Foaki Loto-Lelei Atu Kitautolu ki he Ngāue Lelei Kotoa Pē
1 ʻOku lave ha tohi fakaemāmani ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻo pehē: “ʻOku faingataʻa ke maʻu ha ngaahi mēmipa ʻo ha toe kulupu kehe ʻoku nau ngāue mālohi ʻi heʻenau lotú ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he Kau Fakamoʻoní.” Ko e hā ʻoku fuʻu ngāue mālohi ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea mo ha loto-lelei peheé?
2 Ko e ʻuhinga ʻe tahá ʻoku nau maʻu ha ongoʻi ʻo e fakavavevavé. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū naʻe fakangatangata pē ʻa hono taimi ko ia ke fakaʻosi ai ʻene ngāue ʻi he māmaní. (Sione 9: 4) ʻI he ʻahó ni, ʻi he lolotonga ʻoku pule ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá kuo fakalāngilangiʻí ʻi he lotolotonga ʻo hono ngaahi filí , ʻoku ʻiloʻi ʻe he kakai ʻa Sihová ʻoku fakangatangata ʻa honau taimi ke fai ai ʻa ʻenau ngāué. Ko ia, ʻoku nau kau loto-lelei ai ki he ngāue toputapú. (Sāme 110:1-3) ʻI hono fiemaʻu ha kau ngāue tokolahi ange ke fai ʻa e utu-taʻú, ʻoku ʻikai lava ai ke fakasiʻisiʻi ʻa ʻenau ngaahi feingá. (Mt. 9:37, 38) Ko ia, ʻoku nau feinga ke faʻifaʻitaki kia Sīsū, ʻa ia ʻokú ne fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ʻo e loto-leleí mo e fakamākukanga ʻi heʻene ngāué.—Sione 5:17.
3 Ko e toe ʻuhinga ʻe taha ʻoku ngāue līʻoa ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻo hangē ko e fai tonu kia Sihová koeʻuhi ko ʻenau kautaha ʻi māmani lahí ʻoku faikehekehe ia mei he ngaahi kulupu kehe kotoa pē. Ko e ngaahi kautaha lotu fakaemāmaní ko ʻenau falengā fiemaʻú ko e taimi mo e feinga siʻisiʻi pē mei honau kau muimuí. Ko e meʻa ʻoku nau tui ki aí kuo siʻi pe ʻikai hano kaunga ʻona ia ki heʻenau moʻui fakaʻahó, ko ʻenau ngaahi feangainga mo e niʻihi kehé, pe ko e meʻa ʻoku nau tulimui ki ai ʻi he moʻuí. ʻI he ʻikai ke maʻu ʻa e ueʻi mālohi ʻo e tui moʻoní, kuo nau fakamatematē ko ʻenau kau tauhi-sipí ʻoku nau “leaʻaki mai ʻa e ngaahi meʻa molemole,” ʻo fakapapauʻi kiate kinautolu ʻoku feʻunga pē ʻa ʻenau feinga fakamamatá. (Ai. 30:10) Ko ʻenau haʻa-faifekaú ʻoku nau fai ʻa e meʻa ʻoku nau saiʻia aí ʻaki hono ‘fakaveli honau telingá,’ ʻo fokotuʻu ʻa e loto-taʻetokanga mo e fakapikopiko fakalaumālie.—2 Tim. 4:3.
4 Ko ha kehekehe lahi ē ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakai ʻa Sihová! Ko e meʻa kotoa pē ʻo fekauʻaki mo ʻetau lotú ʻoku kau ki ai ʻa e feinga, fakaongosia, mo e ngāue. ʻI he ʻaho kotoa pē mo e meʻa kotoa pē ʻoku tau faí, ʻoku tau ngāueʻaki ai ʻa e meʻa ʻoku tau tui ki aí. Neongo ʻoku tau maʻu mei he moʻoní ʻa e fiefia lahi, ʻoku kau ki ai ʻa e “fai malohi” ke tau fakahoko ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne fiemaʻú. (Fakafehoanaki mo 1 Tesalonaika 2: 2.) Ko e tokanga ki he ngaahi fatongia fakaʻaho ʻo e moʻuí ʻoku feʻunga pē ia ke femoʻuekina ai ʻa e tokolahi taha ʻo e kakaí. Kae kehe, ʻoku ʻikai ke tau fakaʻatā ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ke ne taʻofi kitautolu mei hono fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e Puleʻangá.—Mt. 6: 33.
