KUPU AKO 22
Fakahaaʻi Hoʻo Houngaʻia ʻi he Ngaahi Koloa Taʻehāmaí
“Hanganaki fakahangataha [ho] matá . . . ki he ngaahi meʻa ʻoku taʻehāmaí. He ko e ngaahi meʻa ʻoku hā maí ʻoku fakataimi pē, ka ko e ngaahi meʻa ʻoku taʻehāmaí ʻoku taʻengata.”—2 KOL. 4:18.
HIVA 22 “Ko Hoku Tauhi ʻa Sihova”
ʻI HE KUPÚ NIa
1. Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Sīsū fekauʻaki mo e ngaahi koloa ʻi hēvaní?
ʻOKU ʻikai lava ke tau sio ki he koloa kotoa pē. Ko hono moʻoní, ko e ngaahi koloa mahuʻinga tahá ʻoku ʻikai lava ha sio ki ai. ʻI he Malanga ʻi he Moʻungá, naʻe lave ʻa Sīsū ki he ngaahi koloa ʻi hēvaní ʻoku mahulu ange ia ʻi he ngaahi koloa fakamatelié. Pea naʻá ne lave ki he moʻoniʻi meʻa ko ení: “Ko e feituʻu ʻoku ʻi ai hoʻo koloá, ʻe ʻi ai foki ho lotó.” (Māt. 6:19-21) ʻE ueʻi kitautolu ʻe hotau lotó ke tuli ki he ngaahi meʻa ʻoku tau koloaʻakí pe fakamahuʻingaʻi lahí. ʻOku tau “faʻoaki koloa . . . ʻi hēvani” ʻaki hono maʻu ha hingoa lelei pe fakahōifua ki he ʻOtuá. Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e ngaahi koloa ko iá, heʻikai ʻaupito ke fakaʻauha pe kaihaʻasi.
2. (a) Fakatatau ki he 2 Kolinitō 4:17, 18, ko e hā ʻoku ekinaki mai ʻe Paula ke tau tokangataha ki aí? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?
2 ʻOku ekinaki mai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ke “hanganaki fakahangataha hotau matá . . . ki he ngaahi meʻa ʻoku taʻehāmaí.” (Lau ʻa e 2 Kolinitō 4:17, 18.) Ko e ngaahi meʻa taʻehāmai ko ení ko e ngaahi koloa ia ʻoku kau ai ʻa e ngaahi tāpuaki te tau maʻu ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá. ʻI he kupu ko ení, te tau sivisiviʻi ai ʻa e koloa taʻehāmai ʻe fā ʻoku lava ke tau maʻu ʻaonga mei ai he taimí ni—ko e kaumeʻa mo e ʻOtuá, meʻaʻofa ʻo e lotú, tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá mo e poupou fakahēvani ki heʻetau ngāue fakafaifekaú. Te tau toe lāulea ki he founga ʻe lava ke tau fakahaaʻi ai ʻetau houngaʻia ʻi he ngaahi koloa taʻehāmai ko ení.
KAUMEʻA MO SIHOVA
3. Ko e hā ʻa e koloa taʻehāmai mahuʻinga tahá, pea ʻoku malava fēfē ke tau maʻu iá?
3 Ko e koloa taʻehāmai mahuʻinga tahá ko e kaumeʻa mo Sihová. (Saame 25:14) ʻOku malava fēfē ke kaumeʻa ʻa e ʻOtuá mo e faʻahinga angahalaʻia ʻo e tangatá pea kei māʻoniʻoni fakaʻaufuli pē? ʻOku lava ke ne fai pehē koeʻuhí ko e feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú naʻá ne “ʻave ʻa e angahala ʻa māmaní.” (Sione 1:29) Naʻe tomuʻa ʻiloʻi ʻe Sihova ko ʻene taumuʻa ke ʻomai ha Fakamoʻui ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻe lavameʻa. Ko e ʻuhinga ia naʻe malava ai ke kaumeʻa ʻa e ʻOtuá mo e faʻahinga ʻo e tangata naʻe moʻui ki muʻa ke pekia ʻa Kalaisí.—Loma 3:25.
