TALANOA KI HE MOʻUÍ
Ko e Talangofua kia Sihová Kuo ʻOmai Ai Kiate Au ʻa e Ngaahi Tāpuaki Lahi
ʻOku lava ke u kei manatuʻi ʻa e lea mai ʻeku tangataʻeikí kia kimautolu fānaú: “He lēsoni fakaofo ē ʻoku tau ako meia Noá! Naʻe talangofua ʻa Noa kia Sihova pea ʻofa ʻi hono fāmilí, pea naʻa nau hao ʻi he Lōmakí koeʻuhí naʻe hū kotoa ʻa e fāmilí ki he ʻaʻaké.”
KO ʻEKU tangataʻeikí, ko ha tangata anga-fakatōkilalo ʻa ia naʻá ne ngāue mālohi. Naʻá ne saiʻia lahi ʻi he fakamaau totonú, ko ia naʻá ne saiʻia ʻi he pōpoaki ʻo e Tohi Tapú ʻi he taimi pē naʻá ne fanongo ai ki aí. Ko e 1953 ia, pea mei he taimi ko iá ʻo faai mai, naʻá ne fai hono lelei tahá ke akoʻi mai kiate kimautolu fānaú ʻa e meʻa naʻá ne akó. ʻI he kamatá, naʻe ʻikai loto ʻeku fineʻeikí ke taʻofi ʻene muimui ki heʻene ngaahi ouau faka-Katoliká. Ka ʻi he faai mai ʻa e taimí, naʻá ne kamata foki ke tali ʻa e ngaahi akonaki Fakatohitapú.
Naʻe ʻikai ke lautohi lelei ʻeku fineʻeikí, pea ko ʻeku tangataʻeikí naʻá ne ngāue mālohi ʻi he ngoueʻangá ʻi he ngaahi houa lahi ʻi he ʻaho taki taha. Ko ia naʻe faingataʻa ai ki heʻeku ongo mātuʻá ke ako mo kimautolu. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe fuʻu helaʻia ʻeku tangataʻeikí pea naʻe ʻikai malava ke ne ʻāʻā lolotonga ʻa e akó. Ka ko e kotoa ʻene ngāue mālohí naʻe tuha ia mo ia. Ko e lahi taha au ʻi he fānaú, ko ia naʻá ku tokoni ʻi hono akoʻi hoku tokouá pea mo hoku ongo tuongaʻané. Naʻa mau faʻa talanoa fekauʻaki mo e lahi ʻo e ʻofa ʻa Noa ʻi hono fāmilí pea mo e anga ʻene talangofua ki he ʻOtuá. Naʻá ku saiʻia lahi ʻi he talanoa ko iá! ʻI he hili pē ʻemau kamata ako ʻa e Tohi Tapú ko ha fāmilí, naʻa mau ʻalu kotoa ki he ngaahi fakataha ʻi he Fale Fakatahaʻangá ʻi Roseto degli Abruzzi, ko ha kolo ʻi he matāfanga ʻo Adriatic ʻi ʻĪtalí.
ʻI he 1955, ʻi heʻeku taʻu 11 pē, ko au mo ʻeku fineʻeikí naʻá ma fononga ʻo kolosi atu ʻi he ngaahi moʻungá ki Loma ke maʻu ʻa ʻema ʻuluaki fakataha-lahí. Talu mei ai, ko e ngaahi fakataha-lahí kuo hoko ia ko ha meʻa ʻoku tautefito ʻeku ʻofa aí.
Naʻá ku papitaiso ʻi he 1956 pea kamata leva ke u ngāue tāimuʻa. ʻI heʻeku taʻu 17, naʻá ku hoko ko ha tāimuʻa makehe ʻi Latina, ko ha kolo ʻi he fakatonga ʻo Lomá pea ʻi he kilomita nai ʻe 300 (maile ʻe 190) mei ʻapi. Ko ha kiʻi kolo foʻou ia, pea naʻe ʻikai ke fuʻu hohaʻa ʻa e kakaí fekauʻaki mo e meʻa naʻe fakakaukau ki ai ʻa e ngaahi kaungāʻapí. Ko ia naʻe faingofua ange ki he kakaí ke nau tali ʻa e ʻū tohi Fakatohitapú meiate au mo hoku hoa tāimuʻá. Neongo naʻá ku fuʻu fiefia ke ʻi ai, naʻá ku kei siʻi pē pea taʻelata. Ka naʻe tokoni ia kiate au ke u manatuʻi naʻe fiemaʻu ʻe Sihova ke u ʻi ai, pea naʻá ku loto ke talangofua kiate ia.