5 Ko e meʻa ʻoku ʻomai ke tau fai ʻi he ngāue ʻa Sihová ʻoku ʻaonga ʻaupito mo fakavavevave ʻo ueʻi ai kitautolu ke tau “ngaueʻaki” ʻa e taimi mei he ngaahi meʻa kehé ki he ngaahi meʻa fakalaumālié ke maʻu ha ʻaonga lahi ange mei ai. (Ef. 5:16) ʻI he ʻiloʻi ko ʻetau anga-līʻoa ki he ʻOtuá mo e loto-lelei ko ia ʻoku hōifua ai ʻa Sihová, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ʻuhinga ʻokú ne ueʻi lahi taha kitautolu ke tau hanganaki fai ʻetau ngāue mālohí. Koeʻuhi ko e ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi he taimi ní mo e ʻamanaki ʻo e moʻui ʻi he kahaʻú, ko ʻetau fakapapaú ia ke hokohoko atu ʻetau “fakafitefitaʻa” koeʻuhi ko e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e Puleʻangá.—1 Tim. 4: 10.
6 Līʻoa mo e Laumālie ʻo e Feilaulauʻi-Kita: Ko e tokolahi taha ʻo e kakai ʻi he ʻaho ní ʻoku nau fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi fiemaʻu fakamatelié mo e ngaahi meʻa ʻoku nau mahuʻingaʻia aí ʻi he meʻa hono kotoa pē. ʻOku nau ongoʻi fiemālie kakato pē ʻi hono fakahanga ʻa e tokangá ki he meʻa te nau kaí, inú, pe tuí. (Mt. 6:31) ʻI he ʻikai topono ʻi he ngaahi fiemaʻu ʻikai ala tukú, kuo ueʻi kinautolu ʻe he taumuʻa ko hono maʻu ha moʻui tuʻumālie kakato ʻi he taimí ni pea ‘kuo lahi ʻeni ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻo feʻunga mo e ngaahi taʻu lahi, malōlōā, kai, inu, mo nekeneka.’ (Luke 12:19) ʻOku pehē ʻe ha tokotaha maʻu-lotu ko ha feinga fakafoʻituitui ʻoku fiemaʻu mei heʻene lotú ko ha kaunoa ia ʻi heʻene ngaahi totonú. Ko e fakakaukau ʻo hono liʻaki pe naʻa mo hono fakasiʻisiʻi ʻo ha tulimui ki he meʻa fakamatelié pe tuku ha meʻa fakafiefia ʻoku mahuʻinga kiate iá ʻoku taukovi ia. Koeʻuhi ko ʻene fakakaukau tefito pē kiate iá, ko hono fakatupulekina ʻo ha laumālie ʻo e feilaulauʻi-kitá ʻoku taʻemoʻoni, mo taʻeʻaonga.
7 ʻOku faikehekehe ʻa ʻetau vakai ki he meʻa ko ʻení. Kuo ʻohake ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa ʻetau fakakaukaú koeʻuhi ke tau fakakaukau ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa e ʻOtuá kae ʻikai ko ia ʻa e tangatá. (Ai. 55: 8, 9) ʻOku ʻi ai ʻa ʻetau ngaahi taumuʻa ʻi he moʻuí ʻoku nau lakasi ʻe kinautolu ʻa e ngaahi tulimui ki he meʻa fakaekakanó. Ko e fakatonuhiaʻi ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová mo e fakamāʻoniʻoniʻi ʻa hono huafá ko e ongo meʻa mahuʻinga lahi taha pē ia ʻi he ʻunivēsí fakakātoa. Ko e mahuʻinga ʻo e ongo meʻa ko ʻení ʻoku fuʻu lahi ia ʻi hono fakafehoanakí, ko e ngaahi puleʻangá kotoa ko e “meʻa noa kiate ia.” (Ai. 40:17) Ko ha feinga ke moʻuiʻaki ʻa ʻetau moʻuí ʻi ha founga ʻoku tukunoaʻi ai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá kuo pau ke lau ia ko e vale.—1 Kol. 3:19.