4. ʻOmai ha fakatātā ʻo e niʻihi ʻo e kau tangata ki muʻa ʻi he kau Kalisitiané ʻa ia naʻa nau kaumeʻa mo e ʻOtuá.
4 Fakakaukau angé ki he kau tangata ki muʻa ʻi he kau Kalisitiané ʻa ia naʻa nau kaumeʻa mo e ʻOtuá. Ko ʻĒpalahame ko ha tangata naʻá ne fakahāhā ʻa e tui tuʻu-ki-muʻa. Laka hake ʻi he taʻu ʻe 1,000 hili ʻa e mate ʻa ʻĒpalahamé, naʻe ui ia ʻe Sihova “ko hoku kaumeʻá.” (ʻAi. 41:8) Ko ia naʻa mo e maté heʻikai lava ke ne fakamavaheʻi ʻa Sihova mei hono ngaahi kaumeʻa ofí. ʻOku moʻui ʻa ʻĒpalahame ʻi he manatu ʻa Sihová. (Luke 20:37, 38) Ko e fakatātā ʻe taha ko Siope. ʻI he haʻohaʻonga ʻo e kau ʻāngelo ʻi hēvaní, naʻe lea ʻa Sihova mo e tuipau fekauʻaki mo Siope. Naʻe ui ʻe Sihova “ko ha tangata faitotonu mo anga-tonu ia, pea manavahē ki he ʻOtuá mo fakamamaʻo mei he meʻa ʻoku koví.” (Siope 1:6-8) Pea naʻe anga-fēfē ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo Taniela, ʻa ia naʻá ne tauhi faitōnunga ki he ʻOtuá ʻi ha fonua pangani ʻi he taʻu nai ʻe 80? Naʻe tuʻo tolu hono fakapapauʻi ange ʻe ha ʻāngelo ki he tangata taʻumotuʻá naʻá ne “mahuʻinga ʻaupito” ki he ʻOtuá. (Tan. 9:23; 10:11, 19) ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ʻoku holi ʻa Sihova ke aʻu ki he ʻaho te ne fokotuʻu mai ai hono ngaahi kaumeʻa ʻofeina kuo nau maté.—Siope 14:15.
Ko e hā ha founga ke fakahaaʻi ai ʻetau houngaʻia ʻi he ngaahi koloa taʻehāmaí? (Sio ki he palakalafi 5)b
5. Ko e hā e meʻa ʻoku fiemaʻu ke hoko ai ʻo kaumeʻa ofi mo Sihová?
5 ʻOku toko fiha ʻa e kakai taʻehaohaoa he ʻahó ni ʻoku nau kaumeʻa vāofi mo Sihová? ʻOku toko laui miliona. ʻOku tau ʻiloʻi eni koeʻuhi ʻoku tokolahi ʻa e kau tangata, kau fefine mo e fānau takatakai ʻi he māmaní ʻoku nau fakamoʻoniʻi ʻi heʻenau tōʻongá ʻoku nau loto ke kaumeʻa mo e ʻOtuá. ʻOku “kaumeʻa ofi” ʻa Sihova “mo e faitotonú.” (Pal. 3:32) Ko e kaumeʻa ko ení ʻoku malava pē koeʻuhi ko ʻenau tui ki he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú. Makatuʻunga aí, ʻoku fakaʻatā ʻe Sihova ke tau fakatapui kiate ia pea hoko ʻo papitaiso. ʻI heʻetau fou ʻi he ngaahi sitepu mahuʻinga ko ení, ʻoku tau kau fakataha ai mo e kau Kalisitiane ʻosi fakatapui mo papitaiso ʻe laui miliona ʻoku nau fiefia ʻi he “kaumeʻa ofi” mo e Tokotaha mahuʻinga taha ʻi he ʻunivēsí!
6. ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻoku tau houngaʻia ʻi he kaumeʻa mo e ʻOtuá?
