LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w18 ʻOkatopa p. 17-21
  • Tāpuakiʻi Lahi ʻe Sihova ʻa ʻEku Filí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tāpuakiʻi Lahi ʻe Sihova ʻa ʻEku Filí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
  • Lau ‘i he Ko e Taua Leʻo (Ako)
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • FEINGANGĀUE FAIFAKAMOʻONI
  • NGAAHI FAKATAHA-LAHÍ ʻI HEʻEKU KEI SIʻÍ
  • LOTO KE NGĀUE ʻI PĒTELI
  • FOLAU KI HE FAKATAHA-LAHÍ
  • HOA FOLAU FOʻOU
  • MAʻU ʻA E FIEFIA ʻI HE TUPÚ
  • ʻE Lava ke Hoko Eni ko e Ngāue Lelei Taha Ia Kiate Koé?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • ʻOku Lava Ke Ke Fakafaingamālieʻi Koe?
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—2001
  • Ko ha Fakaafe ʻOku ʻAtā!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Ko ha Moʻui Fakakoloa ʻi he Ngāue ʻa Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
w18 ʻOkatopa p. 17-21

TALANOA KI HE MOʻUÍ

Tāpuakiʻi Lahi ʻe Sihova ʻa ʻEku Filí

Fakamatala fai ʻe Charles Molohan

Ko e 1939 eni. Naʻa mau ʻā hake ʻi he tuʻapoó ʻo fakaʻuli laka hake ʻi ha houa ʻe taha ki he kiʻi kolo ko Joplin ʻi he tonga-hihifo ʻo Missouri, ʻAmelika. Naʻa mau kamata mono fakamoulu ai ʻa e tulekí ʻi he lalo matapā ʻo e fale taki taha ʻi he feituʻú. ʻI he ʻosi pē iá, naʻa mau heka ki he kaá ʻo lele ke fetaulaki mo e ngaahi kulupu kehé. ʻI he taimi ko ení kuo kamata ke pongipongi hake. Ka ko e hā naʻa mau ʻalu ai ʻi he ngāue fakafaifekaú he ʻaho ko iá ki muʻa ke hopo ʻa e laʻaá pea mavahe mātuʻaki fakavavevave mei he feituʻú? Te u toki talanoa ki ai ʻamui ange.

Talavou ko Charles Molohan

NAʻE fāʻeleʻi au ʻi he 1934. Ko ʻeku ongo mātuʻá ko Fred mo Edna Molohan, naʻá na ʻosi kau ʻi he Kau Ako Tohi Tapú (Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová) ʻi he taʻu ʻe 20. ʻOku ou houngaʻia ʻi heʻena akoʻi au ke u ʻofa kia Sihová. Naʻa mau nofo ʻi Parsons, ko ha kiʻi kolo ʻi he tonga-hahake ʻo Kansas. Ko e meimei tokotaha kotoa ʻi heʻemau fakatahaʻangá naʻe kau ʻi he kau paní. Naʻe kau maʻu pē ʻa homau fāmilí ki he ngaahi fakatahá mo e ngāue fakamalangá. ʻI he hoʻatā Tokonakí naʻa mau faʻa ngāue ʻi he halá, ʻa ia ʻoku tau ui ʻi he ʻahó ni ko e faifakamoʻoni ʻi he feituʻu kakaí. Naʻa mau helaʻia ʻi he taimi ʻe niʻihi, ka naʻe sauteʻi maʻu pē kimautolu ʻe he tangataʻeikí ke mau kai ʻaisikilimi ʻi he ʻosi ʻemau malangá.