8 Ko ia, neongo ko e ngaahi meʻa fakamatelie ʻe niʻihi ʻoku fiemaʻu pea mo e niʻihi kehe ʻoku ʻaonga ʻi hono fakahoko ʻo ʻetau ngaahi ngāue ʻo e Puleʻangá, ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai “ko e ngaahi meʻa ʻoku lelei lahi” moʻoni kinautolu ia. (Fili. 1:10) ʻOku tau pipiki ki he laumālie ʻo e 1 Timote 6:8 ʻi hono fakangatangata ʻa ʻetau tulimui ki he ngaahi meʻa fakamatelié mo feinga fakapotopoto ke tauhi hotau lotó ʻo fakahanga ki he “ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ha ʻoku fakaitaniti.”—2 Kol. 4: 18.
9 Ko e lahi ange ʻo ʻetau fakakaukau ki he ngaahi fakakaukau ʻa e ʻOtuá, ko e siʻi ange ia ʻo e loto-moʻua ʻoku tau maʻu ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakamatelié. ʻI he fakakaukau ki he meʻa kuo ʻosi fai ʻe Sihova maʻatautolú mo e ngaahi tāpuaki fakaofo kuó ne talaʻofa ki he kahaʻú, ʻoku tau loto-lelei ke fai ha feilaulau pē ʻokú ne kole mai kiate kitautolu. (Mk. 10: 29, 30) ʻOku tau moʻuaʻaki ʻetau moʻuí kiate ia. Kapau naʻe ʻikai ʻa ʻene mēsí mo ʻene ʻofá, heʻikai te tau fiefia ʻi he moʻui he taimi ní pea ʻe ʻikai ʻi ai ha kahaʻu ia. ʻOku tau ongoʻi moʻuaʻaki ke foaki atu kitautolu, koeʻuhi he ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau fai ʻi heʻene ngāué ‘ʻoku totonu ke tau fai.’ (Luke 17:10, fakaʻītali ʻamautolu.) Ko ha meʻa pē ʻoku kole mai ke fakafoki kia Sihova, ʻoku tau fakafoki fiefia ia, ʻi he ʻilo te tau ‘fakakailahi foki ʻetau utú.’—2 Kol. 9: 6, 7.
10 ʻOku Fiemaʻu he Taimí Ni ʻa e Kau Ngāue Loto-Lelei: Naʻe hū atu ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané ki ha vahaʻa taimi ʻo e ngāue mālohi, mei hono kamataʻangá pē. Naʻe pau ke fai ha fakamoʻoni fakaʻāuliliki ki muʻa ke fakaʻauha ʻa Selusalema ʻi he 70 T.S. ʻI he lolotonga ʻa e taimi ko iá ko e kau ākonga ʻa Sīsuú naʻa nau ‘moʻua ki he malangá.’ (Ng. 18: 5) Koeʻuhi ko e tupulekina vavé naʻe fiemaʻu ai ke akoʻi ha kau ʻevangeliō lahi ange mo e kau tauhi-sipi pōtoʻi pea kole ʻa ʻenau tokoní. Naʻe fiemaʻu ha kau tangata ʻoku nau taukei ʻi he feangainga mo e kau maʻu mafai fakamāmaní pea pehē ki ha kau tangata pōtoʻi ʻoku malava ke nau tokangaʻi ʻa hono tānaki mo tufa ʻa e ngaahi meʻa fakamatelié. (Ng. 6:1-6; Ef. 4:11) Neongo ko e tokosiʻi pē naʻa nau ngāue ʻo ʻiloá, ko e tokolahi tahá naʻe ʻikai te nau ʻiloa. Ka naʻa nau ngāue “tōtōivi” hono kotoa, ʻo ngāue fakataha ʻaufuatō ke lava ʻa e ngāué.—Luke 13: 24.
11 Neongo naʻe siʻi ʻa e fiemaʻu ki he ngāue longomoʻui ʻi māmani lahi ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi senituli lahi naʻe hoko atu aí, naʻe toe ake lahi ʻa e ngāue ʻo e Puleʻangá ʻi hono maʻu ʻe Sīsū ʻa hono mafai ʻi he Puleʻangá ʻi he 1914. ʻI he kamataʻangá, ko e tokosiʻi pē naʻa nau fakatokangaʻi ʻe fuʻu lahi ʻa e fiemaʻu ki he kau ngāue maʻá e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e Puleʻangá, ʻo fiemaʻu ai ʻa e tokoni ʻa e laui miliona ʻo e faʻahinga loto-leleí ʻi ha ngaahi fonua ʻi māmani lahi.