Ko homa ʻaho malí
Ki mui ai, naʻe vaheʻi au ki Milan ke tokoni ki he ngaahi teuteu ki he ʻAsemipilī Fakavahaʻapuleʻanga ko e “Ongoongo Lelei Taʻengatá” ʻi he 1963. Lolotonga ʻa e fakataha-lahí, naʻá ku ngāue pole mo e niʻihi tokolahi, kau ai ʻa Paolo Piccioli, ko ha tokoua kei talavou mei Florence. ʻI he ʻaho hono ua ʻo e fakataha-lahí, naʻá ne fai ha malanga fakaueʻiloto fekauʻaki mo e founga ʻe lava ai ʻa e kakai taʻemalí ʻo fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he ngāue ʻa Sihová. ʻOku ou manatuʻi ʻeku fakakaukau, ‘ʻE ʻikai ʻaupito pē mali ʻa e tokoua ia ko iá.’ Kae hili ʻa e fakataha-lahí, naʻe kamata ke ma fetohiʻaki. Naʻá ma ʻiloʻi naʻá ma maʻu ʻa e ngaahi taumuʻa tatau, pea naʻá ma fakatou ʻofa lahi kia Sihova pea loto ke talangofua kiate ia. Naʻá ku mali mo Paolo ʻi he 1965.
FETALANOAʻAKI MO E KAU FAIFEKAÚ
Naʻá ku tāimuʻa tuʻumaʻu ʻi Florence ʻi he taʻu ʻe hongofulu. Naʻe fakafiefia ke sio ki he tupu ʻa e fakatahaʻangá, tautefito ʻa e sio ki he fakalakalaka ʻa e toʻutupú ʻi he moʻoní. Naʻá ku fiefia mo Paolo ke fakamoleki ʻa e taimi mo e toʻutupu ko ení ʻi he ngaahi fetalanoaʻaki Fakatohitapú pea pehē ki he fakafiefiá. Naʻe faʻa vaʻinga soka ʻa Paolo mo kinautolu. Ko e moʻoni, naʻá ku saiʻia ke fakamoleki ʻa e taimi mo hoku husepānití, ka naʻá ku mahinoʻi foki ko e ngaahi fāmili mo e toʻutupu ʻi he fakatahaʻangá naʻa nau fiemaʻu hono taimí mo ʻene tokangá.
ʻOku kei ʻai au ke u fiefia lahi ʻi he fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi ako Tohi Tapu lahi naʻá ma maʻú. Ko e tokotaha ako ʻe taha ko Adriana, ʻa ia naʻá ne talanoa ki ha ongo fāmili kehe ʻo fekauʻaki mo e meʻa naʻá ne akó. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he ongo fāmili ko ení ha fakataha mo ha faifekau ke fetalanoaʻaki ki he ngaahi akonaki fakalotu ʻe niʻihi, hangē ko e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá mo e laumālie taʻefaʻamaté. Naʻe haʻu ki he fakatahá ʻa e kau taki lotu ʻe toko tolu. Ko e founga naʻa nau fakamatalaʻi ai ʻenau ngaahi akonakí naʻe fuʻu fakapuputuʻu, pea naʻe faingofua ai ki heʻema kau ako Tohi Tapú ke nau sio ko e ngaahi akonaki ko ení naʻe ʻikai ke tatau ia mo e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú. Ko e ola ʻo e fakataha ko iá, ko e mēmipa ʻe 15 ʻo e ongo fāmili ko iá naʻa nau hoko ko e Kau Fakamoʻoni.