Naʻe maʻu ʻe heʻemau kiʻi fakatahaʻangá ha fuʻu feituʻu ngāue naʻe kau ki ai ha fanga kiʻi kolo iiki mo e ngaahi faama lahi. ʻI he ʻikai ke ʻomai kiate kimautolu ha paʻanga ki heʻemau ʻū tohí, naʻe faʻa ʻomai ʻe he kau faama ʻe niʻihi ha vesitapolo naʻa nau tō, ko e fuaʻimoa foʻou (haʻu hangatonu pē mei he mohenga moá), pe naʻa mo e fanga moa moʻui. Naʻe ʻosi fai ʻe he tangataʻeikí ha tokoni fakapaʻanga ki he ʻū tohí, ko ia naʻe tokoni ʻa e meʻakai ko ení ki he maʻu meʻatokoni ʻa e fāmilí.

FEINGANGĀUE FAIFAKAMOʻONI

Naʻe maʻu ʻe heʻeku ongo mātuʻá ha kalamafoni ʻa ia naʻe ngāueʻaki ʻi he malangá. Naʻá ku fuʻu kei siʻi ke ngāueʻaki ia, ka naʻá ku fiefia ʻi he tokoni ki he tangataʻeikí mo e fineʻeikí ʻi hono tā ʻa e ngaahi malanga ʻa Tokoua Rutherford ʻa ia naʻe hiki, ʻi he ngaahi toe ʻaʻahí mo e ngaahi ako Tohi Tapú.

Tu‘u ‘a Charles Molohan he‘ene kei si‘í ‘i mu‘a ‘i ha kā me‘a fakale‘olahi mo ‘ene tamaí mo ‘ene fa‘eé

Mo ʻeku tamaí mo ʻeku faʻeé ʻi muʻa ʻi heʻemau kā meʻa fakaleʻolahí

Naʻe fakamaʻu ʻe he tangataʻeikí ha fuʻu sipika ʻi ʻolunga heʻemau kaá, ʻa ia ko ha Ford 1936, pea naʻá ne ngaohi ia ko ha kā meʻa fakaleʻolahi. Naʻe lelei ʻaupito ia ki he malangá. Ne mau faʻa ʻuluaki tā ha fasi ke pukeʻaki ʻa e tokanga ʻa e kakaí, pea toki tā leva ha malanga Fakatohitapu. ʻI he hili iá, naʻa mau tuʻuaki ha ʻū tohi ki he kakai naʻe mahuʻingaʻiá.

ʻI he kiʻi kolo ko Cherryvale, Kansas, naʻe lele ai ʻa e tangataʻeikí ʻi he kā meʻa fakaleʻolahí ki he paʻake ʻo e koló, ʻa ia naʻe mālōlō ai ʻa e kakai tokolahi ʻi he ngaahi ʻaho Sāpaté. Pea naʻe omi ʻa e kau polisí ʻo tala ange ʻe lava ke ne ngāueʻaki pē ʻa e kā meʻa fakaleʻolahí ʻi tuʻa ʻi he paʻaké. Naʻe ʻunu ʻe he tangataʻeikí ʻa e kaá ki ha hala ʻi he veʻe paʻaké koeʻuhi ke kei lava pē ʻo fanongo lelei ʻa e kakaí ki he polokalamá. Naʻe fakafiefia maʻu pē ʻa e ʻalu mo e tangataʻeikí mo hoku tokoua lahi ko Jerry, ʻi he ngaahi taimi pehení.

Lolotonga ʻa e ngaahi taʻu ko iá, naʻa mau fai ha ngaahi feingangāue makehe ʻi he ngaahi feituʻu ʻa ia naʻe fakafepaki lahi ai ʻa e kakaí. Hangē ko ia naʻá ku lave ki ai ʻi he kamatá, naʻa mau faʻa ō ʻi he tuʻapoó ʻo mono fakamoulu ʻa e ngaahi tulekí pe ko e fanga kiʻi tohí ʻi he lalo matapā ʻi he ngaahi ʻapi ʻo e kakaí. Hili iá, naʻa mau fakataha kotoa ʻi he tuʻakoló ke vakaiʻi pe naʻe puke ha taha ʻe he kau polisí.

