Kau Mātuʻa—Te Mou Fakaivifoʻouʻi “ʻa e Laumālie Ongosia”?
Ko ʻEniselaá ko ha tuofefine taʻemali ʻi hono taʻu 30 tupú.a ʻOku ʻalu ʻa e kau mātuʻá ke ʻaʻahi kiate ia, pea ʻokú ne kiʻi manavasiʻi. ʻOkú ne fakakaukau, ‘Ko e hā ʻe tala mai ʻe he kau mātuʻá kiate aú? ʻOku ou ʻilo kuó u liʻaki ha ngaahi fakataha ʻe niʻihi, kae hili ha ngāue he ʻahó kotoa ʻi hono tokangaʻi ʻa e kakai vaivaí, naʻá ku fuʻu helaʻia ʻi heʻeku aʻu ki ʻapí.’ ʻIkai ko ia pē, naʻe toe hohaʻa foki ʻa ʻEniselā fekauʻaki mo e mahamahaki ʻene faʻeé.
Kapau ko e taha koe ʻo e kau mātuʻa ʻoku ʻalu ke ʻaʻahi kia ʻEniselaá, ʻe fēfē haʻo fakalototoʻaʻi ia? Neongo ia, ʻuluakí, ko e hā ʻe lava ke ke fai ke teuteu ai ki muʻa ke ʻaʻahi ki ha “laumalie ongosia”?—Sel. 31:25.
FAKAKAUKAU FEKAUʻAKI MO E TUʻUNGA HO TOKOUÁ
ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau ongosia kotoa koeʻuhí ko ʻetau ngāué pe ko hotau ngaahi fatongia ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, naʻe ongoʻi “pongia” pe helaʻia ʻa e palōfita ko Tanielá ʻi he taimi naʻá ne maʻu ai ha vīsone naʻe ʻikai malava ke ne mahinoʻi. (Tan. 8:27) Ko ia naʻe fekau mai ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻāngelo ko Kepalelí ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻá kia Taniela pea tala ange kiate ia kuo fanongo ʻa Sihova ki heʻene ngaahi lotú. Naʻe toe tala ange ʻe he ʻāngeló kiate ia ʻoku kei “ʻofeina lahi” ia ʻe Sihova. (Tan. 9:21-23) ʻI ha taimi ki mui ai, naʻe hā ʻa e ʻāngelo ʻe taha kia Taniela ʻo fakalototoʻaʻi ia ʻaki ʻa e ngaahi lea meimei tatau.—Tan. 10:19.
Ki muʻa ke ʻaʻahi ki ha taha, vaheʻi ha taimi ke fakakaukau ai fekauʻaki mo hono tuʻungá
ʻE lava ke ke fai ha meʻa meimei tatau ʻi hoʻo ʻaʻahi ki ha taha ʻi he fakatahaʻangá ʻa ia ʻokú ne ongosia pe loto-siʻi. Ki muʻa ke ke ʻaʻahi ki ho tokouá, vaheʻi ha taimi ke fakakaukau ai fekauʻaki mo hono tuʻungá. Ko e hā ʻa e ngaahi palopalema ʻokú ne maʻú? ʻOku anga-fēfē nai hono fakalotosiʻiʻi ia ʻe he ngaahi palopalema ko ení? Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻokú ne fakahāhaá? Ko Lisiate, ko ha mātuʻa ia laka hake he taʻu ʻe 20, ʻokú ne pehē ʻokú ne feinga ke fakakaukau ki he ngaahi ʻulungaanga lelei ʻa ha tokoua ki muʻa ke ne ʻaʻahi kiate iá. ʻOkú ne toe fakakaukau fakalelei fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e tokouá. ʻOku ʻai ai heni ke faingofua ange ke ne ʻoange kiate ia ʻa e fakalototoʻa ʻokú ne fiemaʻú. Kapau ʻokú ke palani mo ha mātuʻa ʻe taha ke ʻaʻahi ki ha taha, ʻe lelei kia kimoua ke mo talanoa fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e tokouá ki muʻa ʻi he ʻaʻahí.
