Fiefia he ʻOku Fakahāhā Mai ʻe Sihova Kiate Kitautolu Hono Halá
“Koe Otua, oku haohaoa hono hala oona: kuo ahiahiʻi ae folofola a Jihova.”—2 SAMIUELA 22:31, PM.
1, 2. (a) Ko e hā ʻa e fiemaʻu tefito ʻoku fiemaʻu ki he kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá? (e) Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa hai ʻoku lelei ke tau faʻifaʻitaki ki aí?
ʻOKU maʻu ʻe he kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ha fiemaʻu tefito ki ha tataki. Ko e moʻoni, ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ʻa e tokoni ki hono tataki hotau halá ʻi he moʻuí. ʻOku moʻoni, kuo fakakoloaʻaki kitautolu ʻe Sihova ha tuʻunga ʻo e potó mo ha konisēnisi ke tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e tonú mei he halá. Ka ʻoku fiemaʻu ke akoʻi hotau konisēnisí kapau ko e ʻuhingá ke hoko ia ko ha tataki alafalalaʻanga. (Hepelu 5:14) Pea ʻoku fiemaʻu ki hotau ʻatamaí ʻa e fakamatala tonu—pea pehē ki hono akoʻi ke ne fakamahuʻingaʻi ʻa e fakamatala ko iá—kapau ko e ʻuhingá ke tau fai ha ngaahi fili lelei. (Palovepi 2:1-5) Naʻa mo ia, koeʻuhi ko e ngaahi tuʻunga taʻepau ʻi he moʻuí, heʻikai nai ke iku ʻa e ngaahi fili ʻoku tau faí ki he meʻa naʻe fiemaʻu ki aí. (Koheleti 9:11) ʻIate kitautolu, ʻoku ʻikai te tau maʻu ha founga falalaʻanga ke ʻilo ai pe ko e hā ʻoku tukutauhi mai ʻe he kahaʻú.
2 Ki he ngaahi meʻá ni mo e toe ngaahi ʻuhinga lahi kehe, naʻe tohi ʻe he palōfita ko Selemaiá: “ʻOku ou ʻilo, ʻe Sihova, ʻoku ʻikai ʻi he tangata hono hala: ʻoku ʻikai ʻi he tangata ʻoku haʻele ke fakaʻuli ʻene ʻalu.” (Selemaia 10:23) Ko Sīsū Kalaisi, ʻa e moʻungaʻi tangata lahi taha kuo moʻui maí, naʻá ne tali ʻa e fakahinohinó. Naʻá ne pehē: “ʻOku ʻikai lava ʻe he ʻAlo ke fai ʻiate ia ha momoʻi meʻa, ngata pe ʻi he meʻa ʻoku ne vakai ʻoku fai ʻe he Tamai: he ʻilonga ha meʻa ʻoku fai ʻe he ʻEne ʻAfio, ʻoku pehē pe mo e fai ʻe he ʻAlo ʻa e ngaahi meʻa ko ia.” (Sione 5:19) Ko ia, he fakapotopoto ē ke faʻifaʻitaki kia Sīsū pea hanga kia Sihova ki ha tokoni ki hono tataki ʻetau ngaahi laká! Naʻe hiva ʻa Tuʻi Tēvita: “Koe Otua, oku haohaoa hono hala oona: kuo ahiahiʻi ae folofola a Jihova: koe ugaaga ia kiate kinautolu kotoabe oku falala kiate ia.” (2 Samiuela 22:31, PM) Kapau ʻoku tau feinga ke ʻaʻeva ʻi he hala ʻo Sihová kae ʻikai ko e muimui ʻi hotau poto ʻo kitautolú, te tau maʻu ʻa e tataki haohaoá. Ko hono siʻaki ʻa e hala ʻo e ʻOtuá ʻoku taki atu ia ki he fakatuʻutāmaki.