12 ʻOku kau lahi ʻaupito ʻa e kautahá ʻi he ngaahi ngāue lahi kehekehe ʻa ia kuó ne kounaʻi ʻetau ngaahi meʻa ʻoku maʻú ki honau ngaahi ngataʻangá. ʻOku laka atu ki muʻa ʻa e ngāue ʻo e Puleʻangá ʻi ha tuʻunga lahi. Ko e fakavavevave ʻo hotau taimí ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tau feinga mālohi mo ngāueʻaki ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú ke fakaʻosiʻaki ʻa e ngāue ʻoku fiemaʻú. ʻI he fuʻu ofi mai ʻa e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanú fakakātoa, ʻoku tau ʻamanaki leva ki he ngāue ʻoku toe lahi ange ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko maí. Kuo kole ki he sevāniti fakatapui kotoa pē ʻa Sihova ke foaki loto-lelei ia ki he ngāue fakavavevave ʻo e fakatahatahaʻí!
13 Ko e Hā ʻOku Fiemaʻu ke Faí? ʻOku lava ke tau pehē ʻoku moʻoni ʻoku lahi maʻu ai pē ʻa e “ngaue ʻa e ʻEiki.” (1 Kol. 15:58) ʻOku motuʻu ʻa e taʻú ʻi he ngaahi vāhenga-ngāue lahi, ka ʻoku tokosiʻi ʻa e kau ngāué. Kuo fakaafeʻi kitautolu ke tau fai ʻa ʻetau tafaʻakí ʻo ʻikai ngata pē ʻi he fakaʻāuliliki ange ʻi he fakamoʻoni ʻi hotau vāhenga-ngāué pē, ka ʻi he toe pole ke ngāue ʻi ha feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú.
14 ʻOku taau ke fakaongoongoleleiʻi ʻa e sio ki he anga ʻo e foaki atu loto-lelei ʻe he Kau Fakamoʻoní kinautolu ʻi he ngaahi feituʻu kotoa ʻo e māmaní ki he ngaahi ngāue kehé. ʻOku kau nai ʻi he ngaahi meʻá ni ʻa e ngāue pole ʻi he langa ʻo e ngaahi fale faiʻanga lotú, ngāue ʻi he ngaahi fakataha-lahí, mo tokoni ki he ngaahi feinga tokoni ʻi he ngaahi taimi ʻo e fakatamakí ʻo aʻu ki hono fakamaʻa tuʻumaʻu ʻa e Fale Fakatahaʻanga ʻi honau feituʻú. Fekauʻaki mo e ngāue ki muí, ʻoku ʻi ai ʻa e fiemaʻu ʻo e fakapapauʻi maʻu ai pē ʻoku maʻa mo maau ʻa e Fale Fakatahaʻangá ʻi he ʻosi ʻa e fakataha taki taha. ʻI hono fakakakato ʻa e ngaahi ngāue ʻoku lau nai ʻoku fakatamaioʻeikí ʻoku fakahāhā ai ʻa e maʻu ʻo e mahino totonu ʻo e ngaahi lea ʻa Sīsū ʻi he Luke 16:10: “Ko ia ʻoku ne lototō ʻi he meʻa ʻoku siʻi, te ne lototō foki ʻi he meʻa ʻoku lahi: pea ko ia ʻoku ne kākā ʻi he meʻa ʻoku siʻi, te ne kākā foki ʻi he meʻa ʻoku lahi.”
■ Fai ha Poupou ki he Ngaahi Ngāue ʻa e Fakatahaʻangá: Neongo ʻoku ngāue ʻa e fakatahaʻanga taki taha ko e konga ia ʻo e kautahá fakalūkufua mo maʻu ʻa e fakahinohino mei he “tamaioeiki agatonu mo boto,” ʻoku faʻuʻaki ia ʻa e kau malanga tāutaha ʻo e Puleʻangá. (Mt. 24: 45, PM) ʻOku fakatuʻunga lahi ʻa ʻene ngaahi lavameʻá ʻi he lahi ʻo e loto-lelei mo e meʻa ʻoku malava ke fai ʻe he Fakamoʻoni taki taha. ʻOku tokangataha ʻa e fakatahaʻangá ki he malangaʻi ʻo e ongoongo leleí ʻi hono feituʻú, ngaohi ha kau ākonga foʻou, pea mo ʻai ke nau mālohi ange fakalaumālie. ʻOku lava ʻa e tokotaha taki taha ʻo kitautolu ke tokoni ki he ngāue ko ʻení. ʻOku lava ke tau fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa maʻatautolu ʻi he ako fakafoʻituituí, kau mohu ʻuhinga ʻi he ngaahi fakatahá, mo tokoniʻi ʻa e niʻihi ʻoku nau fiemaʻu tokoni ʻi he loto fakatahaʻangá. Ko e ngaahi ngāue ko ʻení ʻoku ʻatā ai kiate kitautolu ʻa e ngaahi faingamālie lelei lahi ke fakahāhā ai ʻa ʻetau loto-leleí.
