TALANOA KI HE MOʻUÍ
Naʻá Ma Ako ke ʻOua ʻAupito ʻe Lea ʻIkai kia Sihova
HILI ha afā, naʻe fā ʻa e vaitafé ʻo ne ueʻi ʻa e fanga fuʻu maka lalahí. Naʻe fiemaʻu ke mau aʻu ki he tafaʻaki ʻe tahá, ka naʻe ʻosi tafia ʻe he vai mālohí ʻa e hala fakakavakavá. Ko au mo hoku husepānití, ʻa Harvey, mo e tokotaha fakatonu lea Amis naʻa mau ilifia pea ʻikai ʻilo ʻa e meʻa ke faí. Ko e fanga tokoua ʻi he tafaʻaki ʻe tahá naʻa nau hohaʻa ʻi he kamata ke mau kolosi atú. ʻUluakí, naʻa mau fakaheka ʻema kiʻi kaá ʻi ha fuʻu loli. Pea ʻi he ʻikai ha maea pe sēini ke haʻi ʻaki ʻa e kaá, naʻe lele māmālie atu ʻa e lolí ʻi he vaitafé. Naʻe lōloa ʻemau fāingá; ka naʻa mau lotu lahi pea mau aʻu lelei ki he tafaʻaki ʻe tahá. Ko e 1971 iá. Naʻá ma ʻi he matāfanga fakahahake ʻo Taiuaní, ko e maile ia ʻe laui afe mei homa feituʻu tupuʻangá. Tuku ke u talanoa atu ki heʻema moʻuí.
AKO KE ʻOFA KIA SIHOVA
Ko Harvey naʻe lahi taha ʻi he fānau tangata ʻe toko fā. Naʻe maʻu ʻe hono fāmilí ʻa e moʻoní ʻi Midland Junction, ʻi he Fakahihifo ʻo ʻAositelēliá, lolotonga ʻa e taimi faingataʻa fakaʻekonōmika ʻi he 1930 tupú. Naʻe ʻofa ʻa Harvey kia Sihova peá ne papitaiso ʻi hono taʻu 14. Taimi nonou mei ai, naʻá ne ako ke ʻoua te ne talitekeʻi ʻa e ngaahi vāhenga-ngāue fakateokalatí. ʻI heʻene kei siʻí, naʻe tuʻo taha ʻa e ʻikai ke ne tali ke lau ʻa e Taua Leʻo ʻi ha fakataha he naʻá ne fakakaukau ʻoku ʻikai ke ne taau. Ka naʻe tala ange ʻe ha tokoua kia Harvey, “ʻI he taimi ʻoku kole atu ai ʻe ha taha ʻi he kautaha ʻa Sihová ke ke fai ha meʻa, ʻoku ʻuhinga iá ʻokú ke taau!”—2 Kol. 3:5.
Naʻá ku maʻu ʻa e moʻoní ʻi ʻIngilani, pehē foki ki heʻeku faʻeé mo hoku tokoua lahí. Naʻe tali ʻe heʻeku tamaí ʻa e moʻoní ki mui ai, ka ʻi he kamatá naʻá ne fakafepaki. Naʻá ku papitaiso ʻi hoku taʻu hivá, neongo naʻe ʻikai ke ne loto ki ai. Naʻá ku fokotuʻu ʻa e taumuʻa ke tāimuʻa pea hoko ko ha misinale. Kae kehe, naʻe ʻikai ke fakangofua au ʻe heʻeku tamaí ke tāimuʻa kae ʻoleva ke u taʻu 21. Naʻe ʻikai ke u fie tatali fuoloa pehē. Ko ia ʻi heʻeku taʻu 16, naʻá ne loto ke u hiki ki ʻAositelēlia ʻo nofo mo hoku tokoua lahi tahá, ʻa ia naʻá ne ʻosi hiki ki ai. Pea ʻi heʻeku taʻu 18 naʻá ku kamata tāimuʻa.
ʻI homa ʻaho malí ʻi he 1951
Naʻá ku fetaulaki mo Harvey ʻi ʻAositelēlia. Naʻá ma fakatou loto ke ngāue kia Sihova ko ha misinale. Naʻá ma mali ʻi he 1951. Hili ʻa e taʻu ʻe ua ʻema tāimuʻa fakatahá, naʻe kole mai ke ma ngāue fakasēketi. Naʻá ma ngāue fakasēketi ʻi he konga lahi ʻo e Fakahihifo ʻo ʻAositelēliá, ko ia naʻá ma faʻa fakaʻuli atu ʻi he ngaahi manafa mo e feituʻu tuʻu mavahe.