ʻAI KE ONGOʻI FIEMĀLIE HO TOKOUÁ
ʻE lava ke hoko ʻo fakamā ki ha tokoua ke talanoa fekauʻaki mo ʻene ngaahi ongoʻí ki ha mātuʻa. ʻE lava fēfē leva ke ke tokoniʻi ho tokouá ke ne ongoʻi fiemālié? ʻE tokoni nai ha malimali anga-fakakaumeʻa mo leaʻaki ha ngaahi lea anga-ʻofa ʻi he kamata ʻo e ʻaʻahí. Ko Maikolo, ko ha mātuʻa ia laka hake ʻi he taʻu ʻe 40, ʻokú ne faʻa kamataʻaki ʻene ʻaʻahí ʻaki ʻene leaʻaki ha meʻa hangē ko ení: “ʻOkú ke ʻilo, ko e taha ʻo e ngaahi monū lelei taha ʻo ha mātuʻa ko ʻene ʻaʻahi ki he ʻapi ʻo e fanga tokouá pea feinga ke ʻiloʻi lelei ange kinautolu. Ko ia kuó u fakatuʻotuʻa mai ki heʻema ʻaʻahi mai he ʻaho ní.”
ʻI he kamataʻanga ʻo e ʻaʻahí, ʻe lava ke ke fai ha lotu mo e tokouá. ʻI he lotú, ʻe lava ke ke lave ki he ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo e tokouá, hangē ko ʻene tuí, ʻofá, pe kātakí. Ko e meʻa ia naʻe fai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻi he taimi naʻá ne lotu ai maʻa hono fanga tokouá. (1 Tes. 1:2, 3) ʻI he taimi ʻokú ke lotu ai mo ho tokouá ʻi he founga ko ení, ʻe fakatou tokoniʻi ai kimoua ke mo maʻu ʻa e fakakaukau totonu fekauʻaki mo e ʻaʻahí. Ko hono olá, ʻe hoko hoʻomo fetalanoaʻakí ʻo fakalototoʻa. Ko hoʻo lotú ʻe lava ke toe fakafiemālieʻi ai ʻa e tokouá. ʻOku pehē ʻe he mātuʻa taukei ko Lei ʻoku ngalo ʻia kitautolu kotoa ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻoku tau fai ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá pea ʻoku tau ongoʻi lelei ange ʻi he taimi ʻoku fakamanatu mai ai ia ʻe ha taha kia kitautolu.
NGĀUEʻAKI ʻA E TOHI TAPÚ KE FAKALOTOTOʻA
Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke ke ʻoatu ai ha “meʻaʻofa fakalaumālie” ki ho tokouá, pe fakalototoʻaʻi iá, ko hono ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ke tokoniʻi ia, neongo kapau ko ha foʻi veesi pē ʻe taha ʻokú ke ngāueʻakí. (Loma 1:11) Ko e fakatātaá, ko ha tokoua loto-mafasia te ne ongoʻi taʻetaau nai. ʻE lava ke ke lau nai mo ia ʻo kau ki he tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne ongoʻi hangē ha “hina leta ʻoku tautau ʻi he ʻahu” ʻo mingi. Neongo ʻene ongoʻi pehení, naʻe pehē ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “ʻOku ʻikai ke ngalo hoʻo ngaahi fekau.” (Saame 119:83, 176) Hili hoʻo fakamatalaʻi nounou ʻa e konga Tohi Tapú, te ke tala ange nai ki he tokouá ʻokú ke fakapapauʻi ko iá foki kuo “ʻikai ke ngalo” ai ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.
ʻE lava fēfē ke ke ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ke fakalototoʻaʻi ha tuofefine kuo ʻikai longomoʻui pe kuo mole ʻene faivelenga ki he ngāue ʻa e ʻOtuá? Mahalo ko e talanoa fakatātā fekauʻaki mo e koini siliva ne molé ʻe fakalototoʻaʻi ai ia. (Luke 15:8-10) Ko e koini ko iá naʻe mei hoko nai ia ko ha konga ʻo ha kahoa mahuʻinga naʻe ngaohiʻaki ha ngaahi koini siliva lahi. ʻI hoʻo lāulea ki he talanoa fakatātā ko ení mo e tuofefiné, te ke tokoniʻi nai ia ke ne ʻilo ko ha mēmipa mahuʻinga ia ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané. Te ke tokoniʻi nai ia ke ne sio ko e taha ia ʻo e kiʻi sipi ʻa Sihová pea ʻokú ne tokanga lahi kiate ia.