■ Takimuʻa ʻi he Ngaahi Tuʻunga ʻo e Tauhí: Kuo tuku ʻe Sihova ʻa e tokangaʻi ʻo e fakatahaʻanga taki taha ki he kau mātuʻa kuo fakanofo aí. (Ng. 20:28) Ko e kau tangata ko ʻení kuo nau kakapa atu koeʻuhi ke nau taau ki he monū ko ʻení. (1 Tim. 3:1) ʻOku meimei ko e tokoua taki taha ʻi he fakatahaʻangá ʻoku ʻi ai ha malava ke ne taau ki ha ngaahi fatongia lahi ange. Ko e ngaahi tokoua tokolahi ʻoku nau fakalakalaka fakalaumālie pea ʻoku fiemaʻu ke hoko atu ʻenau tupú ʻi he malumalu ʻo e tataki mo e tokoni ʻofa ʻa e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá. Ko e kau tangata ko ʻení ʻoku totonu ke nau hoko ko e kau ako fakamākukanga ʻo e Tohitapú mo ʻetau ngaahi tohí. ʻOku lava ke nau fakahāhā ʻenau loto-leleí ʻaki ʻenau anga-nofo ki he kau mātuʻa kuo fakanofo ʻe he laumālié, ʻo faʻifaʻitaki ki heʻenau tuí, mo fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku fiemaʻu ʻi he kau ʻovasiá.—Hep. 13:7, 17.
■ Kau ʻi he Ngāue Taimi-Kakató: ʻOku ngāue tefito ʻa e fakatahaʻangá ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí. (Mt. 24:14) Ko ha tāpuaki ē ʻi hono fakalahi ʻe he faʻahinga faivelengá ʻenau feingá ʻaki ʻenau hoko ko e kau tāimuʻa! ʻOku faʻa kau ʻi he meʻá ni ʻa e fai ʻo e ngaahi liliu ʻi heʻenau moʻui fakafoʻituituí. ʻOku toe tānaki atu ʻa e ngaahi liliu ʻe fiemaʻu nai kiate kinautolu ka nau kei hokohoko atu ʻi he ngāue makehe ko ʻení. Ka ko kinautolu ʻoku nau puke maʻu ʻa e monū ko ʻení ʻo ʻikai ke liʻaki ia ʻi he ʻosi ʻo ha taʻu nai koeʻuhi ko ha fakalotosiʻi fakataimi pē ʻoku pau ke nau maʻu ʻa e tāpuaki lahi ʻa Sihová. ʻOku lava ʻo tokoni ʻa e kau mātuʻa anga-ʻofá mo e faʻahinga matuʻotuʻa kehé ki he lavameʻa ʻa e kau tāimuʻá, ʻo fakalototoʻaʻi kinautolu ʻaki ʻa e lea mo e ngāue. Ko ha laumālie lelei ē kuo fakahāhā ʻe he kau talavou ʻoku nau kau leva ʻi he ngāue tāimuʻá ʻi he ʻosi pē ʻenau akó! ʻOku hoko tatau pē ʻeni ʻi he kakai lalahi ʻoku hoko ko e kau tāimuʻa tuʻumaʻu ʻi he fakasiʻisiʻi ʻa honau ngaahi fatongia fakamāmaní. Ko ha fiemālie ē ʻoku hoko ki ha Kalisitiane fakatapui ʻi heʻene ngāue fakataha mo hono fakavaveʻi ʻe Sihova ʻa e ngāue fakatahatahaʻí!—Ai. 60:22.