ʻOku Fakahāhā Mai ʻe Sihova ʻa e Halá
3. Naʻe anga-fēfē hono tataki ʻe Sihova ʻa ʻĀtama mo ʻIví, ʻo ʻoange kiate kinaua ʻa e ngaahi ʻamanaki ko e hā?
3 Fakakaukau atu ki he meʻa fekauʻaki mo ʻĀtama mo ʻIví. Neongo naʻá na taʻeangahala, naʻe fiemaʻu kiate kinaua ʻa e tataki. Naʻe ʻikai tuku ʻe Sihova kia ʻĀtama ke ne fokotuʻutuʻu ʻa e meʻa kotoa pē kiate ia ʻi he ngoue fakaʻofoʻofa ʻo ʻĪtení. Ka, naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kiate ia ʻa e ngāue ke ne fai. ʻUluakí, naʻe pau ke fakahingoa ʻe ʻĀtama ʻa e fanga manú. Hili ia, naʻe ʻoange ʻe Sihova kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e ngaahi taumuʻa lele-lōloa. Naʻe pau ke na pule ki he foʻi māmaní, fakafonu ia ʻaki ʻena fānaú, pea tokanga ki he fanga manu ʻo e māmaní. (Senesi 1:28) ʻE hoko ʻeni ko ha fuʻu ngafa kāfakafa, ka ko e ikuʻanga fakaʻosí ko ha palataisi ʻi māmani lahi ʻoku fonu ʻi he matakali haohaoa ʻo e tangatá ʻoku nofo feongoongoi mo e meʻa fakatupu ko e fanga manú. Ko ha ʻamanaki fakaofo ē! ʻIkai ngata aí, ʻi he lolotonga ʻa e ʻaʻeva anga-tonu ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he hala ʻo Sihová, te na fetuʻutaki mo ia. (Fakafehoanaki mo Senesi 3:8.) Ko ha monū maʻongoʻonga ē—ke maʻu ha vahaʻangatae hokohoko mo fakafoʻituitui mo e Tokotaha-Fakatupú!
4. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ha ʻikai ha falala mo ha mateakí, pea ko e hā hono ngaahi nunuʻa fakatuʻutāmakí?
4 Naʻe tapui ʻe Sihova ʻa e ʻuluaki ongo mātuʻa fakaetangatá ke ʻoua te na kai mei he ʻakau ʻo e ʻilo ʻo e leleí mo e koví ʻa ia naʻe ʻi ʻĪtení, pea naʻe ʻoange leva ai ʻe he meʻá ni ha faingamālie kiate kinaua ke na fakahāhā ʻa ʻena talangofuá—ʻena holi ke ʻaʻeva ʻi he hala ʻo Sihová. (Senesi 2:17) Neongo ia, naʻe vave hono ʻahiʻahiʻi ʻa e talangofua ko iá. ʻI he haʻu ʻa Sētane mo ʻene ngaahi lea kākaá, naʻe fiemaʻu kia ʻĀtama mo ʻIvi ke na fakahāhā ʻa e mateaki kia Sihova pea ke falala ki Heʻene ngaahi talaʻofá kapau naʻe pau ke na kei talangofua atu ai pē. Ko e meʻa fakamamahí, naʻá na hala he mateaki mo e falala. ʻI hono tuʻuaki atu ʻe Sētane kia ʻIvi ʻa e tauʻatāiná pea tukuakiʻi halaʻi ʻa Sihova ʻaki ʻa e loí, naʻe kākaaʻi ai ia ʻo ne talangataʻa ai ki he ʻOtuá. Naʻe muimui kiate ia ʻa ʻĀtama ʻo faiangahala. (Senesi 3:1-6; 1 Timote 2:14) Ko e mole naʻá na iku ki aí naʻe lahi fakaʻulia. Naʻe mei hanga ʻe he ʻaʻeva ʻi he hala ʻo Sihová ʻo ʻoange kiate kinaua ʻa e fiefia ʻoku tupu fakautuutu ʻi heʻena fakahoko hokohoko hono finangaló. Ka, ne fonu ʻena moʻuí ʻi he loto-mamahi mo e langa ʻo aʻu ki hono toʻo atu kinaua ʻe he maté.—Senesi 3:16-19; 5:1-5.
5. Ko e hā ʻa e taumuʻa lele-lōloa ʻa Sihová, pea ʻoku anga-fēfē ʻene tokoniʻi ʻa e faʻahinga anga-tonu ʻo e tangatá ke nau sio ki hono fakahokó?
5 Ka neongo ia, naʻe ʻikai liliu ai ʻe Sihova ʻene taumuʻa ko ia ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe hoko ai ʻa e foʻi māmaní ko ha ʻapi palataisi maʻá e faʻahinga haohaoa, mo taʻeangahala ʻo e tangatá. (Sāme 37:11, 29) Pea kuo ʻikai ʻaupito te ne taʻemalava ke ʻomai ʻa e tataki haohaoá ki he faʻahinga ʻoku nau ʻaʻeva ʻi hono halá mo ʻamanaki ke sio ki hono fakahoko ʻo e talaʻofa ko iá. Ki he faʻahinga ʻo kitautolu ʻoku telinga ke fanongó, ko e leʻo ē ʻo Sihová ʻoku ʻi mui ʻiate kitautolu, ʻo pehē mai: “Ko eni ʻa e hala, fou ai.”—Aisea 30:21.