ʻOku faʻa fiefia hotau fanga tokouá ke talanoa fekauʻaki mo e ngaahi konga Tohi Tapu kuo nau laú. Ko ia ʻoua te ke fai tokotaha pē ʻa e talanoá! Hili hono lau ha veesi mo e tokouá, ʻe lava ke ke fili ha foʻi lea pe kupuʻi lea pau mei he vēsí pea kole ange ke ne fakamatala ki ai. Ko e fakatātaá, hili hono lau ʻa e 2 Kolinitō 4:16, ʻe lava ke ke ʻeke, “ʻE lava ke ke fakakaukau ki ha ngaahi founga kuo ‘fakafoʻou’ ai koe ʻe Sihova, pe ʻoatu kiate koe ʻa e mālohí?” Ko e faʻahinga fehuʻi ko ení ʻe lava ke iku atu ai ki ha fetalanoaʻaki ʻe fakalototoʻaʻi fakatouʻosi ai kimoua.—Loma 1:12.
ʻOku faʻa fiefia hotau fanga tokouá ke talanoa fekauʻaki mo e ngaahi konga Tohi Tapu kuo nau laú
Te ke toe fakalototoʻaʻi nai ho tokouá ʻaki ʻa e lāulea ki ha tokotaha ʻi he Tohi Tapú ʻa ia naʻá ne ʻi ha tuʻunga meimei tatau. Ko ha taha ʻoku loto-mafasia ʻokú ne ongoʻi nai hangē ko ʻAna pe ko ʻEpafalotaitó. Naʻá na fakatou ongoʻi loto-mafasia ʻi ha taimi ka naʻá na kei mahuʻinga pē ki he ʻOtuá. (1 Sām. 1:9-11, 20; Fil. 2:25-30) ʻOku ʻi ai mo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei Fakatohitapu lahi ʻe lava ke ke ngāueʻaki.
HOKOHOKO ATU KE FAKAHAAʻI ʻA E MAHUʻINGAʻIÁ
Hili ʻa e ʻaʻahí, hokohoko atu ke fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia ʻi ho tokouá. (Ngā. 15:36) Ko e fakatātaá, ʻi he ngataʻanga ʻo e ʻaʻahí, ʻe lava ke ke fai ha fokotuʻutuʻu mo ia ke malanga fakataha. ʻI he taimi ʻoku fetaulaki ai ʻa Peni, ko ha mātuʻa taukei, mo ha tokoua kuó ne ʻaʻahi ki ai ki muí ni mai, ʻokú ne ʻeke fakapotopoto ange fekauʻaki mo e faleʻi naʻá ne ʻoangé ʻaki ʻene pehē, “Tala mai angé, naʻe ʻaonga ia?” ʻI hono fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia ʻi he founga ko ení, te ke malava ai ke ʻilo pe ʻoku ʻi ai ha meʻa lahi ange ʻe lava ke ke tokoniʻi ai ʻa e tokouá.
Mahulu hake ʻi ha toe meʻa, ʻoku fiemaʻu ʻe hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke nau ongoʻi ʻokú ke tokanga ange kiate kinautolu, mahinoʻi kinautolu, pea ʻofaʻi kinautolu. (1 Tes. 5:11) Ko ia ai, ki muʻa ke ʻaʻahi ki ho tokouá, fakakaukau fekauʻaki mo hono tuʻungá. Lotu fekauʻaki mo e ʻaʻahí. Filifili lelei ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu te ke ngāueʻakí. Te ke maʻu leva ai ha ngaahi lea totonu ke fakaivifoʻouʻi ʻaki ʻa e “laumalie ongosia”!
a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoá.