LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w25 Nōvema p. 22-27
  • “Ko ha Tokotaha Mahuʻinga ʻAupito Koe”!

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • “Ko ha Tokotaha Mahuʻinga ʻAupito Koe”!
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • NAʻE TOKONIʻI ʻE SĪSŪ ʻA E KAKAÍ KE NAU LĀUʻILO KI HONAU MAHUʻINGÁ
  • VAKAI KIATE KITAUTOLU ʻO HANGĒ KO E VAKAI MAI ʻA SIHOVÁ
  • Ko Sihova “ ʻOkú Ne Fakamoʻui ʻa e Faʻahinga ʻOku Loto-Laveá”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • ʻOku Maʻu ʻe Sihova ʻa e Manavaʻofa Loloto Kiate Koe
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • Ako mei he ʻAho ʻe 40 Fakaʻosi ʻo Sīsū he Māmaní
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • Tali Anga-Fakanānā ʻa e Meʻa ʻOku ʻIkai Te Ke ʻIloʻí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
w25 Nōvema p. 22-27

KUPU AKO 47

HIVA 38 Te Ne ʻAi Koe Ke Ke Mālohi

“Ko ha Tokotaha Mahuʻinga ʻAupito Koe”!

“Ko ha tokotaha mahuʻinga ʻaupito koe.”—TAN. 9:23.

TAUMUʻÁ

Ke tokoni ki he faʻahinga ʻoku nau ongoʻi ʻoku ʻikai hanau mahuʻingá ke nau mahinoʻi ʻa honau mahuʻinga moʻoni ʻi he vakai ʻa Sihová.

1-2. ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻoku tau mahuʻinga ʻi he vakai ʻa Sihová?

ʻI HE haʻohaʻonga ʻo e kau sevāniti mahuʻinga ʻa Sihová ʻoku ʻi ai ʻa e niʻihi ʻoku nau maʻu ha vakai ʻikai lelei fekauʻaki mo kinautolu tonu. Mahalo naʻe ʻi ai ha taha naʻá ne fakafeangai kiate kinautolu ʻo hangē ʻoku ʻikai hanau mahuʻingá. Kuó ke hokosia nai ia? Kapau ko ia, ʻe lava fēfē ke ke fakapapauʻi ʻokú ke mahuʻinga ʻi he vakai ʻa Sihová?

2 ʻE ʻaonga nai ke ke fakakaukau ki he ngaahi fakamatala Fakatohitapu ʻoku fakaeʻa mai ai ʻa e founga ʻoku loto ʻa Sihova ke ke vakai mo fakafeangai ai ki he kakaí. Ko hono ʻAló, ʻa Sīsū, naʻá ne fakafeangai ki he kakaí ʻi ha founga fakangeingeia mo fakaʻapaʻapa. ʻI he fai peheé, naʻá ne fakahaaʻi ai ko ia mo ʻene Tamaí ʻokú na fakamahuʻingaʻi lahi ʻa e faʻahinga anga-fakatōkilalo ʻoku nau ongoʻi ʻoku siʻi honau mahuʻingá. (Sione 5:19; Hep. 1:3) ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he: (1) Founga naʻe tokoniʻi ai ʻe Sīsū ʻa e kakaí ke nau lāuʻilo ki honau mahuʻingá pea (2) founga ʻe lava ke tau fakatuipauʻi ai kitautolu ʻoku tau mahuʻinga moʻoni ʻi he vakai ʻa e ʻOtuá.—Hāk. 2:7.

NAʻE TOKONIʻI ʻE SĪSŪ ʻA E KAKAÍ KE NAU LĀUʻILO KI HONAU MAHUʻINGÁ

3. Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa Sīsū ki he kau Kāleli naʻa nau hanga kiate ia ki ha tokoní?