Ko e tafaʻaki fakafiefia ʻe taha ʻo ʻemau ngāue fakafaifekaú naʻa mau ui ia ko e laka mo e fakamatala. Naʻa mau tui ha ngaahi fuʻu fakaʻilonga pea laka takai ʻi ha kolo. ʻOku ou manatuʻi ʻa e taimi ʻe taha naʻe haʻu ai ʻa e fanga tokouá ki homau koló ʻo laka mo tui ha ngaahi fakaʻilonga naʻe pehē ai ko e “Lotú ko ha Tauhele mo ha Kākā.” Naʻa nau kamata ʻi homau ʻapí, ʻo nau lue ai ʻi ha kilomita nai ʻe taha mo e konga (maile ʻe 1) ʻi he koló, pea toki foki mai ki homau ʻapí. Ko e meʻa fakafiefiá, naʻe ʻikai ke taʻofi kinautolu ʻe ha taha, ka naʻe fieʻilo ʻa e kakai tokolahi fekauʻaki mo e meʻa naʻe hokó.

NGAAHI FAKATAHA-LAHÍ ʻI HEʻEKU KEI SIʻÍ

Naʻe faʻa fononga ʻa homau fāmilí ki Tekisisi ki ha ngaahi fakataha-lahi. Naʻe ngāue ʻa e tangataʻeikí ki ha kautaha lēlue, ko ia naʻe lava ke mau heka taʻetotongi ki he ngaahi fakataha-lahí mo ʻaʻahi ki homau ngaahi kāingá. Ko e tuongaʻane lahi ʻo e fineʻeikí, ko Fred Wismar, mo hono uaifí ko Eulalie, naʻá na nofo ʻi Temple, Tekisisi. Naʻe ako ʻe heʻeku faʻē-tangata ko Fred ʻa e moʻoní ʻi he konga ki muʻa ʻo e 1900 tupú ʻi heʻene kei siʻí, ʻo ne papitaiso, peá ne talanoa ki heʻenau fānaú, ʻo kau ai ʻeku faʻeé, fekauʻaki mo e meʻa naʻá ne akó. Ko e fanga tokoua ʻi Tekisisi lotolotó naʻa nau ʻiloʻi lelei ʻaupito ʻa Fred koeʻuhí naʻá ne hoko ki muʻa ko ha sevāniti sone (ʻa ia ʻoku ui he taimí ni ko e ʻovasia sēketí). Naʻá ne anga-lelei, fiefia, mo faivelenga pea naʻá ne hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito kiate au.

ʻI he 1941, naʻa mau fononga lēlue ai ki St. Louis, Missouri, ki ha fuʻu fakataha-lahi. Naʻe fakaafeʻi ʻa e toʻutupú kotoa ke nau tangutu fakataha ofi ki he peletifōmú ke fanongo ki he malanga ʻa Tokoua Rutherford ko e “Fānau ʻa e Tuʻí.” ʻI he ʻosi ʻene malangá, naʻe ʻohovale lahi ʻa e toʻutupu kotoa ʻe toko 15,000. Naʻe ʻomai ʻe Tokoua Rutherford mo hono kau tokoní kiate kimautolu taki taha ʻa e tohi foʻou ko e Children.

ʻI ʻEpeleli 1943, naʻa mau kau ki he ʻAsemipilī “Kōlenga ke Fai ha Ngāue” ʻi Coffeyville, Kansas. Naʻa mau fanongo ai ki he fanongonongo ʻe ʻi ai ha ako foʻou maʻá e fakatahaʻanga kotoa, ko e Ako Fakafaifekau Fakateokalatí. Naʻa mau toe maʻu ha kiʻi tohi ʻoku ʻi ai ʻa e lēsoni ʻe 52 ʻa ia naʻa mau ngāueʻaki ʻi he akó. Ki mui ʻi he taʻu ko iá, naʻá ku fai ai ʻeku ʻuluaki konga ʻi he akó. Naʻe toe makehe foki ʻa e ʻasemipilī ko iá kiate au koeʻuhi naʻá ku papitaiso ai fakataha mo e niʻihi tokosiʻi ʻi he vai moko teilo ʻi ha kiʻi anovai ʻi ha faama naʻe ofi ai.

LOTO KE NGĀUE ʻI PĒTELI

Naʻá ku ʻosi mei he kolisí ʻi he 1951 pea naʻe pau ke u fili pe ko e hā ʻa e meʻa te u fai ʻi heʻeku moʻuí. Naʻe ngāue ʻa hoku tokoua ko Jerry ʻi Pēteli. Naʻá ku loto moʻoni foki ke u ʻalu ki Pēteli, ko ia naʻá ku ʻave ʻeku tohi kole. Taimi nounou mei ai, naʻe fakaafeʻi au ki Pēteli peá u kamata ngāue ai ʻi he ʻaho 10 ʻo Maʻasi, 1952. Ko ha fili lelei ʻaupito eni he naʻe tokoniʻi ai au ke u tauhi ke toe kakato ange ki he ʻOtuá.

Naʻá ku ʻamanaki ke ngāue ʻi he pulusi tohí ke tokoni ki hono faʻu ʻo ʻetau makasiní mo e ʻū tohi kehé. Ka naʻe ʻikai ʻaupito lava ke u fai ia. ʻI hono kehé, naʻe vaheʻi au ke u ngāue ko ha tokotaha tali tēpile pea ki mui ai ʻi he peitó. Naʻá ku fiefia ʻi he ngāue ko ení pea ako ai ha meʻa lahi. Naʻa mau ngāue taufetongi, pea naʻe ʻi ai hoku taimi ʻatā ʻi he lolotonga ʻa e ʻahó. Naʻá ku faʻa ʻalu ki he laipeli ʻa e Pētelí ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi tohi lahi ai ʻi he fai ʻeku ako fakafoʻituituí. Ne tokoniʻi au ʻi he meʻá ni ke fakaivimālohiʻi ʻeku tuí mo ʻeku kaumeʻa mo Sihová. Ne u hoko ai ʻo toe fakapapauʻi ange ke tauhi kia Sihova ʻi Pēteli ʻi he lōloa taha ʻo ʻeku malavá. Naʻe mavahe ʻa Jerry mei Pēteli ʻi he 1949 ʻo ne mali mo Patricia, ka naʻá na nofo ofi mai ʻi Brooklyn ʻo na tokoniʻi mo fakalototoʻaʻi au lolotonga ʻeku kei foʻou ʻi he Pētelí.

Taimi nounou mei heʻeku hū ki Pētelí, naʻe kamata fakasio ʻe he fanga tokouá ha kau ngāue Pēteli ʻe lava ke nau tānaki ki he lisi ʻo e kau malanga ʻi Pētelí. Ko e fanga tokoua ʻi he lisi ko ení naʻe vaheʻi ke nau ʻaʻahi ki he ngaahi fakatahaʻanga naʻe aʻu ki he kilomita ʻe 320 (maile ʻe 200) ʻa hono mamaʻó mei Brooklyn. Naʻa nau faʻa fai ai ha malanga maʻá e kakaí pea ngāue mo e fakatahaʻangá ʻi he malaʻe malangá. Naʻá ku kau ʻi he taha ʻo e fanga tokoua naʻe filí. ʻI he manavasiʻí, naʻá ku kamata fai ha ngaahi ʻaʻahi mo fai ʻa e ngaahi malanga maʻá e kakaí. ʻI he taimi ko iá naʻe houa ʻe taha ʻa e malanga maʻá e kakaí. Naʻá ku faʻa fononga lēlue ki he ngaahi fakatahaʻangá. ʻOku ou manatuʻi lelei ʻa e hoʻatā Sāpate ʻe taha ʻi he taimi momoko ʻo e 1954. Naʻá ku heka ʻo foki ki Niu ʻIoke ʻi ha lēlue pea naʻe fiemaʻu ke u aʻu vave ki Pēteli ʻi he efiafí. Ka ʻi heʻeku fokí, naʻe tō ha afā fakataha mo e matangi mālohi ʻaupito mo e sinou. Naʻe mate ʻa e mīsini ʻuhila ʻo e lēlué, pea naʻe toki aʻu ki he Kolo Niu ʻIoké ʻi he nimá hengihengi he Mōnité. Naʻá ku heka ʻi he lēlue ʻi lalofonua mei he tauʻanga lēlué ki Brooklyn peá u hangatonu ai pē ʻo ngāue ʻi he peitó. Naʻá ku kiʻi tōmui mo helaʻia ʻaupito he naʻe ʻikai te u mohe ʻi he poó kotoa. Ka ko e fiefia naʻá ku maʻu ʻi he ngāue ʻi he ngaahi fakatahaʻangá mo e feʻiloaki mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine foʻou mātuʻaki tokolahí naʻe mahuʻinga lahi ange ia ʻi ha ngaahi feilaulau pē naʻá ku fai.

Ngāue ‘a Charles Molohan mo ha kulupu ‘i hono teuteu‘i ha me‘a ‘e fakamafola mei he fale fakamafolalea WBBR

Teuteu ki ha fakamafola lea mei he WBBR

Lolotonga hoku ʻuluaki ngaahi taʻu ʻi Pētelí, naʻá ku kamata kau foki ai ʻi ha polokalama ako Tohi Tapu naʻe fakamafola ʻi he uike kotoa pē ʻi heʻetau fale fakamafola lea, WBBR. Naʻe ʻi he fungavaka ʻuluaki ia ʻo e fale ʻi he 124 Columbia Heights. Ko Tokoua Alexander H. Macmillan, ʻa ia naʻe ngāue ʻi Pēteli ʻi he ngaahi taʻu lahi, naʻe kau maʻu pē ʻi he ngaahi polokalama fakaletiō ko ení. Naʻa mau faʻa ui ia ko Tokoua Mac. Naʻá ne hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito kiate kimautolu fanga tokoua kei siʻi ange ʻi Pētelí koeʻuhi naʻá ne hanganaki faitōnunga neongo ʻa e ngaahi faingataʻa lahi.

Lau‘ipepa-tu‘uaki ‘o e WBBR

Ngāueʻaki ʻa e lauʻipepa-tuʻuakí ʻi hono tuʻuaki ʻa e WBBR

ʻI he 1958, naʻe liliu ʻa ʻeku vāhenga-ngāué peá u kamata ngāue vāofi mo e kau maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻi he Akoʻanga Kiliatí. Naʻá ku faʻa tokoni ki he kau tangata mo e kau fefine faivelenga ko ení ke maʻu ʻenau visá, pea naʻá ku faʻa fokotuʻutuʻu foki ʻa ʻenau folaú. Ko e folau vakapuná naʻe mamafa ʻaupito ʻi he taimi ko iá, ko ia ko e tokolahi taha ʻo e kau maʻu tohi fakamoʻoni ako naʻe ō ki ʻAfilika mo ʻĒsiá naʻa nau faʻa folau ʻi ha vaka uta koloa. ʻI he ngaahi taʻu ki mui aí, ʻi he maʻamaʻa ange ʻa e totongi vakapuná, naʻe folau vakapuna ai ʻa e tokolahi taha ʻo e kau misinalé ki heʻenau vāhenga-ngāué.