Niʻihi Naʻe ʻAʻeva ʻi he Hala ʻo Sihová
6. Ko hai ʻa e ongo tangata ʻo e kuonga muʻá naʻá na ʻaʻeva ʻi he hala ʻo Sihová, pea ko e hā hono ngaahi olá?
6 Fakatatau ki he lēkooti ʻa e Tohitapú, ko ha tokosiʻi pē ʻo e fānau ʻa ʻĀtama mo ʻIví naʻe ʻaʻeva ʻi he hala ʻo Sihová. Ko ʻĒpeli ʻa e ʻuluaki ʻo e faʻahingá ni. Neongo naʻá ne tofanga ʻi ha mate mutukia, naʻá ne mate ʻi he hōifua ʻa Sihová pea ʻokú ne maʻu ai ʻa e ʻamanaki papau ʻo e kau ʻi he “toetuʻu ʻa e . . . angatonu” ʻi he taimi kotofa ʻa e ʻOtuá. (Ngāue 24:15) Te ne sio ki he faai atu ʻo fakahoko ʻa e taumuʻa lahi ʻa Sihova ki he foʻi māmaní mo e faʻahinga ʻo e tangatá. (Hepelu 11:4) Ko e toe tokotaha naʻe ʻaʻeva ʻi he hala ʻo Sihová ko ʻĪnoke, ko ʻene kikite ē naʻe fekauʻaki mo e ngataʻanga fakaʻosi ʻo e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení ʻoku fakatolonga mai ʻi he tohi ʻa Siutasí. (Siutasi 14, 15) Naʻe kau foki mo ʻĪnoke ʻi he ʻikai ke moʻui atu ʻi he vahaʻa taimi ʻo ʻene moʻuí naʻe kei toé. (Senesi 5:21-24) Ka, “ne fakamoʻoni maʻana, kuo ne fakahōifua ʻa e ʻOtua.” (Hepelu 11:5) ʻI heʻene mole atu mei he māmaní, ko iá, hangē pē ko ʻĒpelí, naʻá ne maʻu ʻa e ʻamanaki papau ʻo ha toetuʻu, pea te ne ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ko ia ʻe sio ki hono fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa Sihová.
7. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Noa mo hono fāmilí ʻa e mateaki kia Sihova mo falala kiate iá?
7 ʻI he ngoto hifo lahi ange ʻa e māmani ki muʻa ʻi he Lōmakí ki he fulikivanú, naʻe hoko lahi ange ai ʻa e talangofua kia Sihová ko hano ʻahiʻahiʻi ʻo e mateakí. ʻI he fakaofiofi ki he ngataʻanga ʻo e māmani ko iá, ko e kiʻi kulupu pē ʻe taha naʻe maʻu ʻoku nau ʻaʻeva ʻi he hala ʻo Sihová. Naʻe fanongo ʻa Noa mo hono fāmilí ki he ʻOtuá pea falala ki he meʻa naʻá ne folofolaʻakí. Naʻa nau fakahoko anga-tonu ʻa e ngaahi ngafa naʻe tuku atu kiate kinautolú pea fakafisi mei he fakataueleʻi ki he ngaahi tōʻonga kovi ʻa e māmani ʻo e ngaahi ʻaho ko iá. (Senesi 6:5-7, 13-16; Hepelu 11:7; 2 Pita 2:5) ʻOku lava ke tau houngaʻia ʻi heʻenau mateakí mo e talangofua falalaʻangá. Koeʻuhi ko e meʻa ko iá, naʻa nau hao ai ʻi he Lōmakí pea nau hoko ko ʻetau ngaahi kui.—Senesi 6:22; 1 Pita 3:20.
8. Ki he puleʻanga ʻo ʻIsilelí, ko e hā naʻe kau ki he ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e ʻOtuá?
8 ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe fai ai ʻe Sihova ha fuakava mo e ngaahi hako ʻo e tokotaha anga-tonu ko Siopé, pea naʻa nau hoko ko ʻene puleʻanga makehe. (Ekisoto 19:5, 6) Naʻe tokonaki ʻe Sihova ʻa e tataki ki hono kakai fuakavá ʻo fakafou ʻi ha Lao naʻe hiki, ʻi ha tuʻunga-taulaʻeiki, mo e tataki fakaekikite hokohoko. Ka naʻe fakatuʻunga pē ki he kau ʻIsilelí pe te nau muimui ki he tataki ko iá. Naʻe ʻai ʻe Sihova ʻene palōfitá ke ne tala ki he kau ʻIsilelí: “Vakai ʻoku ou tuku ʻi homou ʻao he ʻaho ni ha monu mo ha mala; ko e monu, ʻo kapau te mou tauhi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa Sihova ko homou ʻOtua, ʻa ia ʻoku ou fokotuʻu atu he ʻaho ni: pea ko e mala, ʻo kapau ʻe ʻikai te mou fakaongo ki he ngaahi tuʻutuʻuni ʻa Sihova ko homou ʻOtua, ka mou afe mei he hala, ʻa ia ʻoku ou tuʻutuʻuni atu he ʻaho ni, ʻo mou muimui ʻotua kehe, ʻa ia naʻe ʻikai te mou ʻiloa.”—Teutalonome 11:26-28.