3 Lolotonga ʻa e fononga fakamalanga hono tolu ʻa Sīsū ʻi Kālelí, ko e kakai ʻi he feituʻu taki taha naʻa nau ʻaukolo kiate ia, ke fanongo pea fakamoʻui honau ngaahi alangamahakí. Naʻe sio ʻa Sīsū naʻe “ngaohikovia kinautolu mo liʻekina ʻo hangē ha fanga sipi taʻeʻiai hanau tauhí.” (Māt. 9:36) Naʻe vakai ʻa honau kau taki lotú kiate kinautolu ʻoku nau taʻeʻilo ʻaupito ʻo ʻikai hanau mahuʻinga, pea aʻu ʻo ui kinautolu “ko e kakai malaʻia.” (Sione 7:​47-49) Ka naʻe fakangeingeiaʻi kinautolu ʻe Sīsū ʻaki ʻa e vaheʻi ʻa e taimi ke akoʻi kinautolu pea fakamoʻui honau ngaahi alangamahakí. (Māt. 9:35) ʻIkai ko ia pē, koeʻuhi ke tokoni ki ha faʻahinga tokolahi ange, naʻá ne akoʻi ʻene kau ʻapositoló ke kau ʻi he ngāue fakamalangá pea ʻoange ʻa e mafai ke nau fakamoʻui ʻa e puké mo e faingataʻaʻiá.—Māt. 10:​5-8.

4. Ko e hā ʻoku tau ako mei he anga ʻo e fakafeangai ʻa Sīsū ki heʻene kau fanongo anga-fakatōkilaló?

4 ʻI he fakafeangai ʻa Sīsū ki heʻene kau fanongó ʻi he fakangeingeia mo e fakaʻatuʻí, naʻá ne fakahaaʻi ai ko ia mo ʻene Tamaí ʻokú na vakai ʻoku mahuʻinga ʻa e faʻahinga ʻoku faʻa siolalo ki ai ʻi he sōsaietí. Kapau ʻokú ke tauhi kia Sihova ka ʻokú ke veiveiua fekauʻaki mo ho mahuʻingá, fakakaukau ki he tokanga naʻe fakahāhā ʻe Sīsū ki he kakai anga-fakatōkilalo naʻa nau fie ako meiate iá. Ko e fai peheé ʻe tokoniʻi ai koe ke sio ki he lahi ho mahuʻinga ʻi he vakai ʻa Sihová.

5. Fakamatalaʻi ʻa e tuʻunga ʻo ha fefine Kāleli naʻe fetaulaki mo Sīsū.

5 Naʻe ʻikai ngata pē hono akoʻi ʻe Sīsū ʻa e kakaí fakalūkufua ka naʻá ne toe tokanga ki he faʻahinga tāutahá. Ko e fakatātaá, lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ʻi Kālelí, naʻe fetaulaki ʻa Sīsū mo ha fefine naʻá ne ʻau toto ʻi he taʻu ʻe 12. (Mk. 5:25) Koeʻuhi ko ʻene puké naʻe ʻai ai ia ke ne taʻemaʻa fakaeouau, ko ha taha pē naʻe pā kiate ia te ne hoko ʻo taʻemaʻa. Kuo pau pē naʻe mātuʻaki fakangatangata heni ʻene feohi mo e kakaí. ʻIkai ko ia pē, naʻe ʻikai lava ke ne kau fakataha mo e niʻihi kehé ʻi he lotú mo e ngaahi kātoangá. (Liv. 15:​19, 25) ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe faingataʻaʻia fakaesino mo fakaeongo ʻa e fefiné ni.—Mk. 5:26.

6. ʻI he founga fē naʻe fakamoʻui ai ʻa e fefine naʻe ʻau totó?

6 Naʻe loto ʻa e fefine faingataʻaʻia ko ení ke fakamoʻui ia ʻe Sīsū. Ka naʻe ʻikai ke ne ʻalu hangatonu kiate ia. Ko e hā hono ʻuhingá? Mahalo naʻá ne ongoʻi mā pe ngalivale koeʻuhi ko hono tuʻungá. Pe naʻá ne ilifia nai naʻa talitekeʻi ia ʻe Sīsū koeʻuhí ko ʻene haʻu ki he fuʻu kakaí lolotonga ʻene taʻemaʻa fakaeouaú. Ko ia naʻá ne ala ki he kofu tuʻa ʻo Sīsuú, ʻo tuipau ko hono fai pē ení te ne sai ai. (Mk. 5:​27, 28) Naʻe fakapaleʻi ʻene tuí—naʻe fakamoʻui ia. Naʻe ʻeke leva ʻe Sīsū pe ko hai naʻe ala kiate iá, pea naʻe tala ange ʻe he fefiné ʻa e meʻa naʻá ne faí. Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa Sīsū kiate iá?

7. Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa Sīsū ki he fefine faingataʻaʻia ko ení? (Maʻake 5:34)

7 Naʻe fakafeangai anga-lelei mo anga-fakaʻapaʻapa ʻa Sīsū ki he fefiné. Naʻá ne fakatokangaʻi naʻe “manavahē mo tetetete” ʻa e fefiné. (Mk. 5:33) ʻI he fakakaukau ʻa Sīsū ki heʻene ngaahi ongoʻí, naʻá ne lea fakafiemālie kiate ia. Naʻe aʻu ʻo ne pehē kiate ia “ʻofefine”—ko ha foʻi lea anga-ʻofa naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene fakaʻapaʻapá kae toe anga-lelei mo fakaalaala. (Lau ʻa e Maʻake 5:34.) Ko e nouti ako ki he foʻi lea ko ení ʻoku pehē ai “ko e taimi pē eni ʻe taha ʻoku lēkooti naʻe lea fakahangatonu ai ʻa Sīsū ki ha fefine ʻo pehē ‘ʻofefine,’ mahalo koeʻuhí ko e tuʻunga pelepelengesi naʻa ne ʻi aí mo ʻene ‘teteteté.’” Sioloto atu ki he fiemālie lahi kuo pau pē naʻá ne ongoʻí! Kapau naʻe ʻikai ke lea fakafiemālie ʻa Sīsū kiate ia, naʻá ne mei mavahe atu kuo fakamoʻui fakaesino ia kae lōmekina ia ʻe he ngaahi ongoʻi halaiá. ʻI hono kehé, naʻe tokoniʻi ia ʻe Sīsū ke ne maʻu ʻa e vakai totonu kiate iá—ko ha ʻofefine mahuʻinga ia ʻo ha Tamai fakahēvani ʻofa.

8. Ko e hā ʻa e ngaahi pole naʻe pau ke fehangahangai mo ha tuofefine mei Pelēsila?

8 ʻOku pehē pē, ʻi he ʻahó ni, ʻoku ʻi ai ʻa e niʻihi ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻoku nau faingataʻaʻia fakaesino ʻo ne uesia fakaeongo ai kinautolu. Ko Maria,a ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu mei Pelēsila, naʻe fanauʻi mai ia ʻoku ʻikai hano vaʻe pea ʻikai hano nima toʻohema. ʻOkú ne pehē: “Naʻe ngaohikovia maʻu pē au ʻi he ʻapiakó koeʻuhí ko ʻeku faingataʻaʻia fakaesinó. Naʻa nau uiʻaki au ha ngaahi hingoa fakaʻaluma. Naʻe aʻu ʻo u fehangahangai mo e tomuʻa fehiʻá mei hoku fāmilí tonu.”

9. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻa Maria ke ne vakai kiate ia ʻokú ne mahuʻinga kia Sihová?

9 Naʻe anga-fēfē hono maʻu ʻe Maria ʻa e tokoní? ʻI he taimi naʻá ne hoko ai ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻe fakafiemālieʻi ia ʻe he kaungā-Kalisitiané pea tokoniʻi ia ke ne vakai kiate ia tonu ʻo hangē ko e vakai ʻa Sihová. ʻOkú ne pehē: “ʻOku siʻisiʻi ʻa e ngaahi peesi ʻi heʻeku pepa hiki noutí ke hiki ai ʻa e taha kotoa kuo nau tokoniʻi aú! ʻOku ou fakamālō kia Sihova ʻaki ʻa e kotoa hoku lotó ki hono ʻomai kiate au ha fāmili fakalaumālie ʻofa.” Naʻe tokoniʻi ʻe he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālie ʻo Maria ia ke ne ʻiloʻi ʻokú ne mahuʻinga ʻi he vakai ʻa e ʻOtuá.

