Tuʻapulelulu, ʻOkatopa 16
Fakaʻataʻatā ʻa e ʻalunga ʻo Sihová! ʻAi ke hangatonu ʻa e hala lahi ʻi he toafá maʻa hotau ʻOtuá.—ʻAi. 40:3.
Ko e fononga faingataʻa mei Pāpilone ki ʻIsilelí naʻe feʻunga nai mo e māhina ʻe fā, ka naʻe talaʻofa ʻe Sihova ko ha fakafaingataʻaʻiaʻanga pē naʻe hā ngali te ne taʻofi ʻenau fokí ʻe fakaʻataʻatā. ʻI he ʻatamai ʻo e kau Siu faitōnungá, ko e ngaahi ʻaonga ʻo e toe foki ki ʻIsilelí naʻe laka mamaʻo ange ia ʻi ha feilaulau pē te nau fai. Ko e tāpuaki lahi taha naʻe kau ki aí ko ʻenau lotú. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha temipale ʻo Sihova ʻi Pāpilone. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha ʻōlita ʻa ia ʻe lava ke ʻoatu ai ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e ngaahi feilaulau naʻe fiemaʻu ʻe he Lao ʻa Mōsesé, pea naʻe ʻikai ha tuʻunga-taulaʻeiki naʻe fokotuʻu ke nau ʻoatu ʻa e ngaahi feilaulau ko iá. Tānaki atu ki aí, naʻe tokolahi mamaʻo ange ʻa e kau tangata mo e kau fefine panganí, ʻa ia naʻe ʻikai haʻanau tokaʻi ʻe taha ʻa Sihova pe ko ʻEne ngaahi tuʻungá ʻi he kakai ʻa Sihová. Ko ia ko e kau Siu manavahē-ʻOtuá—ko e laui afe ʻo kinautolu—naʻa nau fakatuʻotuʻa atu ke foki ki honau fonua tupuʻangá ʻa ia ʻe lava ke nau toe fakafoki mai ai ʻa e lotu maʻá. w23.05 14-15 ¶3-4
Falaite, ʻOkatopa 17
Hokohoko atu ʻa e ʻaʻeva ʻi he tuʻunga ko e fānau ʻo e māmá.—ʻEf. 5:8.
ʻOku tau fiemaʻu ʻa e tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá koeʻuhí ke lava ke tau hanganaki tōʻonga ʻo hangē “ko e fānau ʻo e māmá.” Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko ha pole moʻoni ia ke nofoʻaki maʻa ʻi he māmani taʻetaau ko ení. (1 Tes. 4:3-5, 7, 8) Ko e laumālie māʻoniʻoní ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tauʻi ʻa e fakakaukau ʻa e māmaní, ʻo kau ai ʻa hono ngaahi filōsofia mo e vakai ʻoku fepaki mo e fakakaukau ʻa e ʻOtuá. ʻE lava ke toe tokoniʻi kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní ke fakatupulekina “ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻo e leleí mo e māʻoniʻoní.” (ʻEf. 5:9) Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e laumālie māʻoniʻoní ko e lotu fekauʻaki mo ia. Naʻe pehē ʻe Sīsū ko Sihova te ne “foaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní ki he faʻahinga ʻoku kole kiate iá.” (Luke 11:13) Pea ʻi heʻetau fakahīkihikiʻi fakataha ʻa Sihova ʻi he ngaahi fakatahá, ʻoku tau toe maʻu ai ʻa e laumālie māʻoniʻoní. (ʻEf. 5:19, 20) Ko e tākiekina lelei ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá te ne tokoniʻi kitautolu ke moʻui ʻi ha founga ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá. w24.03 23-24 ¶13-15
Tokonaki, ʻOkatopa 18
Hanganaki kole, pea ʻe foaki atu kiate kimoutolu; hanganaki kumi, pea te mou ʻilo; hanganaki tukituki, pea ʻe fakaava atu kiate kimoutolu.—Luke 11:9.
ʻOkú ke fiemaʻu ha kātaki lahi ange? Kapau ko ia, lotu fekauʻaki mo ia. Ko e kātakí ko e tafaʻaki ia ʻo e fua ʻo e laumālié. (Kal. 5:22, 23) Ko ia ʻe lava ke tau lotu ʻo kole ʻa e tataki ʻa e laumālie māʻoniʻoní pea kole kia Sihova ke ne tokoniʻi kitautolu ke fakatupulekina ʻa hono fuá. Kapau ʻoku tau fehangahangai mo ha tuʻunga ʻoku ʻahiʻahiʻi ai ʻetau kātakí, ʻoku tau “hanganaki kole” ʻa e laumālie māʻoniʻoní ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau kātaki. (Luke 11:13) ʻE lava foki ke tau kole kia Sihova ke ne tokoniʻi kitautolu ke vakai ki he ngaahi meʻá mei heʻene vakaí. Pea hili ʻa e lotú, ʻoku fiemaʻu ke tau fai hotau lelei tahá ke hoko ʻo kātaki ʻi he ʻaho taki taha. Ko e lahi ange ʻetau lotu ki ha kātakí pea feinga ke hoko ʻo anga-kātakí, ko e lahi ange ia ʻa e hoko ʻa e ʻulungaanga ko ení ʻo faiaka ʻi hotau lotó pea hoko ko ha konga hotau angaʻitangatá. ʻOku toe tokoni foki ʻa e fakalaulauloto ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapú. ʻOku maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lahi ʻo e kakai naʻa nau kātaki. ʻI he fakalaulauloto ki he ngaahi fakamatala ko ení, ʻe lava ke tau ako ai ʻa e ngaahi founga ke fakahāhā ʻa e kātakí. w23.08 22 ¶10-11