NAʻE HOKO ʻEMA MISÍ
Maʻu tohi fakamoʻoni ako Kiliati ʻi he Yankee Stadium ʻi he 1955
ʻI he 1954, naʻe fakaafeʻi kimaua ke kau ʻi he kalasi hono 25 ʻo Kiliatí. Naʻá ma mei aʻusia ʻema misi ke hoko ko e ongo misinalé! Naʻá ma folau vaka ki Niu ʻIoke, pea ʻi heʻema aʻu ki aí naʻe kamata ke ma ako fakaʻāuliliki ʻa e Tohi Tapú. Ko e konga ʻo e akó, ko hono ako ʻa e lea faka-Sipeiní, ʻa ia naʻe faingataʻa kia Harvey ke ne puʻaki lelei ʻa e r.
Lolotonga ʻa e akó, naʻe fanongonongo ai ko e faʻahinga ʻoku nau saiʻia ke ngāue ʻi Siapaní ʻe lava ke nau hiki honau hingoá ke kau ʻi he ako lea faka-Siapaní. Naʻá ma fili ke tuku pē ki he kautaha ʻa Sihová ke ne fili homa vāhenga-ngāué. Taimi nounou mei ai, naʻe ʻiloʻi ʻe Albert Schroeder, ko e taha ʻo e kau faiako ʻi Kiliatí, naʻe ʻikai ke ma hiki homa hingoá. Naʻá ne tala mai: “Mo toe fakakaukau ki ai.” ʻI heʻema kei toumouá, naʻe tala mai ʻe Tokoua Schroeder: “Ko au mo e kau faiako kehé kuo mau hiki homo hingoá. Sio pe ʻe lava ke mo ako ʻa e lea faka-Siapaní.” Naʻe faingofua hono ako ʻe Harvey ʻa e lea ko ení.
Naʻá ma aʻu ki Siapani ʻi he 1955 pea ko e kau malanga pē ʻe toko 500 ʻi he fonuá kotoa. Naʻe taʻu 26 ʻa Harvey peá u taʻu 24. Naʻe vaheʻi kimaua ki he kolo taulanga ʻo Kobe, peá ma ngāue ai ʻi he taʻu ʻe fā. Naʻá ma fiefia ʻi hono toe fakaafeʻi kimaua ki he ngāue fefonongaʻakí, pea naʻá ma ngāue ʻo ofi ki he kolo ko Nagoya. Naʻá ma saiʻia ʻaupito ʻi he meʻa kotoa ʻi homa vāhenga-ngāué—ko e fanga tokouá, meʻakaí mo e feituʻu ʻutá. Kae kehe, naʻá ma toe maʻu ha faingamālie ke ʻoua te ma lea ʻikai kia Sihova.
VĀHENGA NGĀUE FOʻOU MO E NGAAHI POLE FOʻOU
Ko Harvey mo au mo e kau misinale ʻi Kobe, Siapani, ʻi he 1957
Hili ʻa e taʻu ʻe tolu ʻi he ngāue fefonongaʻakí, naʻe kole mai ʻe he vaʻa ʻi Siapaní pe te ma loto-lelei ke ʻalu ki Taiuani ke ngāue mo e kakai tuʻufonua Amis. Naʻe kamata ke ʻasi hake ʻa e tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní ʻi Taiuani, pea naʻe fiemaʻu ha tokoua ʻoku poto lelei ʻi he lea faka-Siapaní ke tokoni ki hono fakaleleiʻi ʻa e palopalemá.a Naʻá ma saiʻia ʻaupito ʻi he ngāue ʻi Siapaní, ko ia ko ha fili faingataʻa eni. Ka naʻe ako ʻe Harvey ke ʻoua ʻaupito ʻe talitekeʻi ha vāhenga-ngāue, ko ia naʻá ma loto ke ʻalu.
Naʻá ma aʻu ki Taiuani ʻi Nōvema 1962. Naʻe ʻi ai ʻa e kau malanga ʻe toko 2,271 ʻi Taiuani, ko e tokolahi tahá ko e kau Amis. Ka naʻe fiemaʻu ke ma ʻuluaki ako lea faka-Siaina. Naʻá ma maʻu pē ha tohi ako mo ha faiako naʻe ʻikai ke lea faka-Pilitānia, ka naʻá ma ako ia.