10. Ko e hā ʻa e ngaahi palopalema naʻá ne fakamamahiʻi ʻa Mele Makitalá? (Sio foki ki he fakatātaá.)

10 Fakakaukau ki he founga naʻe tokoniʻi ai ʻe Sīsū ha tokotaha ʻe taha—ko Mele Makitala. Naʻe uluisino ai ha fanga tēmeniō ʻe toko fitu! (Luke 8:2) Mahalo naʻe faikehe ʻene tōʻongá koeʻuhí ko hono tākiekina ia ʻe he tēmenioó pea ko hono olá, naʻe fakaʻehiʻehi ʻa e niʻihi kehé meiate ia. Lolotonga ʻa e tuʻunga fakaʻofa ko eni ʻene moʻuí, kuo pau pē naʻá ne ongoʻi liʻekina, ʻikai ongoʻi malu pea siva ʻene ʻamanakí. ʻOku ngalingali naʻe kapusi ʻe Sīsū ʻa e fanga tēmeniō naʻa nau fakamamahiʻi iá, pea naʻá ne hoko ko ʻene ākonga līʻoa. Ko e hā ha toe founga naʻe tokoniʻi ai ʻe Sīsū ʻa Mele Makitala ke mahinoʻi ʻa e lahi hono mahuʻinga ki he ʻOtuá?

Fakatātā: 1. ʻOku sio atu ʻa Sīsū ki he faingataʻaʻia ʻa Mele Makitalá lolotonga iá ʻokú ne tūʻulutui ʻi he kelekelé ʻi ha kiʻi hala fakapoʻuli. 2. Ko Mele Makitala ʻokú ne kau fiefia mo Sīsū mo ʻene kau ākonga kehé.

Naʻe anga-fēfē hono fakapapauʻi ʻe Sīsū kia Mele Makitala naʻá ne mahuʻinga kia Sihová? (Sio ki he palakalafi 10-11)


11. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Sīsū kia Mele Makitala naʻá ne mahuʻinga ki he ʻOtuá? (Sio foki ki he fakatātaá.)

11 Naʻe fakaafeʻi ʻe Sīsū ʻa Mele Makitala ke kau mo ia ʻi heʻene ngaahi fononga fakamalangá.b Ko hono olá, naʻe hokohoko atu ʻene maʻu ʻaonga ʻi heʻene fanongo ki heʻene akoʻi ʻa e niʻihi kehé. Naʻe toe hā ʻa Sīsū kiate ia ʻi he ʻaho pē naʻá ne toetuʻu aí. Naʻá ne kau ʻi he fuofua kau ākonga naʻe lea ki ai ʻa Sīsū ʻi he ʻaho ko iá. Naʻe aʻu ʻo vaheʻi ʻe Sīsū kiate ia ke ne fakahā ki heʻene kau ʻapositoló kuó ne toetuʻu. He ngaahi fakaʻilonga fakaofo ē naʻe fakahaaʻi ai naʻe mahuʻinga moʻoni ʻa Mele Makitala kia Sihová!—Sione 20:​11-18.

12. Fakamatala ki he ʻuhinga naʻe ʻai ai ʻe he puipuituʻa ʻo Lidia ia ke ne ongoʻi liʻekiná.

12 Hangē pē ko e tuʻunga ʻo Mele Makitalá, ko e tokolahi ʻi he ʻahó ni ʻoku nau fāinga mo e ongoʻi liʻekiná. Ko Lidia, ko ha tuofefine mei Sipeini, ʻokú ne pehē ʻi he ki muʻa ke fanauʻi iá, naʻe fakakaukau ʻene faʻeé ke fakatooki ia. Naʻa mo e ʻi he kei siʻi ʻa Lidia, ʻokú ne manatuʻi hono fakaliʻeliʻaki ia ʻe heʻene faʻeé pea leakovia ia. ʻOkú ne pehē: “Ko ʻeku taumuʻa ʻi he moʻuí ke tali au ʻe he niʻihi kehé pea ʻofaʻi au. Ka naʻá ku ongoʻi heʻikai ʻaupito pē ke u tuha mo e ʻofa ko iá koeʻuhí naʻe fakalotoʻi au ʻe heʻeku faʻeé ko ha tokotaha kovi au.”

13. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Lidia ke ne vakai kiate ia ʻokú ne mahuʻinga kia Sihová?