Ko e moʻoni, ʻoku tau fai ʻetau ngāue fakamalangá ʻi ha founga kehe he ʻahó ni. ʻI he taimi ko eé, naʻe faʻa fakataha ʻa Paolo mo e kau faifekaú ke fetalanoaʻaki ki he ngaahi akonaki Fakatohitapú, pea naʻá ne pōtoʻi moʻoni ʻi hono fakamatalaʻi ʻetau ngaahi tuí ʻi he ngaahi fetalanoaʻaki ko ení. ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ne tuʻu ʻi muʻa ʻi ha kulupu ʻo e kakai naʻe ʻikai ko e Kau Fakamoʻoni. Naʻe hā mahino naʻe tala ange ʻe he kau faifekaú ki ha niʻihi ʻo kinautolu ke nau ʻeke ha ngaahi fehuʻi ʻe fakamaaʻi ai ʻa Paolo. Ka naʻe ʻikai hoko ʻa e ngaahi meʻá ʻo fakatatau ki he founga naʻe palani ʻe he kau faifekaú. Naʻe ʻeke ʻe ha taha ʻo e kakaí pe naʻe totonu ke kau ʻa e siasí ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé. Naʻe ʻikai ke toe ʻilo ʻe he kau faifekaú ʻa e founga ke taliʻakí. Fakafokifā pē, naʻe mate ʻa e ʻuhilá, pea naʻe kaniseli ʻa e fakatahá. ʻI ha ngaahi taʻu ki mui ai, naʻá ma ʻiloʻi naʻe palaniʻi ʻe he kau faifekaú ke tāmateʻi ʻa e ʻuhilá ʻe ha taha telia naʻa ʻikai ke hoko ʻa e fetalanoaʻakí ʻo ola lelei kia kinautolu.
NGAAHI VĀHENGA-NGĀUE FOʻOU
Hili ʻeku mali mo Paolo ʻi he taʻu ʻe hongofulu, naʻe fakaafeʻi kimaua ke ma ngāue fakasēketi. Naʻe ʻi ai ha ngāue lelei ʻa Paolo, ko ia naʻe ʻikai ko ha fili faingofua ia. Hili ʻema lotu pea fakakaukau fekauʻaki mo iá, naʻá ma fili ke tali ʻa e vāhenga-ngāué. Naʻá ma fiefia ʻi he fakamoleki ʻa e taimi mo e ngaahi fāmili naʻá ma nofo mo iá. ʻI he efiafí, naʻa mau faʻa ako ko ha kulupu, pea naʻe tokoni leva ʻa Paolo ki he homueka ʻa e fānaú. Naʻe tautefito ʻene fiefiá ʻi hono tokoniʻi kinautolu he fiká. ʻIkai ko ia pē, naʻe manako ʻa Paolo ʻi he lautohí pea naʻá ne fiefia maʻu pē ke talanoa fekauʻaki mo e ngaahi meʻa mahuʻinga mo fakaloto-toʻa naʻá ne laú. ʻI he Mōnité, naʻa mau faʻa ʻalu ʻo malanga ʻi he ngaahi kolo naʻe ʻikai ke ʻi ai ha Kau Fakamoʻoní pea fakaafeʻi ʻa e kakaí ke nau haʻu ki ha malanga ʻi he efiafí.
Naʻá ma fiefia ke fakamoleki ʻa e taimi mo e toʻutupú, ʻa ia kia Paolo naʻe faʻa ʻuhinga ia ko e vaʻinga soka
Hili ʻa e taʻu ʻe ua pē ʻi he ngāue fakasēketí, naʻe fakaafeʻi kimaua ke ngāue ʻi he Pēteli ʻi Lomá. Naʻe ngāue ʻa Paolo ʻi he Potungāue Laó, pea naʻá ku ngāue ʻi he Potungāue Makasiní. Naʻe ʻikai ko ha liliu faingofua eni kia kimaua, ka naʻá ma loto ke talangofua. Naʻe fakafiefia ke sio ki he lahi ange ʻo e ngāue naʻe fakahoko ʻi he vaʻá pea sio ki he fakautuutu lahi ʻa e tokolahi ʻo e fanga tokoua ʻi ʻĪtalí. Pehē foki lolotonga ʻa e taimi ko iá, naʻe tali ai ʻe he puleʻanga ʻĪtalí ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko ha lotu fakalao. Naʻá ma fiefia ʻaupito ʻi homa vāhenga-ngāue foʻoú.