■ Kau ʻi he Langá mo e Tauhi ʻo e Ngaahi Fale Fakatahaʻangá: ʻOku moʻoni ko e ngaahi Fale Fakatahaʻanga fakaeonopooni ʻe laui teau pea pehē ki he ngaahi Holo ʻAsemipilī lahi kuo ʻosi langa. ʻOku fakaofó, ʻoku meimei ko e lahi taha ʻo e ngāué kotoa kuo fai ia ʻe hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine kuo nau foaki loto-lelei atu honau taimí mo ʻenau pōtoʻí. (1 Kal. 28:21) Ko e kau ngāue pole loto-lelei ʻe laui afe ʻoku nau tauhi ʻa e ngaahi fale ko ʻení ʻaki ʻenau fai ha meʻa pē ʻe fiemaʻu. (2 Kal. 34:8) Koeʻuhi ko e ngāue ko ʻení ko e tafaʻaki ia ʻe taha ʻo e ngāue toputapú, ʻoku foaki loto-lelei atu ai ʻe kinautolu ʻoku nau tokoní, ʻo ʻikai ʻeke ha totongi ki heʻenau ngāue ʻi he tafaʻaki ko ʻení, ʻo hangē pē ko e ʻikai te nau ʻeke ha totongi ke malanga mei he fale ki he falé, fai ʻa e ngaahi malanga fakahāhā ʻi he fakatahaʻangá, pe tokoni ki he ngāue ʻi ha ʻasemipilī pe fakataha-lahi. Ko e kau ngāue pole ko ʻení ʻoku nau foaki taʻetotongi atu ʻa e meʻa ʻoku nau malavá ki he ngaahi ngāue ʻi he palani mo hono langa ʻa e ngaahi fale faiʻanga lotú ke fakamālōʻia ai ʻa Sihová. ʻOku nau tokoni vēkeveke ʻi he ngaahi meʻa hangē ko e fakakakato ʻa e ngaahi pepa fakalaó, tauhi ʻa e fakamatala paʻangá, fai fetuʻutaki ʻo kau ki he ngaahi fakataú, mo fikaʻi ʻa e lahi ʻo e ngaahi nāunau ʻoku fiemaʻú. Ko e kau sevāniti mateaki ko ʻeni ʻa Sihová ʻoku ʻikai te nau tānaki ha totongi tupu, pe feinga ʻi ha founga pē ke maʻu ha tupu fakamatelie fakahangatonu pe taʻefakahangatonu mei he ngaahi ngāue ʻoku nau faí, koeʻuhi he ko honau talēniti kotoa mo e meʻa ʻoku nau maʻú kuo ʻosi fakatapui ia kia Sihova. (Sio ki he Our Kingdom Ministry ʻo Fepueli 1992, peesi 4, palakalafi 10.) ʻOku fiemaʻu ki he ngāue ko ʻení ʻa e kau ngāue fakamākukanga ʻoku nau fai ʻenau ngaahi ngāué ʻi he ‘fie ngaue ki ai, he ko e ngāue kia Sihova.’—Kol. 3: 23.
15 Ko ia, ko e hā ʻokú ne ʻai ʻa e loto-lelei ʻa e kakai ʻa Sihová ʻo laulōtahá? Ko e laumālie ʻo e foakí. Ko ʻenau foaki loto-fiefoakí ʻoku lahi ange ʻa e meʻa ʻoku kau ki aí ʻi he paʻangá pe ngaahi meʻa fakamatelié—ʻoku “tali ko au ʻe he kakai na.” (Sāme 110: 3, fakaʻītali ʻamautolu.) Ko e ʻelito ʻeni ʻo ʻetau fakatapui kia Sihová. ʻOku tau maʻu ʻa e pale ʻi he founga makehe. ʻOku tau hokosia ʻa e ‘fiefia lahi’ mo tau ‘utu lahi’ koeʻuhi ko e meʻa ʻoku tau faí ʻoku fakahoungaʻi ia ʻe he niʻihi kehé, ʻa ia ʻoku nau foaki fakafoki mai ia kiate kitautolu. (Ng. 20:35; 2 Kol. 9:6; Luke 6:38) Ko e Tokotaha-Foaki-ʻAonga lahi taha maí ko ʻetau Tamai fakahēvani ko Sihová, ʻa ia ʻoku ‘ʻofa ki ha taha vekeveke foaki’. (2 Kol. 9:7) Te ne totongi kiate kitautolu ʻo liunga teau mo e ngaahi tāpuaki ʻe ʻikai hano ngataʻanga. (Mal. 3:10; Loma 6:23) Ko ia, ʻi he ʻi ai ha ngaahi monū ʻoku ʻatā kiate koe ʻi he ngāue ʻa Sihová, te ke pole loto-lelei mo tali ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻAiseá: “Ko au eni; fekau au”?—Ai. 6: 8.