6 ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻoku tau koloaʻaki ʻa e kaumeʻa mo e ʻOtuá? Hangē ko ʻĒpalahame mo Siopé, ʻa ia naʻá na nofoʻaki faitōnunga ki he ʻOtuá ʻi he taʻu ʻe teau tupu, kuo pau ke tau nofoʻaki faitōnunga neongo pe ko e hā hono fuoloa ʻetau tauhi kia Sihova ʻi he fokotuʻutuʻu motuʻa ko ení. Hangē ko Tanielá, kuo pau ke tau fakamahuʻingaʻi ʻetau kaumeʻa mo e ʻOtuá ʻo laka ange ia ʻi heʻetau moʻuí. (Tan. 6:7, 10, 16, 22) ʻI he tokoni ʻa Sihová, ʻe lava ke tau kātekina ha faʻahinga ʻahiʻahi pē te tau fehangahangai mo ia pea tauhi maʻu ʻetau kaumeʻa vāofi mo iá.—Fil. 4:13.
MEʻAʻOFA ʻO E LOTÚ
7. (a) Fakatatau ki he Palōveepi 15:8, ʻoku anga-fēfē ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo ʻetau ngaahi lotú? (e) ʻOku anga-fēfē hono tali ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú?
7 Ko ha koloa taʻehāmai ʻe taha ko e lotú. Ko e ngaahi kaumeʻa vāofí ʻoku nau fevahevaheʻaki ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e ongoʻí. ʻOku pehē mo ʻetau kaumeʻa mo Sihová? ʻIo! ʻOku lea mai ʻa Sihova fakafou ʻi heʻene Folofolá, pea ʻoku fakaeʻa mai ai ʻene ngaahi fakakaukaú mo e ongoʻí. ʻOku tau fetuʻutaki mo ia ʻi he lotu, pea ʻoku tau vahevahe kiate ia ʻetau ngaahi fakakaukau mo e ongoʻi loloto tahá. ʻOku fiefia ʻa Sihova ʻi he fanongo mai ki heʻetau ngaahi lotú. (Lau ʻa e Palōveepi 15:8.) ʻI he tuʻunga ko ha Kaumeʻa anga-ʻofa, ko Sihova ʻoku ʻikai ngata pē ʻene fanongo mai ki heʻetau ngaahi lotú ka ʻokú ne toe tali ia. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku vave ʻa e talí. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku fiemaʻu ke tau hanganaki lotu fekauʻaki mo ha meʻa. Ka, ʻoku lava ke tau tuipau ko e talí ʻe haʻu ʻi he taimi totonu pea mo e founga lelei tahá. Ko e moʻoni, ʻe kehe nai ʻa e tali ʻa e ʻOtuá mei he meʻa ʻoku tau ʻamanekiná. Ko e fakatātaá, ʻi he ʻikai toʻo ha ʻahiʻahi, ʻokú ne ʻomai nai ʻa e poto mo e mālohi “ke kātakiʻi ia.”—1 Kol. 10:13.
(Sio ki he palakalafi 8)c
8. ʻE lava fēfē ke tau fakahaaʻi ʻetau houngaʻia ʻi he meʻaʻofa ʻo e lotú?
8 ʻE lava fēfē ke tau fakahaaʻi ʻetau houngaʻia ʻi he meʻaʻofa mahuʻinga ko eni ʻo e lotú? Ko e founga ʻe taha ko e muimui ki he faleʻi fakaʻotua ke “lotu maʻu pē.” (1 Tes. 5:17) ʻOku ʻikai ke fakamālohiʻi kitautolu ʻe Sihova ke lotu. ʻI hono kehé, ʻokú ne fakaʻapaʻapaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí pea ekinaki mai ke tau “kītaki ʻi he lotu.” (Loma 12:12) Ko ia ʻe lava ke tau fakahaaʻi ʻetau houngaʻiá ʻaki ʻetau lotu maʻu pē ʻi he ʻaho taki taha. Ko e moʻoni, ʻoku totonu ke kau ʻi heʻetau ngaahi lotú ʻa e fakahāhā ʻo e fakamālō mo e fakahīkihiki kia Sihova.—Saame 145:2, 3.