Fokotu‘utu‘u ‘e Charles Molohan ‘a e tipiloma ma‘u tohi fakamo‘oni ako Kiliatí

Fokotuʻutuʻu ʻa e tipiloma Kiliatí ki muʻa ʻi he polokalama maʻu tohi fakamoʻoni akó

FOLAU KI HE FAKATAHA-LAHÍ

ʻI he 1960, naʻá ku fokotuʻutuʻu ke fai ha ngaahi puna vakapuna fakakulupu mei ʻAmelika ki ʻIulope ki he ngaahi fakataha-lahi fakavahaʻapuleʻanga ʻi he 1961. Naʻá ku puna ki he taha ʻo e ngaahi fakataha-lahi ko iá naʻe fai ʻi Hamburg, Siamane. Hili ʻa e fakataha-lahí, naʻá ku haea ai mo e fanga tokoua Pēteli ʻe toko tolu ha kā ʻo mau lele mei Siamane ki ʻĪtali ʻo ʻaʻahi ki he ʻōfisi vaʻa ʻi Lomá. Naʻa mau ʻalu mei ai ki Falanisē, kolosi ʻi he ʻOtu Moʻunga Pyrenees, ʻo mau hū ai ki Sipeini, ʻa ia naʻe tapui ai ʻetau ngāué. Naʻa mau malava ke ʻoange ki he fanga tokoua ʻi Barcelona ha ʻū tohi, ʻa ia naʻe kofukofu ʻo ʻasi hangē ha ngaahi meʻaʻofá. Naʻe fakalotomāfana ʻa e feʻiloaki mo kinautolú! Naʻa mau lele mei ai ki Amsterdam ʻo puna mei ai ki Niu ʻIoke.

ʻI he 1962, naʻe vaheʻi ai au ke u fokotuʻutuʻu ha folau ki he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻe toko 583 ʻa ia naʻa nau maʻu ha ngaahi fakataha-lahi fakavahaʻapuleʻanga hokohoko makehe takatakai ʻi he māmaní. Ko e ʻAsemipilī “Ongoongo Lelei Taʻengata” eni ʻi he 1963. Naʻe kau ʻa e kau fakafofongá ki he ngaahi fakataha-lahi ʻi ʻIulope, ʻĒsia, mo e Pasifiki Tongá pea hoko atu mei ai ki Honolulu, Hauaiʻi, pea fakaʻosi ki Pasadena, Kalefōnia. Naʻa nau ʻaʻahi foki ki Lepanoni mo Sioatani ʻi ha folau ʻeveʻeva makehe ki he ngaahi fonua ʻi he Tohi Tapú. Naʻe fokotuʻutuʻu heʻemau potungāué ʻa e ngaahi fepunaʻakí mo e taʻofi ʻo e hōtelé mo tokonaki ʻa e ngaahi visa kotoa naʻe fiemaʻú.

HOA FOLAU FOʻOU

Ko ha toe taʻu mātuʻaki mahuʻinga foki kiate au ʻa e 1963 ʻi ha ʻuhinga ʻe taha. ʻI he ʻaho 29 ʻo Suné naʻá ku mali ai mo Lila Rogers mei Missouri, ʻa ia naʻe hū mai ki Pēteli ʻi he 1960. ʻI ha uike ʻe taha mei heʻema malí, naʻá ku kau ai mo Lila ʻi ha folau ʻeveʻeva takatakai ʻi he māmaní ʻo ʻaʻahi ki Kalisi, ʻIsipite, pea mo Lepanoni. Naʻa mau puna nounou mei ai ki Sioatani. Kae kehe, naʻe tapui ʻetau ngāue ʻi aí, pea naʻe ʻikai ʻoange ʻe he kau maʻu mafaí ha visa ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko ia naʻe ʻikai te mau fakapapauʻi pe ko e hā ʻe hoko ʻi heʻemau aʻu atu ki aí. Sioloto atu ki heʻemau fiefia mo e ʻohovale ʻi heʻemau sio ki ha kulupu ʻo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau tuʻu mai ʻi ʻolunga ʻi he kiʻi malaʻe vakapuná mo ha fuʻu pena naʻe tohiʻi ai “Talitali Lelei ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová”! Naʻe fakaofo ʻa e ʻaʻahi ki he ngaahi fonua ʻi he Tohi Tapú ʻo sio ʻi he ngaahi feituʻu naʻe nofo ai ʻa ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé, feituʻu naʻe malanga ai ʻa Sīsū mo e kau ʻapositoló, mo e feituʻu naʻe kamata ke mafola atu ai ʻa e lotu faka-Kalisitiané “ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní.”​—Ngā. 13:47.

