Tuʻapulelulu, Sepitema 4
ʻE ʻi ai ha hala lahi, ʻio, ko ha hala ʻoku ui ko e Hala ʻo e Māʻoniʻoní.—ʻAi. 35:8.
Ko e kau Siu naʻe foki mei Pāpiloné naʻe pau ke nau hoko “ko ha kakai māʻoniʻoni” ki honau ʻOtuá. (Teu. 7:6) Neongo ia, naʻe ʻikai ʻuhinga iá naʻe ʻikai toe fiemaʻu ke nau fai ʻa e ngaahi liliu koeʻuhi ke nau fakahōifuaʻi ʻa Sihova. Ko e tokolahi taha ʻo e kau Siu naʻe fanauʻi ʻi Pāpiloné ʻoku ngalingali naʻa nau anga ki he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi tōʻonga ʻa e kau Pāpiloné. ʻI he laui hongofuluʻi taʻu hili ʻa e toe foki ʻa e fuofua kau Siú ki ʻIsilelí, naʻe ʻohovale ʻa Kōvana Nehemaia ʻi hono ʻiloʻi ko e fānau naʻe fanauʻi ʻi ʻIsilelí naʻe ʻikai ke nau poto ʻi he lea ʻa e kau Siú. (Teu. 6:6, 7; Nehe. 13:23, 24) ʻE lava fēfē ke ako ʻa e fānau ko iá ke ʻofa mo lotu kia Sihova kapau naʻe ʻikai lava ke nau mahinoʻi ʻa e lea faka-Hepeluú—ʻa e lea tefito naʻe hiki ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá? (ʻĒsela 10:3, 44) Ko ia ko e kau Siu ko iá naʻe pau ke nau fai ʻa e ngaahi liliu lahi, ka ʻe faingofua ange kiate kinautolu ke fai ʻa e ngaahi liliu ko iá ʻi ʻIsileli, ʻa ia naʻe kamata māmālie ke fakafoki ki ai ʻa e lotu maʻá.—Nehe. 8:8, 9. w23.05 15 ¶6-7
Falaite, Sepitema 5
ʻOku tokoniʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku toó pea langaʻi hake ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku punoú.—Saame 145:14.
Ko e meʻa pangó, tatau ai pē pe ko e hā hono lahi ʻetau fakaueʻilotó pe akonakiʻi-kitá, te tau kei holomui pē nai. Ko e fakatātaá, ko e “ngaahi meʻa ʻoku hoko taʻeʻamanekina” te ne toʻo nai ʻa e taimi ʻoku tau fiemaʻu ke ngāue ai ki heʻetau taumuʻá. (Tml. 9:11) Te tau fehangahangai nai mo ha faingataʻa te ne ʻai ke tau ongoʻi loto-siʻi pea siʻi ai hotau iví. (Pal. 24:10) Ko hotau kakano taʻehaohaoá te ne fakatupunga nai ke tau fai ha meʻa ʻoku ʻikai nai ke tokoni kiate kitautolu ke tau aʻusia ai ʻetau taumuʻá. (Loma 7:23) Pe ʻoku tau ongoʻi helaʻia nai. (Māt. 26:43) Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke ikuʻi ha fakaholomui pe ko ha ʻaho kovi? Manatuʻi ko ha fakaholomui ʻoku ʻikai ʻuhinga iá kuó ke taʻelavameʻa. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú te tau toutou hokosia nai ʻa e ngaahi palopalema pe faingataʻa. Kae kehe, ʻoku toe fakamāʻalaʻala mai ai ʻoku lava ke tau toe tuʻu hake. ʻIo, ʻi he ngaʻunu ki muʻa neongo ha fakaholomui, ʻokú ke fakamoʻoniʻi ai kia Sihova ʻokú ke loto ke fakahōifuaʻi ia. He fiefia ē ko Sihova ʻi heʻene vakai mai ʻoku hokohoko atu hoʻo feinga ke aʻusia hoʻo taumuʻá! w23.05 30 ¶14-15
Tokonaki, Sepitema 6
Hoko ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ki he tākangá.—1 Pita 5:3.
Ko e ngāue tāimuʻá ʻoku tokoni ki ha kiʻi talavou ke ako ki he founga ke ngāue ola lelei ai fakataha mo e kakai kehekehe. ʻOku toe tokoni ia ke ne levaʻi lelei ʻa e paʻangá pea moʻui ʻo fakatatau ki ai. (Fil. 4:11-13) Ko ha maka lakaʻanga lelei ki he ngāue taimi-kakató ko e tāimuʻa tokoni, ʻa ia ʻoku tokoniʻi ai ha taha ke mateuteu ki he tāimuʻa tuʻumaʻú. Ko e ngāue tāimuʻá ʻe lava ke ne fakaava atu ʻa e matapā ki he ngaahi tafaʻaki kehe ʻo e ngāue taimi-kakató, ʻo kau ai ʻa e ngāue ko ha sevāniti langa pe ko ha tokotaha Pēteli. Ko e kau tangata Kalisitiané ʻoku totonu ke nau maʻu ha taumuʻa ʻo e hoko ʻo taau ke ngāue maʻa honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ko ha kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá. ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú ko e kau tangata ʻoku nau kakapa atu ki he ngafa ko ení ʻoku nau “holi ki ha ngāue lelei.” (1 Tīm. 3:1) ʻUluakí, ko ha tokoua kuo pau ke ne taau ke ngāue ko ha sevāniti fakafaifekau. Ko e kau sevāniti fakafaifekaú ʻoku nau tokoni ki he kau mātuʻá ʻi he ngaahi founga ʻaonga lahi. Ko e kau mātuʻá mo e kau sevāniti fakafaifekaú ʻoku nau ngāue anga-fakatōkilalo maʻa honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné pea kau faivelenga ʻi he ngāue fakafaifekaú. w23.12 28 ¶14-16