ʻI heʻema aʻu atu pē ki Taiuaní, naʻe hoko ʻa Harvey ko e sevāniti vaʻa. Naʻe siʻisiʻi pē ʻa e vaʻá, ko ia naʻe lava ke ngāue ʻa Harvey ʻi he vaʻá pea kei ngāue pē mo e fanga tokoua Amis ʻo aʻu ki he uike ʻe tolu ʻi he māhina taki taha. Naʻá ne faʻa ngāue foki ko ha ʻovasia fakavahe, ʻo ne fai ʻa e ngaahi malanga ʻi he ʻasemipilií. Naʻe mei lava ke fai ʻe Harvey ʻa e malangá ʻi he lea faka-Siapaní, pea ʻe mahinoʻi ia ʻe he fanga tokoua Amis. Kae kehe, naʻe fakaʻatā ʻe he puleʻangá ke fai ʻa e ngaahi fakataha fakalotú ʻi he lea faka-Siainá pē. Ko ia naʻe fai ʻe Harvey ʻa e malangá ʻi he lea faka-Siainá neongo ʻene kei fāinga mo e leá, kae liliu ʻe ha tokoua ki he lea Amis.
ʻI he taimi ko iá naʻe ʻi he malumalu ʻo e lao fakakautaú ʻa Taiuani, ko ia naʻe pau ke kole ʻe he fanga tokouá ha ngofua ke fakahoko ʻa e ʻasemipilií. Naʻe faingataʻa ke maʻu ha ngofua, pea naʻe faʻa toloi ʻe he kau polisí hono ʻomai iá. Kapau naʻe ʻikai ʻomai ʻe he kau polisí ʻa e ngofuá ʻi he uike ʻo e ʻasemipilií, naʻe nofo pē ʻa Harvey ʻi he ʻapi polisí kae ʻoua kuo nau ʻomai iá. Naʻe ola lelei ʻa e foungá ni, koeʻuhi naʻe fakamāʻia ʻa e kau polisí ʻi he tatali ai ha tokotaha muli.
KO ʻEKU FUOFUA KAKA MOʻUNGÁ
Kolosi atu ʻi ha vaitafe ʻi Taiuani ke ō ʻo malanga
Lolotonga ʻema faʻa ʻaʻahi ki he fanga tokouá, naʻa mau faʻa lue ʻi ha houa ʻe taha pe lahi ange ʻo kaka ʻi he ngaahi moʻunga pea aʻa ʻi he vaitafé. ʻOku ou manatuʻi ʻeku fuofua kaka moʻungá. Hili ha kiʻi kai pongipongi, naʻa mau heka ʻi he pasí ʻi he 5:30 pongipongi ki ha kiʻi kolo mamaʻo, ʻo kolosi ʻi ha vaitafe pea kaka leva ʻi ha moʻunga. Naʻe ngungutu ʻa e moʻungá he naʻe hangē naʻe kaka pē ʻa e tokoua naʻe ʻi muʻa ʻiate aú ʻi hoku muʻa laʻé.
ʻI he pongipongi ko iá, naʻe ngāue ʻa Harvey mo e fanga tokoua fakalotofonuá ʻi he ngāue fakafaifekaú, ka u malanga toko taha pē ʻi ha kiʻi kolo ʻo e kakai naʻa nau lea faka-Siapani. ʻI he hoko ʻa e tahá, naʻá ku ongoʻi te u pongia he naʻe teʻeki ke u kai. ʻI heʻeku fetaulaki mo Harvey, naʻe ʻosi foki ʻa e fanga tokouá. Naʻe fakafetongi ʻe Harvey ʻa e makasiní ʻaki ha foʻi fuaʻimoa mata ʻe tolu. Naʻá ne fakahinohino mai ʻa e founga ke kai ai ha foʻi fuaʻimoa ʻaki hono kiʻi fakaavangi e ongo tafaʻakí pea inuʻi. Neongo naʻe hangē ʻoku ʻikai ke fuʻu ifó, naʻá ku ʻahiʻahiʻi ia. Ka ko hai te ne maʻu ʻa e foʻi fuaʻimoa hono tolú? Ko au, he naʻe ongoʻi ʻe Harvey heʻikai ke ne lava ʻo fua hifo au ʻi he moʻungá kapau te u pongia ʻi he fiekaiá.