9. ʻOku anga-fēfē ongoʻi ʻa e tokoua ʻe taha fekauʻaki mo e lotú, pea ko e hā hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo iá?
9 Ko e fuoloa ange ʻetau tauhi kia Sihová pea hokosia ʻa e ngaahi founga ʻokú ne tali ai ʻetau kolé, ko e lahi ange ia ʻetau houngaʻia ʻi he lotú. Fakakaukau angé kia Chris, ko ha tokoua kuó ne ngāue taimi-kakato ʻi he taʻu ʻe 47 kuohilí. “He fakafiefia ē ke vaheʻi ha taimi ʻi he pongipongí ke fakamākukanga ʻi he lotu kia Sihová,” ko ʻene laú ia. “He fakaivifoʻoú ē ke talanoa kia Sihova ʻi he hopo hake pē ʻa e laʻaá ʻi he hahau ʻo e pongipongí! ʻOku ueʻi ai au ke u fakamālō kiate ia ki he kotoa ʻene ngaahi meʻaʻofá, ʻo kau ai ʻa e monū ʻo e lotú. Pea ʻi he hili ʻa e lotu ʻi he ngataʻanga ʻo e ʻahó, ko ha meʻa fakafiefia ia ke mohe mo ha konisēnisi maʻa.”
KO E MEʻAʻOFA ʻO E LAUMĀLIE MĀʻONIʻONÍ
10. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau koloaʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá?
10 Ko e ivi ngāue ʻo e ʻOtuá ko ha toe meʻaʻofa taʻehāmai ia ʻoku totonu ke tau koloaʻaki. Naʻe ekinaki mai ʻa Sīsū ke tau hanganaki lotu ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoní. (Luke 11:9, 13) Fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová, ʻokú ne ʻomai ʻa e mālohi kiate kitautolu—naʻa mo e “mālohi ʻoku mahulu atu ia ʻi he tuʻunga anga-mahení.” (2 Kol. 4:7; Ngā. 1:8) ʻI he tokoni ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻoku lava ke tau kātekina ha ʻahiʻahi pē ʻoku tau fehangahangai nai mo ia.
(Sio ki he palakalafi 11)d
11. ʻI he founga fē ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní?
11 ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní ke fakahoko hotau ngaahi vāhenga-ngāue ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá. Ko e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻe lava ke ne fakaleleiʻi hotau ngaahi talēnití mo e malavá. ʻOku ʻai ai ke tau malava ʻo fakahoko hotau ngaahi fatongia faka-Kalisitiané. ʻOku tau ʻilo ko e ngaahi ola lelei ʻoku tau maʻu ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá ʻoku malava pē ia koeʻuhi ko e tokoni ʻa hono laumālié.
12. Fakatatau ki he Saame 139:23, 24, ko e hā ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní ke faí?
12 Ko e toe founga ʻe taha ke tau fakahaaʻi ai ʻoku tau fakamahuʻingaʻi ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ko e lotu ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ha faʻahinga fakakaukau pe holi fehālaaki ʻi hotau lotó. (Lau ʻa e Saame 139:23, 24.) Kapau te tau fai pehē, ko Sihova, fakafou ʻi hono laumālié, ʻe lava ke ne ʻai ke tau lāuʻilo ki ha fakakaukau pe holi fehālaaki. Pea kapau ʻoku tau lāuʻilo ki ha fakakaukau pe holi fehālaaki, ʻoku totonu ke tau lotu ʻo kole ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ke ne ʻomai ʻa e mālohi ke talitekeʻiʻaki ʻa e fakakaukau pe holi peheé. Ko ia te tau fakahaaʻi ai ʻoku tau fakapapauʻi ke fakaʻehiʻehi mei hono fai ha meʻa te ne taʻofi ʻa Sihova mei hono tokoniʻi kitautolu ʻaki hono laumālie māʻoniʻoní.—ʻEf. 4:30.
13. ʻE lava fēfē ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau houngaʻia ʻi he laumālie māʻoniʻoní?