ʻUhinga Naʻe Siʻaki Ai ʻe he Niʻihi ʻa e Hala ʻo Sihová
9, 10. Koeʻuhi ko e tuʻunga fē naʻe fiemaʻu ai ki he kau ʻIsilelí ke nau falala kia Sihova pea fakatupulekina ʻa e mateaki kiate iá?
9 Hangē pē ko ia fekauʻaki mo ʻĀtama mo ʻIví, naʻe fiemaʻu ki he kau ʻIsilelí ke nau falala kia Sihova pea ke mateaki kiate ia kapau ko e taumuʻá ke nau talangofua atu ai pē. Ko ʻIsilelí ko ha kiʻi puleʻanga siʻisiʻi naʻe takatakaiʻi ʻe he ngaahi kaungāʻapi fakafili. Ki he tonga-hihifó naʻe ʻi ai ʻa ʻIsipite mo ʻItiopea. Ki he tokelau-hahaké naʻe ʻi ai ʻa Sīlia mo ʻAsīlia. ʻI he kaungāʻapi takatakai ofi aí naʻe ʻi ai ʻa Filisitia, ʻĀmoni, Mōape, mo ʻĪtomi. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe fakamoʻoniʻi ko e ngaahi fili kotoa ʻeni ʻo ʻIsileli. ʻIkai ngata aí, ko kinautolu kotoa naʻa nau fai ʻa e lotu loí, ʻo tōʻongaʻaki ʻa e lotu ki he ngaahi ʻotua ʻaitoli, ʻasitalolosiá, pea ʻi he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi ʻaki ʻa e ngaahi ouau fakaefehokotaki fakasino fakalielia pea mo e feilaulau anga-fakamamahi ʻaki ʻa e fānaú. Naʻe hanga ʻa e ngaahi kaungāʻapi ʻo ʻIsilelí ki honau ngaahi ʻotuá ke tokonaki mai ha ngaahi fāmili tokolahi, ngaahi utu-taʻu fua lahi, mo e ikuna ʻi he taú.
10 Ko ʻIsileli pē naʻe lotu ki he ʻOtua pē ʻe tahá, ʻa Sihova. Naʻá ne talaʻofaʻaki ange kiate kinautolu ʻa e ngaahi tāpuaki ko e ngaahi fāmili tokolahi, ngaahi utu-taʻu mahu, pea malu mei honau ngaahi filí kapau te nau talangofua ki heʻene ngaahi laó. (Teutalonome 28:1-14) Ko e meʻa fakamamahí, naʻe ʻikai lava ke fai ʻe he kau ʻIsileli tokolahi ʻa e meʻá ni. Ko e faʻahinga ko ia naʻa nau ʻaʻeva ʻi he hala ʻo Sihová, naʻe faingataʻaʻia ʻa e tokolahi koeʻuhi ko ʻenau mateakí. Naʻe aʻu ʻo fakamamahiʻi ʻa e niʻihi, manukiʻi, haha, tuku pilīsone, tolomakaʻi, pea tāmateʻi ʻe he kaungā ʻIsileli pē. (Ngāue 7:51, 52; Hepelu 11:35-38) Ko ha ʻahiʻahi lahi ē kuo pau naʻe hoko ki he anga-tonú! Ko ia, ko e hā naʻe hē ai ʻa e tokolahi fau mei he hala ʻo Sihová? ʻOku tokoni kiate kitautolu ʻa e ongo faʻifaʻitakiʻanga ʻe ua mei he hisitōlia ʻo ʻIsilelí ke tau ʻilo ai ʻenau fakakaukau fehālaakí.
Faʻifaʻitakiʻanga Kovi ʻa ʻĀhasí
11, 12. (a) ʻI hono fakamanamanaʻi ʻe Sīliá, ko e hā naʻe fakafisi ʻa ʻĀhasi ke faí? (e) Ko e hā ʻa e ongo matavai naʻe hanga ki ai ʻa ʻĀhasi ki ha maluʻangá?