KAUKAU ʻI HA FOUNGA KEHE
ʻI ha ʻasemipilī fakasēketi ʻe taha, naʻá ku fehangahangai mo ha pole ngalikehe. Naʻá ma nofo ʻi he ʻapi ʻo ha tokoua ʻi he veʻe Fale Fakatahaʻangá. Koeʻuhi naʻe mātuʻaki mahuʻinga ʻa e kaukaú ki he kau Amis, naʻe teuteu ʻe he mali ʻo e ʻovasia sēketí homa kaukau. Naʻe femoʻuekina ʻa Harvey, ko ia naʻá ne tala mai ke u ʻuluaki ʻalu au. Naʻe ʻi ai ha kane vai momoko, kane vai mafana mo e tini. Naʻá ku ʻohovale ʻi hono fokotuʻu ia ʻe he uaifi ʻo e ʻovasia sēketí ʻi tuʻa pē ʻi he falé ʻo hanga atu ki he Fale Fakatahaʻangá ʻa ia naʻe lolotonga ngāue ai ʻa e fanga tokouá ke teuteu ki he ʻasemipilií. Naʻá ku kole ange ha kiʻi puipui. Naʻá ne haʻu mo ha laʻi milemila ʻokú te sio pē ki he tafaʻaki ʻe tahá! Naʻá ku fakakaukau ke u ʻalu ki mui ʻi he falé, ka naʻe ʻi ai ʻa e fanga kuusi naʻe hū mai honau ʻulú ʻi he ʻaá ʻo teu pē ke nau tosi ha taha ʻe ofi atu ki ai. Naʻá ku pehē loto pē: ‘ʻOku fuʻu femoʻuekina ʻa e fanga tokouá ke nau fakatokangaʻi mai ʻeku kaukaú. Pea kapau heʻikai ke u kaukau, te nau ʻita. Te u kaukau leva!’ Ko ia naʻá ku kaukau.
Teunga fakafonua Amis
ʻŪ TOHI KI HE KAU AMIS
Naʻe ʻiloʻi ʻe Harvey naʻe faingataʻa ke fakalakalaka fakalaumālie ʻa e fanga tokoua Amis koeʻuhi naʻe ʻikai ke nau poto ʻi he lautohí mo e tohí pea naʻe ʻikai haʻanau ʻū tohi. Koeʻuhi naʻe toki kamata ke hiki ʻa e lea Amis ʻo ngāueʻaki ʻa e mataʻitohi faka-Lomá, naʻe hā ngali totonu ke akoʻi ʻa e fanga tokouá ke lautohi ʻi heʻenau leá tonu. Ko e fuʻu ngāue lahi eni, ka naʻe faai atu pē ʻo lava ke ako ʻa e fanga tokouá ʻiate kinautolu pē. Naʻe ala maʻu ʻa e ʻū tohi ʻi he lea Amis ʻi he konga ki mui ʻo e 1960 tupú pea ʻi he 1968 naʻe kamata ai ke pulusi ʻa e Taua Leʻo ʻi he lea Amis.
Kae kehe, naʻe tapui ʻe he puleʻangá ʻa e ʻū tohi naʻe ʻikai ke ʻi he lea faka-Siainá. Ko ia ke fakaʻehiʻehi mei he palopalemá, naʻe tufaki ʻa e Taua Leʻo ʻi he lea Amis ʻi he ngaahi faʻunga kehekehe. Ko e fakatātaá, ʻi ha taimi, naʻa mau ngāueʻaki ʻa e lea faka-Menitelini mo e Amis ʻi he pulusinga ʻo e Taua Leʻo. Kapau naʻe fieʻilo ha taha, naʻe hā ngali naʻa mau akoʻi ʻa e lea faka-Siainá ki he kakaí. Talu mei ai, kuo tokonaki ʻe he kautaha ʻa Sihová ʻa e ʻū tohi lahi ʻi he lea Amis ke tokoniʻi ʻa e siʻi kakai ko ení ke ako ʻa e moʻoni mei he Tohi Tapú.—Ngā. 10:34, 35.
VAHAʻA TAIMI ʻO E FAKAMAʻA
Lolotonga ʻa e 1960 tupú mo e 1970 tupú, ko e tokolahi ʻo e fanga tokoua Amis naʻe ʻikai ke nau moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá. Ko e niʻihi naʻa nau moʻui taʻetaau, konā, ifi tapaka mo fakateka betel nut, koeʻuhi naʻe ʻikai ke nau mahinoʻi kakato ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. Naʻe ʻaʻahi ʻa Harvey ki he ngaahi fakatahaʻangá, ʻo feinga ke tokoniʻi ʻa e fanga tokouá ke nau mahinoʻi ʻa e vakai ʻa Sihova ki he ngaahi meʻá ni. ʻI ha ʻaʻahi ʻe taha, naʻá ma hokosia ai ʻa e meʻa naʻe lave ki ai ʻi he kamatá.
