Tāpuaki ʻOku Lahi Ange ʻi he Koloá
NAʻE maʻu ʻe Sani ha ngāue lavameʻa ʻaupito ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha faleʻi ʻi ʻAmelika. Naʻa mo ʻene ʻi he tuʻunga ko ha talavoú, naʻá ne folau holo ʻi he māmaní ʻo ne ngāueʻi ʻa e paʻanga lahi. Ko ia mo hono uaifí naʻá na maʻu ha ʻapi fakaʻofoʻofa mo ha founga moʻui fiemālie. ʻI he vakai ʻa e tokolahi, naʻe faitāpuekina kinaua.
Vakai angé ki ha tuʻunga ʻe taha. Mei he kau tohi kole ngāue laka hake he toko 5,000, ko Kositasía ko e taha ia ʻo e toko 80 pē naʻe filifili ke nau hoko ko ha kau akoako ngāue ʻi ha pangikē ʻIulope ʻiloa. ʻI loto ʻi ha taʻu siʻi pē, naʻá ne toutou hiki lakanga ai, ʻo faifai pē ʻo ne hoko ko e taki ʻo ha potungāue lahi ʻi ha toe pangikē ʻe taha. ʻI he taimi naʻá ne mavahe ai mei he ngāue ko iá ke kamata haʻane kautaha pē ʻaʻaná, naʻá ne ngāueʻi ʻa e paʻanga lahi ange ʻi he taʻu ʻe tahá ʻi he meʻa ʻoku lava ʻo maʻu ʻe he tokolahi taha ʻo e kakaí ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí. Naʻá ne ongoʻi faitāpuekina.
Neongo ia, ko e ongo tangatá ni fakatouʻosi ʻokú na tuipau ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku lahi ange ia ʻi he koloa fakamatelié. Hangē ko ení, ʻi he ʻahó ni ʻoku ngāue pole ai ʻa Sani ko ha faiako Tohi Tapu ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau vāofi ange mo e ʻOtuá. “Kuó u sio mo ʻiloʻi tonu ko e koloaʻia fakamatelié ʻoku ʻikai taki atu ia ki he fiefiá,” ko e lau ia ʻa Saní. “Ko e fāinga ke maʻu mo tauhí ʻoku ʻikai toe ʻi ai ai ha taimi ki ha meʻa kehe. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻoku fakaava mai ai ʻa e ngaahi tāpuaki lahi fau, hangē ko ha nofo mali fiefia ange, nonga mo ha konisēnisi lelei.”
ʻOku leaʻaki meimei tatau ʻe Kositasi: “ʻOku ʻikai fiemaʻu mai ʻe he ʻOtuá ia ke tau maʻu ha moʻui tuʻumālie. ʻOku ou tui mālohi ko e hā pē meʻa ʻokú ne ʻomai kia kitautolú ʻa ia ʻoku mahulu atu ʻi heʻetau ngaahi fiemaʻu fakaʻahó ʻokú ne fakafatongiaʻi kitautolu ke ngāueʻaki ia ʻo fakatatau ki hono finangaló.” Ki muí ni mai, naʻe kamata ai ke ako ʻe Kositasi mo hono fāmilí ha toe lea ʻe taha koeʻuhi ke akoʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ki he kakai tokolahi ange. ʻOkú ne pehē, “Kuo mau ʻilo ko e foaki atú ʻokú ne ʻai kimautolu ke mau fiefia ange ai ʻi he maʻu maí.”—Ngāue 20:35.
Ko e moʻoni, kuo ʻiloʻi fakatouʻosi ʻe Sani mo Kositasi ko e ngaahi tāpuaki fakalaumālié ʻoku mahuʻinga lahi ange ia ʻi he koloa fakamatelié. Ko Daniel Gilbert, ko ha palōfesa ʻi Harvard, ʻokú ne pehē ko e kau mataotao ʻi he moʻui lelei fakaʻatamaí “kuo nau fakamoleki ʻa e laui hongofuluʻi taʻu ʻi hono ako ʻa e felāveʻi ʻi he vahaʻa ʻo e koloaʻiá mo e fiefiá, pea kuo nau fakaʻosiʻaki fakalūkufua ko e koloá ʻoku fakalahi ai ʻa e fiefia ʻa e tangatá ʻi he taimi ʻokú ne hiki hake ai ʻa e kakaí mei he masiva ʻangoʻangó ki he kalasi lotolotó.” Ka ʻokú ne toe pehē: “ʻOku siʻi ʻene fakalahi ʻa e fiefiá ʻi he hili iá.”
Lēsoni ʻOku Faʻa Ako ʻi he Tuʻunga Faingataʻa
“ʻI he ʻikai pē kei ʻi he tuʻunga masivá,” ko e fakamatala ia ʻa ha tokotaha mamata faʻa fakakaukau, “ko e fakautuutu ʻa e paʻanga hū maí ʻoku fakaʻohovale ʻa e siʻi ʻene felāveʻi mo e fiefia fakafoʻituituí.” ʻI he konga ki muʻa ʻo e senituli kuo ʻosí, naʻe maongo ʻa e lēsoni ko iá ki ha faiongoongo ʻi heʻene fakaʻekeʻeke ʻa Andrew Carnegie, ko ha tokotaha naʻe kau ʻi hono kamata ʻa e ngaohiʻanga ukameá, ʻa ia ko e taha ia ʻo e kau tangata koloaʻia taha ʻi he māmaní ʻi he taimi ko iá. “ʻOku ʻikai totonu ke fai mai ha meheka ia kiate au,” ko e tala ange ia ʻe Carnegie kiate iá. “ʻE lava fēfē ke tokoniʻi au ʻe heʻeku koloá? ʻOku ou taʻu onongofulu, pea ʻoku ʻikai lava ke u fakamolū ʻeku meʻakaí. Te u foaki ʻeku paʻanga kotoa ʻe laui milioná kapau ʻe lava ke u toe foki ʻo talavou mo moʻui lelei.”