13 Hili hono ako ʻe Lidia ʻa e moʻoní, ko e lotu mo e ako fakafoʻituituí pehē foki ki he ngaahi lea mo e tōʻonga anga-ʻofa ʻa e kaungā-Kalisitiané naʻá ne tokoniʻi ia ke mahinoʻi ʻokú ne mahuʻinga ʻi he vakai ʻa Sihová. ʻOkú ne pehē: “ʻOku faʻa tala mai ʻe hoku husepānití ʻa e lahi ʻo ʻene ʻofa ʻiate aú. ʻOkú ne fakamanatu mai mei he taimi ki he taimi ʻa hoku ngaahi ʻulungaanga leleí. Pea kuo fai ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina kehé ʻa e meʻa tatau.” ʻE lava ke ke fakakaukau ki ha taha ʻokú ne fiemaʻu ha tokoni ke ne mahinoʻi ʻa e lahi hono mahuʻinga ʻi he vakai ʻa Sihová?

VAKAI KIATE KITAUTOLU ʻO HANGĒ KO E VAKAI MAI ʻA SIHOVÁ

14. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he 1 Sāmiuela 16:7 ke vakai ki he kakaí ʻo hangē ko Sihová? (Sio foki ki he puha “Ko e Hā ʻOku Fakamahuʻingaʻi Ai ʻe Sihova ʻEne Kakaí?”)

14 Manatuʻi ʻoku ʻikai ke vakai ʻa Sihova kiate koe ʻo hangē ko e vakai ʻa e māmaní. (Lau ʻa e 1 Sāmiuela 16:7.) ʻOku ʻikai ke ne fuatautau ho mahuʻingá ʻo makatuʻunga ʻi ho fōtunga hā maí, tuʻunga ʻi he sōsaietí pe ko ho tuʻunga fakaakó. (ʻAi. 55:​8, 9) Ko ia ʻi he ʻikai ke fua ho mahuʻingá ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga ʻa e māmaní, sivisiviʻi ho mahuʻingá ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi tuʻunga ʻa Sihová. Te ke lau nai ʻa e ngaahi talanoa Fakatohitapu ʻoku fakahaaʻi ai naʻe fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻa ia naʻa nau veiveiua he taimi ʻe niʻihi pe ʻoku nau mahuʻinga, hangē ko ʻIlaisiā, Nāomi mo ʻAna. Te ke toe loto nai ke hikiʻi hifo ʻa e ngaahi hokosia fakafoʻituitui ʻoku fakapapauʻi ai ʻoku ʻofa mo fakamahuʻingaʻi moʻoni koe ʻe Sihova. Tānaki atu ki aí, ʻe lava ke ke vakaiʻi ʻa e fakamatala ʻi he kaveinga fekauʻaki mo e fakamahuʻingaʻi-kitá ʻi heʻetau ʻū tohí.c

Ko e Hā ʻOku Fakamahuʻingaʻi Ai ʻe Sihova ʻEne Kakaí?

Naʻe fakatupu ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau makehe ʻaupito mei he fanga manú. Naʻá ne faʻu kitautolu ke fakatupulekina ha vahaʻangatae mohu ʻuhinga mo ia pea hoko ko hono ngaahi kaumeʻa. (Sēn. 1:27; Saame 8:5; 25:14; ʻAi. 41:8) ʻOku ʻomai ʻe he foʻi moʻoniʻi meʻa pē ko iá ha ʻuhinga mālohi ke tau maʻu ai ha ongoʻi mafamafatatau ki hotau mahuʻingá. Kae kehe, ʻoku tau maʻu ha ʻuhinga lahi ange kapau te tau feinga ke ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova, fakatapui kitautolu kiate ia, pea talangofua kiate ia. Te tau hoko leva ai ʻo mahuʻinga moʻoni ki hotau ʻOtuá mo hotau Tokotaha-Fakatupú.—ʻAi. 49:15.