Naʻe loto-lelei ʻa e fanga tokoua anga-fakatōkilaló ke fai ha liliu, ka ko e pangó, ko e tokolahi naʻe ʻikai ke nau pehē, pea naʻe holo ʻa e tokolahi ʻo e kau malanga ʻi Taiuaní mei he toko 2,450 ki he toko 900 nai ʻi loto pē ʻi he taʻu ʻe 20. Naʻe mātuʻaki fakalotosiʻi eni. Kae kehe, naʻá ma ʻiloʻi heʻikai ʻaupito ke tāpuakiʻi ʻe Sihova ha kautaha taʻemaʻa. (2 Kol. 7:1) Faai atu pē, naʻe fakamaʻa atu ʻa e ngaahi tōʻonga koví, pea ʻi he tāpuaki ʻa Sihová kuo laka hake ʻi he kau malanga ʻe toko 11,000 he ʻahó ni ʻi Taiuani.
Talu mei he 1980 tupú, naʻá ma sio ki he fakalakalaka ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻa e ngaahi fakatahaʻangá, pea naʻe lava ke ngāue ʻa Harvey ʻi ha taimi lahi ange mo e faʻahinga lea faka-Siainá. Naʻá ne fiefia ke tokoniʻi ʻa e ngaahi husepāniti ʻo e fanga tuofāfine ʻe niʻihi ke nau haʻu ki he moʻoní. ʻOku ou manatuʻi ʻene tala mai ʻene fiefia ʻi he fuofua lotu kia Sihova ʻa e taha ʻi he kau tangata ko ení. ʻOku ou fiefia foki ʻi he malava ke u akoʻi ʻa e faʻahinga loto-totonu tokolahi ke ʻunuʻunu ofi kia Sihova. Naʻá ku fiefia foki ke ngāue ʻi he vaʻa Taiuaní mo e foha mo e ʻofefine ʻo ʻeku ako Tohi Tapu ki muʻa.
KO HA MOLE FAKAMAMAHI
ʻI he taimi ní, kuo mole ʻa e hoá. Hili ʻa e nofo mali ʻi he meimei taʻu ʻe 59, naʻe mate ʻa hoku ʻofaʻanga ko Harvey ʻi Sanuali 1, 2010, hili ʻene faitau mo e kanisaá. Naʻá ne fakamoleki ʻa e meimei taʻu ʻe 60 ʻi he ngāue taimi-kakató! ʻOku ou kei ongoʻi lahi ʻene mole atú. Ka he fiefia ē ko au ke poupou kiate ia ʻi he kamakamata ʻa e ngāué ʻi ha ongo fonua fakaʻofoʻofa! Naʻá ma ako ke lea—pea ʻi he tuʻunga ʻo Harvey ke tohi—ʻi ha lea faka-ʻĒsia faingataʻa ʻe ua.
ʻI ha taʻu siʻi mei ai, naʻe fili ʻa e Kulupu Pulé koeʻuhi ko ʻeku hoholo ke motuʻá, ʻe lelei tahá ke u foki ki ʻAositelēlia. Ko ʻeku ʻuluaki fakakaukaú, ‘ʻOku ʻikai ke u loto ke mavahe mei Taiuani.’ Ka naʻe akoʻi au ʻe Harvey ke ʻoua ʻaupito ʻe lea ʻikai ki he kautaha ʻa Sihová, ko ia naʻá ku foki. Ki mui ai, naʻá ku sio ki he fakapotopoto ʻo e fili ko iá.
ʻOku ou fiefia ke ngāueʻaki ʻeku lea faka-Siapaní mo e faka-Siainá ki he tua ʻi Pētelí
ʻI he ʻahó ni, ʻoku ou ngāue ʻi he vaʻa ʻAositalāsiá ʻi he lolotonga ʻa e uiké pea mo ha fakatahaʻanga ʻi he fakaʻosinga uiké. ʻI Pēteli, ʻoku ou fiefia ke ngāueʻaki ʻeku lea faka-Siapaní mo e lea faka-Siainá ʻi he taki tuá. Neongo ia, ʻoku ou tatali vēkeveke atu ki he ʻaho ʻo e toetuʻu kuo talaʻofá, ʻo ʻiloʻi ko Harvey, ʻa ia naʻá ne ako ke ʻoua ʻaupito ʻe lea ʻikai kia Sihová, ʻokú ne malu ʻi Heʻene manatú.—Sione 5:28, 29.
a Neongo ko e lea faka-Siainá ʻa e lea fakaʻofisiale he taimí ni ʻi Taiuaní, ko e lea faka-Siapaní ʻa e lea fakaʻofisiale ʻi he ngaahi hongofuluʻi taʻu lahi. Ko ia, naʻe kei ngāueʻaki lahi ʻa e lea faka-Siapaní ʻi he ngaahi kulupu fakamatakali kehekehe ʻi Taiuani.