13 ʻE lava ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau houngaʻia ʻi he laumālie māʻoniʻoní ʻaki ʻa e fakalaulauloto ki he meʻa kuo fai ʻe he laumālié ʻi hotau taimí. Ki muʻa ke ʻalu hake ʻa Sīsū ki hēvaní, naʻá ne tala ki heʻene kau ākongá: “Te mou maʻu ʻa e mālohi ʻi he ʻalu hifo kiate kimoutolu ʻa e laumālie māʻoniʻoní, pea te mou hoko ko e kau fakamoʻoni kiate au . . . ki he feituʻu taupotu taha ʻo e māmaní.” (Ngā. 1:8) Ko e ngaahi lea ko ení kuo fakahoko ia ʻi ha founga fakaofo. ʻI he tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoní, ko e toko valu mo e konga miliona nai ʻo e kau lotu ʻa Sihová kuo fakatahatahaʻi mei he tapa kehekehe ʻo e māmaní. Pehē foki, ʻoku tau fiefia ʻi ha palataisi fakalaumālie koeʻuhi ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ke fakatupulekina ʻa e ʻofa, fiefia, melino, kātaki, anga-lelei, lelei, tui, anga-malū mo e mapuleʻi-kitá. Ko e ngaahi ʻulungaanga ko ení ʻoku faʻuʻaki ia ʻa e “fua ʻo e laumālié.” (Kal. 5:22, 23) He meʻaʻofa mahuʻinga ē ko e laumālie māʻoniʻoní!
POUPOU FAKAHĒVANI ʻI HEʻETAU NGĀUE FAKAFAIFEKAÚ
14. Ko e hā ʻa e poupou taʻehāmai ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau kau ki he ngāue fakafaifekaú?
14 ʻOku tau maʻu ʻa e koloa taʻehāmai ko e “ngāue fakataha” mo Sihova pea mo e konga fakahēvani ʻo ʻene kautahá. (2 Kol. 6:1) ʻOku tau ngāue mo kinautolu ʻi he taimi kotoa ʻoku tau kau ai ʻi he ngaohi ākongá. Naʻe pehē ʻe Paula fekauʻaki mo ia tonu mo e niʻihi naʻe kau ʻi he ngāue ko ení: ‘Ko e kau kaungāngāue kimautolu ʻo e ʻOtuá.’ (1 Kol. 3:9) ʻI heʻetau kau ki he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané, ʻoku tau kaungāngāue foki ai mo Sīsū. Manatuʻi ʻi he hili hono fekauʻi ʻe Sīsū hono kau muimuí ke “ō ʻo ngaohi ko e kau ākonga ʻa e kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē,” naʻá ne pehē: “ʻOku ou ʻiate kimoutolu.” (Māt. 28:19, 20) Kae fēfē ʻa e kau ʻāngeló? He monū ē ko ia ke tataki ʻe he kau ʻāngeló ʻi heʻetau talaki “ʻa e ongoongo lelei taʻengata . . . ki he faʻahinga ʻoku nofo ʻi he māmaní”!—Fkh. 14:6.
15. ʻOmai ha fakatātā Fakatohitapu ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e tafaʻaki mahuʻinga ʻo e kau ʻa Sihova ki heʻetau ngāue fakafaifekaú.
15 ʻI he poupou fakahēvani ko iá, ko e hā kuo lava ʻo fakahokó? ʻI heʻetau tūtuuʻi ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá, ʻoku ngangana ʻa e tenga ʻe niʻihi ʻi he ngaahi loto ongongofua pea tupu. (Māt. 13:18, 23) Ko hai ʻokú ne ʻai ke tupu ʻa e tenga ʻo e moʻoní pea hoko ʻo laku fuá? ʻOku fakamatalaʻi ʻe Sīsū ʻoku ʻikai lava ha tangata ʻo muimui kiate ia kae ʻoua “kuo tohoaki mai ia ʻe he Tamaí.” (Sione 6:44) ʻOku ʻomai ʻi he Tohi Tapú ha fakatātā pau ki he meʻá ni. Fakakaukau atu ki he taimi naʻe faifakamoʻoni ai ʻa Paula ki ha kau fefine ʻi tuʻa ʻi he kolo ko Filipaí. Fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo ha taha ʻo kinautolu, ko Litia: “Naʻe mātuʻaki fakaava ʻe Sihova hono lotó ke ne tokanga ki he ngaahi meʻa naʻe leaʻaki ʻe Paulá.” (Ngā. 16:13-15) Hangē ko Litiá, kuo tohoaki mai ʻe Sihova mo ha laui miliona kehe.