15. Ko e hā naʻe vakai ai ʻa Sihova kia Taniela ko ha “tokotaha mahuʻinga ʻaupito”? (Taniela 9:23)

15 ʻIloʻi ko hoʻo faitōnungá ʻokú ne ʻai koe ke mahuʻinga ʻi he vakai ʻa Sihová. ʻI he taimi ʻe taha, ngalingali ʻi he taʻu 90 tupu lahi ʻa e palōfita ko Tanielá, naʻá ne “mātuʻaki ongosia” mo loto-siʻi. (Tan. 9:​20, 21) Naʻe anga-fēfē hono fakalototoʻaʻi ia ʻe Sihová? Naʻe fekauʻi atu ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻāngelo ko Kepalelí ke fakamanatu kia Taniela ko ha “tokotaha mahuʻinga ʻaupito” ia pea kuó Ne fanongo ki heʻene ngaahi lotú. (Lau ʻa e Taniela 9:23.) Ko e hā naʻá ne ʻai ʻa Taniela ke mātuʻaki mahuʻinga ki he ʻOtuá? Ko ʻene ʻofa ʻi he māʻoniʻoní mo ʻene faitōnungá ʻo tānaki atu ki hono ngaahi ʻulungaanga kehé. (ʻIsi. 14:14) Naʻe fakatolonga mai ʻe Sihova ʻa e talanoa ko iá ʻi heʻene Folofolá ko hotau fakafiemālie. (Loma 15:4) ʻOku toe fanongo ʻa Sihova ki hoʻo ngaahi lotú pea fakamahuʻingaʻi koe ki hoʻo ʻofa ʻi he meʻa ʻoku totonú pea ki hoʻo ngāue faitōnunga kiate iá.—Mai. 6:​8, fkm. ʻi lalo; Hep. 6:10.

16. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke vakai kia Sihova ko ha Tamai ʻofá?

16 Vakai kia Sihova ko ha Tamai ʻokú ne ʻofa ʻiate koe. ʻOkú ne loto ke tokoniʻi koe, ʻo ʻikai ke ne fakasio hoʻo fehālaakí. (Saame 130:3; Māt. 7:11; Luke 12:​6, 7) Ko e fakalaulauloto ki he meʻa ko iá kuo tokoni ki he tokolahi ʻa ia ʻoku nau ongoʻi ʻoku siʻi honau mahuʻingá. Ko e fakatātaá, fakakaukau kia Michelle, ko ha tuofefine mei Sipeini naʻá ne ongoʻi liʻekina mo ʻikai hano ʻaonga hili ʻa e laui taʻu hono leakovia ia ʻe hono husepānití. ʻOkú ne pehē, “ʻI ha taimi pē ʻoku ou ongoʻi ai ʻoku ʻikai haku ʻaongá, ʻoku ou feinga ke sioloto atu kia Sihova ʻokú ne fua au ʻi hono nimá pea ʻokú ne ʻofeina mo maluʻi au.” (Saame 28:9) Ko Lauren, ko ha tuofefine mei ʻAfilika Tonga, ʻokú ne fakamanatu kiate ia, “Kapau naʻe fusi anga-ʻofa mai au ʻe Sihova kiate ia ʻaki ʻa e afo ʻo e ʻofá, tokoniʻi au ke u nofo ofi kiate ia ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, pea kuo aʻu ʻo ne ngāueʻaki au ke akoʻi ʻa e niʻihi kehé, tā ʻoku pau pē ʻokú ne vakai mai kiate au ʻoku ou mahuʻinga mo ʻaonga.”—Hōs. 11:4.

17. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke hoko ʻo tuipau ʻokú ke maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová? (Saame 5:12) (Sio foki ki he fakatātaá.)

17 Hoko ʻo tuipau ʻokú ke maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová. (Lau ʻa e Saame 5:12.) Naʻe fakahoa ʻe Tēvita ʻa e hōifua ʻa Sihová ki ha ‘fuʻu pā’ ʻokú ne maluʻi ʻa e kakai māʻoniʻoní. ʻI hono ʻiloʻi ʻokú ke maʻu ʻa e hōifua mo e poupou ʻa Sihová te ne maluʻi koe mei hono lōmekina ʻe he veiveiua pe ʻokú ke mahuʻingá. ʻE lava fēfē ke ke ʻiloʻi pe ʻokú ke maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová? Hangē kuo tau vakai ki aí, ʻoku ʻoatu ʻe Sihova ʻa e fakapapauʻiʻanga ko iá fakafou ʻi heʻene Folofolá. ʻIkai ko ia pē, ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e kau mātuʻá, ngaahi kaumeʻa ofí mo e niʻihi kehé ke fakamanatu atu ʻokú ke mahuʻinga ʻi heʻene vakaí. ʻOku totonu ke fēfē hoʻo tali ki he fakalototoʻa peheé?