Naʻe saiʻia ʻa Paolo ʻi heʻene ngāue ʻi Pētelí
ʻI he 1980 tupu siʻí, lolotonga ʻema ngāue ʻi Pētelí, naʻe hoko ha keisi fakalao ʻi ʻĪtali ʻo ʻiloa. Naʻe tukuakiʻi ha ongo mātuʻa Fakamoʻoni ki he mate ʻa hona ʻofefiné ʻi he ʻikai fakaʻatā ia ke huhu totó. Naʻe loi ʻa e tukuakiʻi ko ení. Ko hono moʻoní, naʻá ne maté koeʻuhí ko ha mahaki mafatukituki ʻi he totó ʻa ia naʻe angamaheniʻaki ʻi ʻĪtali mo e ngaahi fonua kehe ofi maí. Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi he fāmili Pētelí naʻa nau tokoniʻi ʻa e kau loea naʻa nau fakafofongaʻi ʻa e ongo mātuʻá. Ko ha tuleki mo ha pulusinga makehe ʻo e Awake! naʻe pulusi pea ʻoatu ki he kakaí ke tokoniʻi kinautolu ke nau ʻilo ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e tuʻunga ko iá pea tokoniʻi kinautolu ke nau mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e totó. Lolotonga ʻa e ngaahi māhina ko iá, naʻe faʻa ngāue taʻemamotu ʻa Paolo ʻo aʻu ki he houa ʻe 16 he ʻaho. Naʻá ku fai hoku lelei tahá ke poupouʻi ia lolotonga ʻa e taimi ko iá.
LILIU ʻE TAHA ʻI HEʻEMA MOʻUÍ
Kuó ma mali ʻi he taʻu ʻe 20 ʻi he taimi naʻe hoko taʻeʻamanekina ai ha meʻa. Naʻá ku taʻu 41 pea naʻe taʻu 49 ʻa Paolo ʻi he taimi naʻá ku tala ange ai naʻá ku fakakaukau kuó u feitamá. ʻI heʻene tohinoá, naʻe hiki ai ʻe Paolo ʻi he ʻaho ko iá: “Lotu: Kapau ʻoku moʻoni, tokoniʻi kimaua ke ma nofo ai pē ʻi he ngāue taimi-kakató, ʻo ʻikai fakafiefiemālie fakalaumālie, pea tokoniʻi kimaua ke hoko ko e ongo mātuʻa lelei ʻi heʻema faʻifaʻitakiʻangá. Hiliō he meʻa kotoa, tokoniʻi au ke u ngāueʻaki ha kiʻi pēseti pē ʻe 1 ʻo e meʻa kotoa naʻá ku leaʻaki mei he peletifōmú laka hake he taʻu ʻe 30 kuohilí.” ʻI heʻeku fakakaukau ki he meʻa ko iá he taimi ní, ʻoku lava ke u sio naʻe tali moʻoni ʻe Sihova ʻa ʻeku lotu mo Paolo.
Naʻe liliu lahi ʻema moʻuí hili hono fāʻeleʻi ʻo Ilaria. Ko au mo Paolo naʻá ma hoko ʻo loto-siʻi he taimi ʻe niʻihi, hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Palōveepi 24:10: “Naʻa ke vaivai koā ʻi he ʻaho ʻo e faingataʻa, ta ʻoku fakangatangata pe ho ivi.” Ka naʻá ma fepoupouʻaki maʻu pē.
ʻI he ʻahó ni, ʻoku faʻa leaʻaki ʻe Ilaria ʻokú ne fiefia ʻi he femoʻuekina ʻene ongo mātuʻá ʻi he ngāue taimi-kakató lolotonga ʻene tupu haké. Naʻá ne ongoʻi maʻu pē ʻa e ʻofa mo e tokangaekina. Lolotonga ʻa e ʻahó, naʻá ku tokangaʻi ia. ʻI he efiafí ʻi he taimi naʻe foki mai ai ki ʻapi ʻa Paolo, naʻá ne vaʻinga mo ia pea tokoniʻi ia ʻi heʻene homueká. Naʻá ne fai pehē neongo ʻi he taimi ʻe niʻihi te ne ʻā ʻo aʻu ki he ua pe tolu hengihengí ke fakaʻosi ʻene ngāué. Naʻe faʻa pehē ʻe Ilaria, “Ko Teti hoku kaumeʻa lelei tahá.”