16. Ko hai ʻoku totonu ke fakalāngilangiʻi ki ha lavameʻa pē ʻoku tau hokosia ʻi he ngāue fakafaifekaú?
16 Ko hai ʻoku tuha mo e fakalāngilangí ʻi ha lavameʻa ʻetau ngāue fakafaifekaú? Naʻe tali ʻe Paula ʻa e fehuʻi ko iá ʻi heʻene tohi ko eni ki he fakatahaʻanga Kolinitoó: “Naʻá ku tō ʻe au, naʻe fuʻifuʻi ʻe ʻApolosi, ka ko e ʻOtuá naʻá ne hanganaki ʻai ia ke tupú, ko ia ko e tokotaha ʻoku mahuʻingá ʻoku ʻikai ko ia ʻokú ne tō ha meʻá pe ko ia ʻokú ne fuʻifuʻí, ka ko e ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne ʻai ia ke tupú.” (1 Kol. 3:6, 7) Hangē ko Paulá, ʻoku totonu ke tau ʻave maʻu pē ʻa e fakalāngilangí kia Sihova ki ha lavameʻa pē ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú.
17. ʻE lava fēfē ke tau fakahaaʻi ʻetau houngaʻia ʻi he “ngāue fakataha” mo e ʻOtuá, Kalaisi mo e kau ʻāngeló?
17 ʻE lava fēfē ke tau fakahaaʻi ʻetau houngaʻia ʻi he monū ʻo e “ngāue fakataha” mo e ʻOtuá, Kalaisi mo e kau ʻāngeló? ʻE lava ke tau fai pehē ʻaki ʻa e kumi faivelenga ki he ngaahi faingamālie ke vahevahe atu ʻa e ongoongo leleí ki he niʻihi kehé. ʻOku lahi ʻa e ngaahi founga ke fai ai eni, hangē ko e faifakamoʻoni “ʻi he ʻao ʻo e kakaí pea mei he fale ki he fale.” (Ngā. 20:20) ʻOku fiefia foki ʻa e tokolahi ʻi he faifakamoʻoni ʻi he founga ʻikai anga-mahení. ʻI heʻenau fetaulaki mo ha sola, ʻoku nau fakafeʻiloaki anga-fakakaumeʻa kiate ia pea feinga ke kamata ha fetalanoaʻaki. Kapau ʻe tali lelei ʻe he tokotahá, ʻoku nau ʻoatu pōtoʻi ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá.
(Sio ki he palakalafi 18)e
18-19. (a) ʻOku anga-fēfē ʻetau fuʻifuʻi ʻa e tenga ʻo e moʻoní? (e) ʻOmai ha hokosia ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e founga hono tokoniʻi ʻe Sihova ha tokotaha ako Tohi Tapu.
18 ʻI he tuʻunga ko e ‘kaungāngāue ʻo e ʻOtuá,’ ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau tō ʻa e tenga ʻo e moʻoní ka kuo pau foki ke tau fuʻifuʻi ia. ʻI he fakahaaʻi ʻe ha tokotaha ʻa e mahuʻingaʻia, ʻoku tau fai hotau lelei tahá ke toe foki kiate ia pe fokotuʻutuʻu ha taha ke fetuʻutaki kiate ia ʻi he taumuʻa ke kamata ha ako Tohi Tapu. ʻI he fakalakalaka ʻa e akó, ʻoku tau fiefia ʻi he sio ki he anga ʻo e ngāue ʻa Sihova ʻi he loto mo e fakakaukau ʻa e tokotaha akó.