Naʻe toe pehē ʻe he faiongoongó: “Naʻe tafoki fakafokifā mai ʻa Mr. Carnegie, peá ne pehē ʻi ha leʻo-siʻi fakataha mo e mamahi mo ha ongoʻi lahi ʻoku mātuʻaki taʻealafakamatalaʻi: ‘Te u fiefia ke fakatau atu ha meʻa pē ke toe fakafoki ʻeku moʻuí ki he tuʻunga naʻe ʻi aí.’” Ko e fuʻu milionea, ʻi he pisinisi loló ko J. Paul Getty, naʻá ne lea tatau ki mui ʻo pehē: “Ko e paʻangá ʻoku ʻikai ʻaupito ʻi ai haʻane felāveʻi mo e fiefiá. Mahalo pē ko e taʻefiefiá.”
Te ke loto-tatau moʻoni mo e tokotaha-tohi Tohi Tapu ʻa ia naʻá ne kole: “ʻOua ʻe tuku ke u masiva pe koloaʻia; fafangaʻaki au ʻa e meʻakai ʻo hoku ʻinasi; naʻa ʻiloange te u fuʻu makona, ʻo u fakaʻotuamateʻi ʻa e ʻAfiona; ʻo u pehe, ‘Ko hai ʻa Sihova?’ Pea naʻa ʻiloange te u masiva, ʻo kaihaʻa; pea u talakaaʻi ʻa e huafa ʻo hoku ʻOtua.”—Palovepi 30:8, 9.
Ko Tuʻi Solomone ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá naʻá ne fakamatala: “Ne u hoko ʻo lahi, ʻo fakautuutu ai pe, ʻo hulu ʻiate kinautolu kotoa naʻe tomuʻa ʻiate au ʻi Selusalema.” Neongo ia, naʻá ne tānaki mai: “Ta ko e muna pe hono kotoa mo e kai matangi.” Naʻe toe pehē ʻe Solomone: “Ko e tapuaki ʻa Sihova, ko ia ia ʻoku fakakoloa: Pea ʻoku ʻikai te ne ʻatu mo ia ha mamahi.”—Koheleti 2:9-11; 5:12, 13; Palovepi 10:22.
Hala ki he Tāpuaki Taʻengata
ʻOku hā mahino, te tau toki lava pē ke maʻu ʻa e fiefia moʻoni mo tuʻuloá ʻi he hili ʻetau fakalato totonu ʻetau ngaahi fiemaʻu fakalaumālié. Kapau te tau fakamuʻomuʻa ʻa e ʻOtuá, te tau ʻilo ai ko e tafaʻaki kotoa ʻo ʻetau moʻuí ʻoku hoko ʻo koloaʻia ange mo fakafiemālie ange.
Ko e meʻa mālié, ʻoku lava ke tau pehē heʻikai fakatupunga maʻu pē ʻe he paʻangá ke tau hohaʻa. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú kia kitautolu ha kahaʻu ʻa ia ʻe toʻo ʻosi ai ʻa e mānumanú mo e komēsiale feinga tupú. (1 Sione 2:15-17) Ko e fokotuʻutuʻu foʻou ʻo e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá ʻoku hoko atu aí ʻe puleʻi ia ʻe heʻene ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoní. ʻE liliu ʻa e māmaní ki ha palataisi ʻo hangē ko ia ne tomuʻa fakataumuʻa ki ai ʻe he ʻOtuá ʻi heʻene tuku ki ai ʻa e ʻuluaki ongo mātuʻá. Ko ha tāpuaki ē ko ia ke sio ki he māmaní fakakātoa ʻoku fonu ʻi he fiefia, melino pea mo e ʻofa!—Aisea 2:2-4; 2 Pita 3:13; 1 Sione 4:8-11.
Ko e moʻuí ʻi he taimi ko iá heʻikai ke taʻeoli mo fakapipiko. ʻE ʻalu fakataha ʻa e ngaahi tāpuaki fakamatelié mo e fakalaumālié, ʻi hono fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻene muʻaki taumuʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá ke nau moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisi. ʻOku tau fakapapauʻi ʻe lahi ʻa e meʻakaí, nofoʻangá mo e ngāue mohu ʻuhinga ki he tokotaha kotoa. ʻE toʻo fakaʻaufuli ʻa e masivá.—Sāme 72:16; Aisea 65:21-23; Maika 4:4.
Ko e tokotaha kotoa ʻokú ne ngāueʻi ʻa e tui moʻoni kia Sihová, ʻa e ʻOtua ʻo e Tohi Tapú, heʻikai siva ʻene ʻamanakí. (Loma 10:11-13) Ko ia ai, he fakapotopoto moʻoni ē ke tuli he taimí ni ki he ngaahi tāpuaki ʻa ia ʻoku lahi ange ia ʻi he koloá!—1 Timote 6:6-10.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kuo liliu ʻa e hingoa ʻe niʻihi.
[Fakatātā ʻi he peesi 8]
Kapau te tau fakamuʻomuʻa ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke hoko ai ʻetau moʻuí ʻo fiemālie ange
[Fakatātā ʻi he peesi 8]
Ko e levaʻi lelei ʻa e paʻangá ʻe lava ke ʻai ai ke fakafiefia ange ʻa e moʻuí