11 Naʻe pule ʻa ʻĀhasi ki he puleʻanga fakatonga ko Siutá ʻi he senituli hono valu K.M. Naʻe ʻikai melino ʻene pulé. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe fāʻūtaha ai ʻa Sīlia mo e puleʻanga fakatokelau ʻo ʻIsilelí ʻi he faitau kiate ia, pea naʻe “ngaūe hono loto, mo e loto ʻo hono kakai.” (Aisea 7:1, 2) Kae kehe, ʻi hono ʻoatu ʻe Sihova ʻa e poupou mo fakaafeʻi ʻa ʻĀhasi ke ne hanga ʻo ʻahiʻahiʻi iá, naʻe fakafisi fakamatematē ʻa ʻĀhasi ia! (Aisea 7:10-12) Ko hono olá, naʻe foʻi ai ʻa Siuta ʻi he taú pea faingataʻaʻia ʻi he ngaahi tuʻutāmaki lahi.—2 Kalonikali 28:1-8.
12 Neongo naʻe fakafisi ʻa ʻĀhasi ke ʻahiʻahiʻi ʻa Sihova, naʻe ʻikai te ne fuʻu hīkisia ke kole tokoni mei he tuʻi ʻo ʻAsīliá. Ka, naʻe hokohoko atu ʻa Siuta he faingataʻaʻia ʻi he nima ʻo hono ngaahi kaungāʻapí. ʻI he taimi naʻe tafoki hake ai mo ʻAsīlia ʻo fakafepakiʻi ʻa ʻĀhasí pea “fakafaingataaʻia ia,” naʻe kamata leva ʻe he tuʻí ke “fai feilaulau ki he ngaahi ʻotua ʻo Tamasikusi, ʻa kinautolu kuo taaʻi ia: ʻo ne pehe tokua, Ko e ngaahi ʻotua ʻo e ngaahi Tuʻi Silia naʻa nau tokoniʻi kinautolu, ko ia te u fai feilaulau ki ai ʻe au ke nau tokoni mai.”—2 Kalonikali 28:20, 23.
13. Ko e hā naʻe fakahāhaaʻi ʻe ʻĀhasi ʻi heʻene hanga ki he ngaahi ʻotua Sīliá?
13 ʻI ha taimi ki mui ai, naʻe pehē ʻe Sihova ki ʻIsileli: “Ko au Sihova ko ho ʻOtua, ʻoku ou ako koe ke fai meʻa ʻaonga, ʻoku ou tataki koe ʻi he hala ʻoku totonu ke ke fou ai. Taumaiā naʻa ke tokanga ki heʻeku ngaahi tuʻutuʻuni! pehe kuo hange ha vaitafe hoʻo fiemalie, pea ko hoʻo maʻoniʻoni hange ko e ngaahi peau ʻo e tahi.” (Aisea 48:17, 18) ʻI he hanga ki he ngaahi ʻotua ʻo Sīliá, naʻe fakahāhā ai ʻe ʻĀhasi ʻa hono mamaʻo naʻá ne ʻi ai mei he ‘hala naʻe totonu ke ne fou aí.’ Naʻe takihalaʻi fakaʻaufuli ia ʻe he fakakaukau ʻa e ngaahi puleʻangá, ʻi he sio ki heʻenau ngaahi matavai loi ʻo e maluʻangá kae ʻikai kia Sihová.
14. Ko e hā naʻe ʻikai ai ha kalofanga kia ʻĀhasi ʻi heʻene hanga ki he ngaahi ʻotua loí?
14 Ko e ngaahi ʻotua ʻo e ngaahi puleʻangá, ʻo kau ai ʻa e ngaahi ʻotua ʻo Sīliá, ne fuoloa pē hono fakahaaʻi ko e “ngaahi aitoli.” (Aisea 2:8) Ki muʻa aí, ʻi he lolotonga ʻa e pule ʻa Tuʻi Tēvitá, ko e māʻolunga ange ʻa Sihova ʻi he ngaahi ʻotua Sīliá naʻe hā mahino ia ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻa e kau Sīliá ko e kau sevāniti ʻa Tēvitá. (1 Kalonikali 18:5, 6) Ko Sihova pē, “ko e ʻOtua ia ʻo e ngaahi ʻotua, pea ko e ʻEiki ʻo e ngaahi ʻeiki, ko e ʻOtua lahi, ko e Mafi mo e Ngeia,” ʻoku malava ke ne ʻomai ʻa e maluʻanga moʻoní. (Teutalonome 10:17) Neongo ia, ko ʻĀhasi, naʻá ne fulituʻa kia Sihova pea hanga ki he ngaahi ʻotua ʻo e ngaahi puleʻangá ki ha maluʻanga. Ko e olá naʻe fakatuʻutāmaki ki Siuta.—2 Kalonikali 28:24, 25.