19 Tau vakai angé ki ha fakatātā ʻo ha taula faʻahikehe ʻi ʻAfilika Tonga, ko Raphalalani. Naʻá ne saiʻia ʻi he meʻa naʻá ne ako mei he Tohi Tapú. Ka naʻá ne fehangahangai mo ha pole lahi ʻi he taimi naʻá ne lau ai ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e fetuʻutaki mo e kau maté. (Teu. 18:10-12) Faai atu pē, naʻá ne fakaʻatā ʻa e ʻOtuá ke ne fakafuo ʻene fakakaukaú. Pea ko hono olá, naʻá ne taʻofi ʻene ngāue ko ha taula faʻahikehé, neongo naʻe ʻuhinga eni ke mole ai ʻene maʻuʻanga moʻuí. Ko Raphalalani, ʻokú ne taʻu 60 he taimí ni, ʻokú ne pehē: “ʻOku ou fakamālō lahi ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi heʻenau tokoniʻi au ʻi he ngaahi founga lahi, hangē ko hono kumi ʻeku ngāue. Hiliō he meʻa kotoa, ʻoku ou fakamālō kia Sihova ʻi heʻene tokoni ke liliu ʻeku moʻuí, ko ia ʻi he taimi ní ʻoku lava ke u kau ʻi he ngāue fakamalangá ko e taha ʻo ʻene Fakamoʻoni ʻosi papitaisó.”
20. Ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi ke faí?
20 ʻI he kupu ko ení, kuo tau lāulea ai ki he ngaahi koloa taʻehāmai ʻe fā. Ko e mahuʻinga taha ʻiate kinautolú ko e monū ʻo e hoko ʻa Sihova ko hotau Kaumeʻa ofi tahá. ʻOku ʻai ai kitautolu ke tau maʻu ʻaonga mei he ngaahi koloa taʻehāmai kehe—ko e fakaofiofi kiate ia ʻi he lotu, hokosia ʻa e tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoní, pea maʻu ʻa e poupou fakahēvani ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú. ʻOfa ke tau fakapapauʻi ke fakaivimālohiʻi ʻetau houngaʻia ʻi he ngaahi koloa taʻehāmai ko ení. Pea ʻofa ke ʻoua ʻaupito ʻe tuku ʻetau fakamālō kia Sihova ʻi heʻene hoko ko ha Kaumeʻa fakaofó.
HIVA 19 Talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki ha Palataisi
a ʻI he kupu ki muʻá, naʻa tau lāulea ai ki he ngaahi koloa mei he ʻOtuá ʻoku lava ke tau sio ki ai. ʻI he kupu ko ení ʻe fakahangataha ki he ngaahi koloa ʻoku ʻikai lava ke tau sio ki ai pea mo e founga ʻe lava ke tau fakahaaʻi ai ʻetau houngaʻia ʻiate kinautolú. ʻE toe fakaivimālohiʻi ai ʻetau houngaʻia ki he Matavai ʻo e ngaahi koloa ko ení, ʻa Sihova ko e ʻOtuá.
b FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: (1) ʻI he fakaʻofoʻofaʻia ʻi he fakatupu ʻa Sihová, ʻoku fakalaulauloto ha tuofefine ki heʻene hoko ko e kaumeʻa ʻo Sihová.
c FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: (2) Ko e tuofefine tatau ʻokú ne kole kia Sihova ha mālohi ke faifakamoʻoni.
d FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: (3) ʻOku tokoniʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa e tuofefiné ke maʻu ʻa e loto-toʻa ke faifakamoʻoni ʻi he founga ʻikai anga-mahení.
e FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: (4) ʻOku ako Tohi Tapu ʻa e tuofefiné mo e tokotaha naʻá ne faifakamoʻoni ʻikai anga-maheni ki aí. ʻOku fakahoko ʻe he tuofefiné ʻa e malangá mo e ngaohi ākongá ʻi he poupou ʻa e kau ʻāngeló.