Ko ha tuofefine ʻokú ne malimali ʻi heʻene mavahe mei he Fale Fakatahaʻangá ke kau ʻi he ngāue fakafaifekaú mo ha tuofefine ʻe taha ʻokú ne hili atu hono nimá ʻi hono umá.

ʻI hono ʻiloʻi ʻoku tau maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová te ne tokoniʻi kitautolu ke fakaʻehiʻehi mei he ongoʻi ʻoku ʻikai hatau mahuʻingá (Sio ki he palakalafi 17)


18. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ke tali ʻa e ngaahi lea fakaongoongoleleí?

18 ʻOua ʻe talitekeʻi ʻa e ngaahi lea fakaongoongolelei loto-moʻoni mei he faʻahinga ʻoku nau ʻiloʻi koe mo ʻofa ʻiate koé. Manatuʻi ʻoku ngāueʻaki nai kinautolu ʻe Sihova ke tokoniʻi koe ke ʻiloʻi ʻokú ke maʻu ʻene hōifuá. Ko Michelle, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē: “ʻOku ou ako māmālie ke tali ʻi hoku lotó ʻa e ngaahi lea anga-ʻofa ʻoku fai mai ʻe he niʻihi kehé. ʻOku ou fāinga mo ia, ka ʻoku ou ʻiloʻi ko e meʻa eni ʻoku loto ʻa Sihova ke u faí.” Kuo maʻu ʻaonga ʻa Michelle mei he ngaahi feinga anga-ʻofa ʻa e kau mātuʻá. ʻOkú ne ngāue ʻi he taimí ni ko ha tāimuʻa pea mo ha tokotaha ngāue pole ki he Pētelí.

19. Ko e hā ʻe lava ai ke ke falala pau ʻokú ke mahuʻinga ʻi he vakai ʻa e ʻOtuá?

19 ʻOku fakamanatu anga-ʻofa mai ʻe Sīsū ʻoku tau mahuʻinga lahi ki heʻetau Tamai fakahēvaní. (Luke 12:24) Ko ia ʻe lava ke tau falala pau ʻoku vakai mai ʻa Sihova ʻoku tau mahuʻinga. ʻOfa ke ʻoua ʻaupito naʻa ngalo eni ʻiate kitautolu! Pea fakatauange ke tau fai hotau lelei tahá ke tokoni ki he niʻihi kehé ke nau sio ki he lahi honau mahuʻinga ʻi he vakai ʻa e ʻOtuá!

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe Sīsū ʻa e kakaí ke nau ʻiloʻi naʻa nau mahuʻinga ʻi he vakai ʻa e ʻOtuá?

  • Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe Sīsū ʻa e fefine naʻe ʻau totó?

  • Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke vakai kiate kitautolu ʻo hangē ko e vakai ʻa Sihová?

HIVA 139 Sioloto Kiate Koe ʻi he Foʻou ʻa e Meʻa Kotoa Pē

a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.

b ʻOku hā mahino, naʻe kau ʻa Mele Makitala ʻi he kau fefine naʻe fononga mo Sīsuú. Naʻe tokangaʻi ʻe he kau fefine ko ení ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa Sīsū mo ʻene kau ʻapositoló ʻaki ʻenau ngaahi koloá.—Māt. 27:​55, 56; Luke 8:​1-3.

c Ko e fakatātaá, sio ki he vahe 24 ʻo e tohi ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova pea lau ʻa e ngaahi veesi Tohi Tapu mo e ngaahi talanoa Fakatohitapu ʻi he kaveinga “Veiveiua” ʻi he tohi Ngaahi Konga Tohi Tapu ki he Moʻui Faka-Kalisitiané.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share