Ko e Kau Siú Fakataha mo Selemaia ʻi ʻIsipite
15. ʻI he founga fē naʻe angahala ai ʻa e kau Siu ʻi ʻIsipité ʻi he taimi ʻo Selemaiá?
15 Koeʻuhi ko e tōtuʻa ʻa e taʻemateaki ʻa hono kakaí, ʻi he 607 K.M., naʻe fakaʻatā ai ʻe Sihova ʻa e kau Pāpiloné ke nau fakaʻauha ʻa Selusalema mo hono temipalé. Ko e tokolahi taha ʻo e puleʻangá naʻe fakaheeʻi ki Pāpilone. Ka, naʻe ʻi ai ʻa e niʻihi naʻe tuku pē, naʻe kau ʻa Selemaia ʻi he lotolotonga ʻo kinautolú. ʻI he taimi naʻe fakapoongi ai ʻa Kōvana Ketalaiá, naʻe hola ʻa e faʻahinga ko ʻení ki ʻIsipite pea nau ʻave ai mo Selemaia. (2 Tuʻi 25:22-26; Selemaia 43:5-7) ʻI aí, naʻa nau kamata feilaulau ai ki he ngaahi ʻotua loí. Naʻe fakaʻuhinga mālohi ʻa Selemaia ki he kau Siu taʻeangatonú, ka naʻa nau ongongataʻa pē. Naʻa nau fakafisi ke hanga kia Sihova pea vilitaki ʻo pehē te nau hanganaki fai pē ʻa e feilaulau tutu ki he “Kuini ʻo Langi.” Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko e meʻa ʻeni naʻa nau fai mo ʻenau fanga kuí ‘ʻi he ngaahi kolo ʻo Siutá, mo e ngaahi hala ʻo Selusalemá: he ko e taimi ko iá naʻa nau makona ʻi he meʻakaí, pea naʻa nau tuʻumalie, pea naʻe ʻikai te nau momoʻi sio ki ha kovi.’ (Selemaia 44:16, 17) Naʻe toe fakamatematē mai ʻa e kau Siú: “Kae talunga ʻemau tuku ʻa e tutu inisenisi ki he Kuini ʻo Langi, mo e fakatau feilaulau-kava kiate ia, kuo mau masiva he meʻa kotoa, pea kuo mau ʻosi ʻi he heleta mo e honge.”—Selemaia 44:18.
16. Ko e hā naʻe mātuʻaki hala ai ʻa e kau Siu ʻi ʻIsipité ʻi heʻenau fakaʻuhingá?
16 He filifili meʻa ē ʻoku malava ke ʻi ai ʻa e tūkunga ʻo e manatú! Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá? Naʻe feilaulau moʻoni ʻa e kau Siú ki he ngaahi ʻotua loí ʻi he fonua naʻe foaki kiate kinautolu ʻe Sihová. ʻI he taimi ʻe niʻihi, hangē pē ko ia ʻi he taimi ʻo ʻĀhasí, naʻa nau faingataʻaʻiá koeʻuhi ko e tafoki ko ia mei he moʻoní. Kae kehe, ko Sihová naʻe “tuai ki he houhau” ki heʻene kakai fuakavá. (Ekisoto 34:6; Sāme 86:15) Naʻá ne fekau atu ʻene kau palōfitá ke naʻinaʻi kiate kinautolu ke nau fakatomala. ʻI he taimi lahi, ʻi he taimi naʻe anga-tonu ai ʻa e tuʻí, naʻe tāpuakiʻi ia ʻe Sihova, pea naʻe maʻu ʻe he kakaí ʻa e ʻaonga mei he tāpuaki ko iá, neongo ko e tokolahi taha ʻo kinautolú naʻe taʻeangatonu. (2 Kalonikali 20:29-33; 27:1-6) He hala lahi ē ko e kau Siu ko ia ʻi ʻIsipité heʻenau taukaveʻi ʻo pehē ʻilonga ha monū naʻa nau fiefia ai ʻi honau fonuá naʻe haʻu ia mei honau ngaahi ʻotua loí!
