Pulelulu, Sepitema 3
[Ko] Siosifa . . . [naʻá ne] fai ʻo hangē ko ia ko e fakahinohino kiate ia ʻa e ʻāngelo ʻa Sihová, peá ne ʻave ʻa hono uaifí ki hono ʻapí.—Māt. 1:24.
Naʻe ngāueʻaki loto-lelei ʻe Siosifa ʻa e tataki ʻa Sihová, pea naʻe ʻai ai ke ne hoko ko ha husepāniti lelei ange. Naʻe aʻu ʻo tuʻo tolu ʻene maʻu ʻa e ngaahi fakahinohino mei he ʻOtuá fekauʻaki mo hono fāmilí. ʻI he taimi taki taha, naʻá ne talangofua leva, naʻa mo e ʻi he taimi naʻe ʻuhinga iá ko hono fai ʻa e ngaahi liliu lahi. (Māt. 1:20; 2:13-15, 19-21) ʻI he muimui ki he tataki ʻa e ʻOtuá, naʻe maluʻi ʻe Siosifa ʻa Mele, poupouʻi ia, pea tokonaki maʻana. Sioloto atu ki hono ʻai ʻe he ngaahi tōʻonga ʻa Siosifá ʻa Mele ke ne ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi lahi ia! Ngaahi husepāniti, ʻe lava ke mou faʻifaʻitaki kia Siosifa ʻaki ʻa e kumi ki he faleʻi makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú ki hono tokangaʻi ho fāmilí. ʻI he taimi ʻokú ke ngāueʻaki ai ʻa e faleʻi ko ení, neongo kapau ʻoku ʻuhinga iá ko hono fai ʻa e ngaahi liliu, ʻokú ke fakahāhā ʻa e ʻofa ki ho uaifí pea ʻokú ke fakaivimālohiʻi ai hoʻo nofo malí. Ko ha tuofefine ʻi Vanuatu, ʻa ia kuó ne mali ʻi he taʻu ʻe 20 tupu ʻokú ne pehē: “ʻI he taimi ʻoku kumi ai ʻa hoku husepānití ki he tataki ʻa Sihová pea ngāueʻaki iá, ʻoku ou fakaʻapaʻapaʻi lahi ange ai ia. ʻOku ou ongoʻi malu, pea ʻoku ou falala pau ki heʻene ngaahi filí.” w23.05 21 ¶5
Tuʻapulelulu, Sepitema 4
ʻE ʻi ai ha hala lahi, ʻio, ko ha hala ʻoku ui ko e Hala ʻo e Māʻoniʻoní.—ʻAi. 35:8.
Ko e kau Siu naʻe foki mei Pāpiloné naʻe pau ke nau hoko “ko ha kakai māʻoniʻoni” ki honau ʻOtuá. (Teu. 7:6) Neongo ia, naʻe ʻikai ʻuhinga iá naʻe ʻikai toe fiemaʻu ke nau fai ʻa e ngaahi liliu koeʻuhi ke nau fakahōifuaʻi ʻa Sihova. Ko e tokolahi taha ʻo e kau Siu naʻe fanauʻi ʻi Pāpiloné ʻoku ngalingali naʻa nau anga ki he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi tōʻonga ʻa e kau Pāpiloné. ʻI he laui hongofuluʻi taʻu hili ʻa e toe foki ʻa e fuofua kau Siú ki ʻIsilelí, naʻe ʻohovale ʻa Kōvana Nehemaia ʻi hono ʻiloʻi ko e fānau naʻe fanauʻi ʻi ʻIsilelí naʻe ʻikai ke nau poto ʻi he lea ʻa e kau Siú. (Teu. 6:6, 7; Nehe. 13:23, 24) ʻE lava fēfē ke ako ʻa e fānau ko iá ke ʻofa mo lotu kia Sihova kapau naʻe ʻikai lava ke nau mahinoʻi ʻa e lea faka-Hepeluú—ʻa e lea tefito naʻe hiki ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá? (ʻĒsela 10:3, 44) Ko ia ko e kau Siu ko iá naʻe pau ke nau fai ʻa e ngaahi liliu lahi, ka ʻe faingofua ange kiate kinautolu ke fai ʻa e ngaahi liliu ko iá ʻi ʻIsileli, ʻa ia naʻe kamata māmālie ke fakafoki ki ai ʻa e lotu maʻá.—Nehe. 8:8, 9. w23.05 15 ¶6-7
Falaite, Sepitema 5
ʻOku tokoniʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku toó pea langaʻi hake ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku punoú.—Saame 145:14.
Ko e meʻa pangó, tatau ai pē pe ko e hā hono lahi ʻetau fakaueʻilotó pe akonakiʻi-kitá, te tau kei holomui pē nai. Ko e fakatātaá, ko e “ngaahi meʻa ʻoku hoko taʻeʻamanekina” te ne toʻo nai ʻa e taimi ʻoku tau fiemaʻu ke ngāue ai ki heʻetau taumuʻá. (Tml. 9:11) Te tau fehangahangai nai mo ha faingataʻa te ne ʻai ke tau ongoʻi loto-siʻi pea siʻi ai hotau iví. (Pal. 24:10) Ko hotau kakano taʻehaohaoá te ne fakatupunga nai ke tau fai ha meʻa ʻoku ʻikai nai ke tokoni kiate kitautolu ke tau aʻusia ai ʻetau taumuʻá. (Loma 7:23) Pe ʻoku tau ongoʻi helaʻia nai. (Māt. 26:43) Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke ikuʻi ha fakaholomui pe ko ha ʻaho kovi? Manatuʻi ko ha fakaholomui ʻoku ʻikai ʻuhinga iá kuó ke taʻelavameʻa. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú te tau toutou hokosia nai ʻa e ngaahi palopalema pe faingataʻa. Kae kehe, ʻoku toe fakamāʻalaʻala mai ai ʻoku lava ke tau toe tuʻu hake. ʻIo, ʻi he ngaʻunu ki muʻa neongo ha fakaholomui, ʻokú ke fakamoʻoniʻi ai kia Sihova ʻokú ke loto ke fakahōifuaʻi ia. He fiefia ē ko Sihova ʻi heʻene vakai mai ʻoku hokohoko atu hoʻo feinga ke aʻusia hoʻo taumuʻá! w23.05 30 ¶14-15