Fakalotomamahi ʻa e Fakamaau Taʻetotonú!
ʻI HE 2010, naʻe tukuange ai ʻa Michael mei he pilīsone ʻi Tekisisi, ʻAmelika, hili ʻene ngāueʻi ʻa e taʻu ʻe 27 ʻi he tohotoho—ko ha hia naʻe ʻikai te ne fai. Naʻe fakatauʻatāinaʻi ia ʻi hono fai ʻo ha ngaahi sivi DNA—naʻe ʻikai ala maʻu ʻi he taimi ʻo hono fakahalaiaʻí—ke fakamoʻoniʻi naʻá ne tonuhia. Naʻe fakahaaʻi ki mui ʻe he kau maʻu mafaí ʻa e faʻahinga ko ia naʻa nau fai ʻa e hiá, ka naʻe ʻikai malava ke fai ʻa e hopó, koeʻuhí ne fakahaaʻi ʻe he laó kuo mahili atu ʻa e vahaʻa taimi lōloa mei hono fai ʻo e hiá.
Kuo kalofi ʻe he kau faihia tokolahi ʻa e fakamaau totonú. Ko e fakatātaá, ʻi Pilitānia, “kuo liunga ua ai ʻi he hongofuluʻi taʻu kuohilí ʻa e ngaahi fakapō kuo ʻikai fai ha ngāue ki ai, ʻo langaʻi ai ʻa e manavahē ʻi he pehē ʻoku ʻikai malava ʻa e kau polisí mo e ngaahi fakamaauʻangá ke fakaleleiʻi ʻa e faihia fakamālohí,” ko e lau ia ʻa ha līpooti ʻi he Telegraph.
ʻI ʻAokosi 2011, naʻe fāinga ai ʻa e kau polisi Pilitāniá ke puleʻi ha toe faʻahinga ʻe taha ʻo e faihiá—ko e fakamoveuveu ʻi Birmingham, Liverpool, Lonitoni, mo e ngaahi feituʻu kehe. Ko e fuʻu kakai anga-fakamālohi ʻoku nau fai ʻa e tutututu, fahi e sioʻata ʻo e ngaahi falekoloá, pea toʻo mei ai ʻa e koloá, ʻo fakaʻauha ai ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi pisinisí, ngaahi ʻapí, mo e ngaahi meʻalelé kae toe pehē foki ki he ngaahi maʻuʻanga moʻuí. Ko e hā ʻa e taumuʻá? Ki he tokolahi ko e foʻi mānumanu ʻataʻatā pē. Neongo ia, ki he niʻihi, ko ʻenau tōʻongá naʻe hā ko ha fakafeangai ia ki ha fakamaau taʻetotonu naʻa nau ʻilo ki ai. Ko e kau fakamoveuveu ko iá, ko e lau ia ʻa e kau faiongoongo ʻe niʻihi, naʻa nau ongoʻi feifeitamaki nai, ko e kau talavou kuo līʻekina ʻo nau tupu hake ʻi he ngaahi feituʻu kaungāʻapi masiva pea ʻikai hanau kahaʻu.
Naʻe pehē ʻe he tokotaha ʻi he Tohi Tapú ko Siope: “ʻOku ou tangi ki ha taukapo, kae ʻikai ha fakamaau [totonu] ʻe fai.” (Siope 19:7) Hangē pē ko ia ʻi he ʻaho ní, ʻoku tangi ʻa e tokolahi ki he fakamaau totonú, ka ʻoku faʻa hoko, ʻo ʻikai ha tokanga ki heʻenau tangí. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai nai ha mafai ʻo ha taha ke ne fakangata ʻosi ʻa e fakamaau taʻetotonú? Pe ko e ʻamanaki ʻe ʻi ai ha ʻapongipongi ʻe faitotonu angé ko ha fakakaukau pē ia ʻoku maʻu ʻe he faʻahinga taʻetaukeí? Koeʻuhi ke maʻu ha tali fakafiemālie, kuo pau ke tau sivisiviʻi ʻa e ngaahi tupuʻanga tefito ʻe niʻihi ʻo e fakamaau taʻetotonú.