17. Ko e hā naʻe mole ai mei Siuta hono fonuá mo e temipalé?
17 Ki muʻa ʻi he 607 K.M., naʻe naʻinaʻi ai ʻa Sihova ki he kakai ʻo Siutá: “Mou fakaongo ki heʻeku lea, pea te u hoko ko homou ʻOtua, pea ko kimoutolu te mou hoko ko hoku kakai: pea mou fou ʻi he ʻalunga kotoa kuo u tuʻutuʻuni atu, koeʻuhi ke mou tuʻumalie.” (Selemaia 7:23) Naʻe mole mei he kau Siú honau temipalé mo honau fonuá tonu koeʻuhi naʻa nau fakafisi ke ʻaʻeva ‘ʻi he ʻalunga kotoa naʻe tuʻutuʻuni ʻe Sihova kiate kinautolú.’ Tau fakapapauʻi ke fakaʻehiʻehi mei he fehālaaki fakamate ko iá.
ʻOku Tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e Faʻahinga ʻOku Nau ʻAʻeva ʻi Hono Halá
18. Ko e hā kuo pau ke fai ʻe he faʻahinga ʻoku nau ʻaʻeva ʻi he hala ʻo Sihová?
18 ʻI he ʻahó ni, hangē pē ko ia ʻi he kuohilí, ko e ʻaʻeva ʻi he hala ʻo Sihová ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e mateaki—ko ha fakapapauʻi ke tauhi kiate ia toko taha pē. ʻOku fiemaʻu ki ai ʻa e falala—ʻa e tui kakato ko e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová ʻoku alafalalaʻanga pea ʻe hoko moʻoni mai. Ko e ʻaʻeva ʻi he hala ʻo Sihová ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e talangofua—ʻo muimui ʻi heʻene ngaahi laó ʻo ʻoua ʻe toe afe mei ai pea tauhi ʻene ngaahi tuʻunga māʻolungá. “Oku ofa a Jihova koe maonioni ki he maonioni.”—Sāme 11:7, PM.
19. Ko e ngaahi ʻotua fē ʻoku lotu ki ai ʻa e tokolahi he ʻahó ni, pea ko e hā hono ngaahi olá?
19 Naʻe hanga ʻa ʻĀhasi ki he ngaahi ʻotua ʻo Sīliá ki ha maluʻanga. Naʻe ʻamanaki ʻa e kau ʻIsileli ʻi ʻIsipité ko e “Kuini ʻo Langi,” ko ha ʻotua fefine naʻe failahia ʻa e lotu ki aí ʻi he Hahake Lotolotó he kuonga muʻá, te ne ʻomai kiate kinautolu ʻa e lakalakaimonū fakamatelié. ʻI he ʻahó ni, ʻoku lahi ʻa e ngaahi ʻotua ʻoku ʻikai ko ha ngaahi ʻaitoli moʻoni. Naʻe fakatokanga ʻa Sīsū ki hono tauhi ʻa e “Koloa” kae ʻikai ko Sihová. (Mātiu 6:24) Naʻe lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá fekauʻaki mo e “manumanu, ʻa ia ko e tauhi aitoli tofu pe ia.” (Kolose 3:5) Naʻá ne toe lea fekauʻaki mo e faʻahinga ʻa ia ʻoku nau “ʻotua ki honau kete.” (Filipai 3:19) ʻIo, ko e paʻangá mo e ngaahi meʻa fakamatelié ʻokú na ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi ʻotua tefito ʻoku fai ki ai ʻa e lotú he ʻaho ní. Ko hono moʻoní, ko e tokolahi tahá—ʻo kau ai ʻa e tokolahi ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fekauʻaki fakalotú—‘ʻoku tuʻu ʻenau falalá ki he koto taʻemaʻu na ko e koloá.’ (1 Timote 6:17) ʻOku ngāue mālohi ʻa e tokolahi ʻi hono tauhi ʻa e ngaahi ʻotuá ni, pea ʻoku utu ai ʻe he niʻihi ʻa e ngaahi pale—ko e nofo ʻi he ngaahi ʻapi lelei tahá, fiefia ʻi he ngaahi meʻa totongi mamafa, pea kai ʻa e ngaahi meʻakai mātuʻaki totongi mamafa. Kae kehe, ʻoku ʻikai ke fiefia kotoa ʻi he koloaʻia peheé. Pea naʻa mo e faʻahinga ko ia ʻoku nau maʻu iá ʻoku faai atu pē ʻo nau ʻilo ko e ngaahi meʻá ni ʻoku ʻikai fakafiemālie ʻiate kinautolu pē. ʻOku nau taʻepau, fakataimi, pea ʻikai fakalato ai ʻa e ngaahi fiemaʻu fakalaumālié.—Mātiu 5:3.