Ko e moʻoni, ke tokoniʻi ʻa Ilaria ke fai ʻa e meʻa naʻe totonú, naʻe pau ke ma akonekina ia, ʻo kiʻi fefeka ʻi he taimi ʻe niʻihi. Ko e fakatātaá, ʻoku ou manatuʻi ʻa e taimi ʻe taha naʻá ne vaʻinga ai mo ha kaungāmeʻa ka naʻá ne anga-kovi. Naʻá ma fakamatalaʻi mei he Tohi Tapú ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke ʻoua te ne anga peheé. Naʻá ma toe ʻai ia ke ne pehē “fakamolemole” ki hono kaungāmeʻá ʻi he taimi pē ko iá.
ʻOku pehē ʻe Ilaria ko e ʻofa ʻene ongo mātuʻá ki he ngāue fakafaifekaú naʻe tokoniʻi ai ia ke ne ʻofa foki ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻI he taimi ní kuó ne fuʻu lahi pea ʻosi mali, ʻokú ne mahinoʻi lelei ange ʻa e mahuʻinga ko ia ke talangofua kia Sihova pea muimui ki heʻene fakahinohinó.
TALANGOFUA NAʻA MO E LOLOTONGA ʻO E NGAAHI TAIMI MAMAHÍ
ʻI he 2008, naʻe ʻiloʻi ai ʻe Paolo naʻá ne kanisā. ʻI he kamatá, naʻe hā ngali ʻe malava ke ne sai, pea naʻá ne fakalototoʻaʻi lahi au. Naʻá ma feinga ke maʻu ʻa e kau toketā lelei tahá ke nau faitoʻo ʻa Paolo. Naʻá ma fai mo Ilaria ha lotu lōloa kia Sihova, ʻo kole ʻene tokoní ke ma hoko ʻo mālohi mo kātaki. Naʻe faingataʻa lahi kiate au ke sio ki ha taha ʻa ia naʻá ne mālohi mo ivi lahi ʻokú ne hoko ʻo vaivai ange. Ko e mate ʻa Paolo ʻi he 2010 naʻe mātuʻaki fakamamahi kiate au. Ka ʻoku fakafiemālie kiate au ke fakakaukau ki he meʻa kotoa naʻá ma malava ke fai he lolotonga ʻo e taʻu ʻe 45 naʻá ma mali aí. Naʻá ma foaki kia Sihova homa lelei tahá, pea ʻoku ou ʻiloʻi heʻikai ʻaupito te ne fakangaloʻi ʻema ngāué. ʻOku ou fakatuʻotuʻa vēkeveke atu ki he taimi ʻe hoko moʻoni ai ʻa e Sione 5:28, 29 pea toetuʻu mai ʻa Paolo.
“ʻI hoku lotó, ʻoku ou kei hoko pē ko e kiʻi taʻahine ʻoku saiʻia ʻi he talanoa ʻo Noá. ʻOku ou kei loto ke talangofua kia Sihova ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻokú ne kole maí”
ʻI hoku lotó, ʻoku ou kei hoko pē ko e kiʻi taʻahine ʻoku saiʻia ʻi he talanoa ʻo Noá. ʻOku ou kei loto ke talangofua kia Sihova, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻokú ne kole maí. ʻOku ou ʻilo ko ha palopalema pē ʻoku tau maʻu, ko ha feilaulau pē ʻoku tau fai, pe ko ha mole ʻoku tau kātekina ʻoku siʻi ia ʻi hono fakahoa atu ki he ngaahi tāpuaki fakaofo ʻoku ʻomai kia kitautolu ʻe hotau ʻOtua anga-ʻofá. ʻI heʻeku moʻuí, kuó u sio ko e talangofua kia Sihová ʻoku tuha maʻu pē ia.