Falaite, ʻOkatopa 31
Ko e Tamaí tonu ʻokú ne ʻofa ʻiate kimoutolu, koeʻuhi kuo mou ʻofa ʻiate au pea mou tui naʻá ku haʻu ko ha fakafofonga ʻo e ʻOtuá.—Sione 16:27.
ʻOku saiʻia ʻa Sihova ke fakahāhā ʻa e hōifua loto-māfaná ki he faʻahinga ʻokú ne ʻofa aí. ʻOku lave ʻa e Folofolá ki ha taimi ʻe ua naʻá Ne tala ange ai kia Sīsū ko ia ʻa hono ʻAlo ʻofeina kuó ne hōifua aí. (Māt. 3:17; 17:5) Te ke saiʻia ke fanongo ki hono fakapapauʻi atu ʻe Sihova kiate koe ʻene hōifuá? ʻOku ʻikai ke lea fakahangatonu mai ʻa Sihova kiate kitautolu, ka ʻokú ne lea mai fakafou ʻi he ngaahi peesi ʻo ʻene Folofolá. ʻOku lava ke tau “fanongo” ki he leʻo ʻo e hōifua ʻa Sihová ʻi heʻetau lau ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsū ʻi he Ngaahi Kōsipelí. Naʻe tapua haohaoa mai ʻe Sīsū ʻa e ʻulungaanga ʻene Tamaí. Ko ia ʻi heʻetau lau fekauʻaki mo hono fakahāhā ʻe Sīsū ʻene leleiʻia ʻi hono kau muimui taʻehaohaoa kae faitōnungá, ʻe lava ke tau sioloto atu kia Sihova ʻokú ne lea mai ʻaki ʻa e ngaahi lea ko iá kiate kitautolu. (Sione 15:9, 15) ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e ngaahi ʻahiʻahí kuo mole meiate kitautolu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. ʻI hono kehé, ʻoku tokonaki mai ai ʻa e faingamālie ke fakamoʻoniʻi ʻa e loloto ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá pea mo ʻetau falala kiate iá.—Sēmisi 1:12. w24.03 28 ¶10-11
Tokonaki, Nōvema 1
Mei he ngutu ʻo e fānaú mo e kau valevalé, kuó ke ʻai ke haʻu mei ai ʻa e fakahīkihikí.—Māt. 21:16.
Kapau ko ha mātuʻa tauhi fānau koe, tokoniʻi hoʻo fānaú ke teuteu ʻa e ngaahi tali ʻo fakatatau ki honau taʻú. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e ngaahi ʻīsiu mafatukituki, hangē ko e palopalema ʻi he nofo malí pe tuʻunga fakaeʻulungāngá, ʻoku lāulea ki ai ʻi ha ako, kae mahalo ʻe ʻi ai ha palakalafi ʻe taha pe ua ʻe lava ke tali ai ʻa e kau leká. Pehē foki, tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku ngalingali heʻikai ʻoange ai ke nau tali ʻi he taimi kotoa ʻoku nau hiki nima aí. Ko hono fakamatalaʻi ení ʻe lava ke taʻofi ai kinautolu mei he loto-mamahi ʻi he taimi ʻoku ʻoange ai ke tali ʻa e niʻihi kehé kae ʻikai ko kinautolú. (1 Tīm. 6:18) Ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau teuteu ʻa e ngaahi tali fakatupu langa hake ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻa Sihova pea fakalototoʻa ki hotau kaungā-Kalisitiané. (Pal. 25:11) Neongo te tau faʻa lave nounou ki ha hokosia fakafoʻituitui, ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei he talanoa ʻo fuʻu tōtuʻa ʻo fekauʻaki mo kitautolu tonu. (Pal. 27:2; 2 Kol. 10:18) ʻI hono kehé, ʻoku tau feinga mālohi ke fakahanga ʻa e tokangá kia Sihova, ko ʻene Folofolá, pea mo ʻene kakaí fakalūkufua.—Fkh. 4:11. w23.04 24-25 ¶17-18
Sāpate, Nōvema 2
Tuku ke ʻoua te tau kei mohe ai pē ʻo hangē ko e niʻihi ko ē, kae tuku ke tau nofoʻaki ʻāʻā mo tauhi maʻu ʻetau fakakaukau leleí.—1 Tes. 5:6.
Ko e ʻofá ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke tau nofoʻaki ʻāʻā ai pea tauhi maʻu ʻetau fakakaukau leleí. (Māt. 22:37-39) Ko e ʻofa ki he ʻOtuá ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke kātaki ʻi he ngāue fakamalangá neongo ha faʻahinga faingataʻa pē ʻe hoko mai ai. (2 Tīm. 1:7, 8) Koeʻuhi ko ʻetau ʻofá ʻoku fakaaʻu atu ki he faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau tui tatau mo kitautolu, ʻoku tau hanganaki malanga, naʻa mo e faifakamoʻoni ʻi he telefoní mo e faitohí. ʻOku ʻikai ke mole ʻetau ʻamanaki ʻe ʻi ai e ʻaho ʻe liliu ai ʻa hotau ngaahi kaungāʻapí pea kamata ke nau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. (ʻIsi. 18:27, 28) Ko ʻetau ʻofa ki he kaungāʻapí ʻoku kau ai ʻa e kaungā-Kalisitiané. ʻOku tau fakahāhā ʻa e ʻofa ko iá ʻaki ʻa e “hanganaki fefakalototoʻaʻaki mo felangahakeʻaki.” (1 Tes. 5:11) Hangē ko e kau sōtia ʻoku nau ngāue uma ki he uma ʻi he taú, ʻoku tau fefakalototoʻaʻaki. Heʻikai ʻaupito te tau fakalotomamahiʻi ʻiloʻilo pau ʻa hotau fanga tokouá pe fetongi ʻa e koví ʻaki ʻa e kovi. (1 Tes. 5:13, 15) ʻOku tau fakahāhā foki ʻetau ʻofá ʻaki ʻa e fakaʻapaʻapa ki he fanga tokoua ʻoku nau tokangaʻi ʻa e fakatahaʻangá.—1 Tes. 5:12. w23.06 10 ¶6; 11 ¶10-11