20. Ko e hā ʻa e fakakaukau mafamafatatau ʻoku fiemaʻu ke tau tauhi maʻú?
20 Ko e moʻoni, kuo pau ke tau fakapotopoto ʻi heʻetau moʻui atu ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení. ʻOku fiemaʻu ke tau laka ʻi he ngaahi sitepu totonu ke tokonaki ki hotau ngaahi fāmilí ʻi ha founga fakamatelie. Ka ʻo kapau ʻoku tau fakamahuʻingaʻi lahi ange ha tuʻunga māʻolunga ʻo e moʻuí, ʻa e tuli ki he paʻangá, pe ngaahi meʻa meimei tatau ʻo laka ange ia ʻi he tauhi ki he ʻOtuá, kuo tau tō ki ha faʻahinga ʻo e tauhi ʻaitolí pea ʻoku ʻikai ke tau kei ʻaʻeva ʻi he hala ʻo Sihová. (1 Timote 6:9, 10) Fēfē leva, ʻa e taimi ʻoku tau fetaulaki ai mo ha ngaahi palopalema ʻo e moʻui leleí, tuʻunga fakapaʻangá, pe ngaahi palopalema kehe? ʻAi ke ʻoua te tau hangē ko e kau Siu ʻi ʻIsipité ʻa ia naʻa nau tukuakiʻi ʻenau ngaahi palopalemá ki hono tauhi ʻo e ʻOtuá. Ka, ke tau ʻahiʻahiʻi ʻa Sihova, ʻa e meʻa ko ia naʻe ʻikai ke fai ʻe ʻĀhasí. Hanga mateaki kia Sihova ko e ʻOtuá ki ha tataki. Ngāueʻaki ʻi he falala pau ʻa ʻene tatakí, pea lotu ʻo kole ha mālohi mo e poto ki hono fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga kotoa pē. Pea tatali anga-falala leva ki he tāpuaki ʻa Sihová.
21. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku hoko mai ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau ʻaʻeva ʻi he hala ʻo Sihová?
21 ʻI he kotoa ʻo e ʻalunga ʻo e hisitōlia ʻo ʻIsilelí, naʻe tāpuakiʻi lahi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ko ia naʻa nau ʻaʻeva ʻi hono halá. Naʻe hiva ʻa Tuʻi Tēvita: “ʻE Sihova tataki au ʻi hoʻo totonu, koeʻuhi ko e kakai ʻoku tokamalumu kiate au.” (Sāme 5:8) Naʻe ʻoange kiate ia ʻe Sihova ʻa e ngaahi ikunaʻi fakakautau ʻo e ngaahi puleʻanga kaungāʻapí ʻa ē naʻa nau fakahohaʻasi ki mui ʻa ʻĀhasí. ʻI he malumalu ʻo Solomoné, naʻe tāpuakiʻi ʻa ʻIsileli ʻaki ʻa e melino mo e lakalakaimonū ko ia naʻe fakaʻamua ki mui ai ʻe he kau Siu ʻi ʻIsipité. Ki he foha ʻo ʻĀhasi ko Hesekaiá, naʻe toe ʻoange ki ai ʻe Sihova ʻa e ikunaʻi ʻo ʻAsīlia mālohí. (Aisea 59:1) ʻIo, naʻe ʻikai ke nounou ʻa e toʻukupu ia ʻo Sihová ke aʻu ki heʻene kau mateaki ko ia naʻe ʻikai te nau tuʻu “ʻi he hala ʻo e kau faikovi” ka ko ʻenau manakó naʻe ʻi he lao ʻa e ʻOtuá. (Sāme 1:1, 2) ʻOku kei hoko moʻoni pehē pē. Ko ia, ʻe lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻe kitautolu he ʻaho ní ʻoku tau ʻaʻeva ʻi he hala ʻo Sihová? ʻE lāulea ki heni ʻi he kupu hoko maí.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku mātuʻaki mahuʻinga kapau ko e taumuʻá ke tau ʻaʻeva ʻi he hala ʻo Sihová?
◻ Ko e hā naʻe hala ai ʻa e fakakaukau ʻa ʻĀhasí?
◻ Ko e hā naʻe hala ʻi he fakaʻuhinga ʻa e kau Siu ʻi ʻIsipité?
◻ ʻE lava fēfē ke tau ʻai ke mālohi ʻetau fakapapau ke ʻaʻeva ʻi he hala ʻo Sihová?
[Fakatātā ʻi he peesi 13]
Naʻe hanga ʻa ʻĀhasi ki he ngaahi ʻotua ʻo Sīliá kae ʻikai kia Sihova