau malangaʻi ʻa e ongoongo leleí?
3 Ko e ʻofa loloto ʻa Selemaia ki he kakaí naʻe ʻikai ʻaupito ke hōloa. ʻI he fakaʻauha ʻo Selusalemá, naʻe hokohoko atu ʻene ongoʻi manavaʻofa kia kinautolú. (Tangi. 2:11) Naʻe pau ke tukuakiʻi pē ʻe he kau Siú kinautolu ʻi he fakatamaki ne hoko kia kinautolú. Kae kehe, naʻe ʻikai pehē ʻe Selemaia, ‘naʻá ku ʻosi tala atu.’ ʻI hono kehé, naʻá ne ongoʻi mamahi lahi ʻi he meʻa naʻe hoko kia kinautolú. ʻI he founga meimei tatau, ko ʻetau ngāue fakafaifekaú kuo pau ke ʻoua ʻe hoko ʻo fai fakafatongia, ʻi he ongoʻi pē ko e meʻa kuo pau ke fai. Ko ʻetau ngaahi feinga ʻi he faifakamoʻoní ʻoku totonu ke fakamoʻoniʻi ai ʻa e lahi ʻo ʻetau ʻofa ki hotau ʻOtua fakaofó pea pehē ki he kakaí, ʻa ia kuo fakatupu ʻi hono ʻīmisí.
4. Ko e hā e tōʻonga ʻa Selemaia ʻoku totonu ke tau ʻai ko ʻetau meʻá?
4 ʻOku ʻikai ha monū pe tuʻunga ʻi he māmani ko ení ʻe lava ke fakalaka ia ʻi he faifakamoʻoni maʻá e ʻOtua moʻoní. Naʻe ongoʻi pehē ʻa Selemaia, ʻi heʻene tohi: “Naʻe fetaulaki mo au hoʻo ngaahi folofola, pea u kai ia; pea naʻe hoko hoʻo ngaahi lea ko hoku nekenekaʻanga, mo e fiefiaʻanga ʻo hoku loto: he naʻe uiʻaki au ho huafa, ʻe Sihova.” (Sel. 15:16) ʻI heʻetau malangaʻi ʻa e ongoongo leleí, ʻe hoko nai ai ʻa e tokolahi ange ʻo ʻiloʻi mo ʻofa ki he Tokotaha ʻa ia ʻoku nau moʻuaʻaki ki ai ʻenau moʻuí. ʻI he tauhi ʻaki ʻa e faivelenga mo e ʻofá, hangē ko ia naʻe fakatātaaʻi ʻe Selemaiá, te tau tokoni ai ke fakahoko ʻa e taumuʻa ko iá.