Naʻe hoko ʻa Lila ko hoku kaumeʻa mateaki ʻi he taʻu ʻe 55 ʻi he kotoa ʻo homa vāhenga-ngāué. Naʻá ma ʻaʻahi ki Sipeini mo Potukali ʻi ha ngaahi taimi ʻi hono tapui ai ʻetau ngāué. Naʻe lava ke ma fakalototoʻaʻi ʻa e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné pea ʻave kiate kinautolu ʻa e ʻū tohi mo e ngaahi meʻa kehe naʻa nau fiemaʻú. Naʻe aʻu ʻo malava ke ma ʻaʻahi ki he niʻihi ʻo hotau fanga tokoua naʻe ʻi he pilīsone ʻi Cádiz, Sipeini. Naʻá ku fiefia ʻaupito ʻi he lava ke fai ha malanga fakalototoʻa kiate kinautolú.

Patricia mo Jerry Molohan mo Lila mo Charles Molohan ‘i he 1969

Mo Patricia mo Jerry Molohan ʻi heʻemau fononga ki he Fakataha-Lahi “Melino ʻi he Māmaní” 1969

ʻI he ngaahi taʻu talu mei he 1963, kuó u fai ai ha ngaahi fokotuʻutuʻu ʻo e folau ki he ngaahi fakataha-lahi fakavahaʻapuleʻanga ʻi ʻAfilika, ʻAositelēlia, ʻAmelika Lotoloto mo ʻAmelika Tonga, ʻIulope, ko e Hahake Mamaʻó, Hauaiʻi, Nuʻu Sila, mo Pueto Liko. Kuó u kau mo Lila ki ha ngaahi fakataha-lahi fakangalongataʻa, hangē ko ia ʻi Warsaw, Pōlani, ʻi he 1989. Naʻe malava ke haʻu ʻa e fanga tokoua tokolahi mei Lūsia ki he fuʻu fakataha-lahi ko iá. Ko e ʻuluaki fakataha-lahi eni kuo faifai ange pea nau kau ki ai! Naʻá ma feʻiloaki mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine naʻa nau ʻi he pilīsone ʻi he Sovieti ʻIunioní ʻi he ngaahi taʻu lahi koeʻuhi ko ʻenau tuí.

Ko e vāhenga-ngāue ʻe taha naʻá ku fiefia moʻoni ai ko e ʻaʻahi ʻo fakalototoʻaʻi ʻa e ngaahi fāmili Pēteli mo e kau misinale takatakai ʻi he māmaní. ʻI heʻema ʻaʻahi fakaʻosí, naʻá ma ʻalu ki Kōlea Tonga pea malava ke ma feʻiloaki ai mo e toko 50 ʻo hotau fanga tokoua naʻe ʻi he pilīsone ʻi Suwon. Naʻa nau mātuʻaki fakakaukau pau kotoa pea nau fakatuʻamelie ke toe ngāue kia Sihova ʻo ʻikai ha fakataputapui. Ko e feʻiloaki mo kinautolú naʻe fakalototoʻa lahi ʻaupito kiate kimaua!​—Loma 1:11, 12.

MAʻU ʻA E FIEFIA ʻI HE TUPÚ

Kuó u mamata ki hono tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa hono kakaí ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú. ʻI heʻeku papitaiso ʻi he 1943, naʻe ʻi ai ʻa e kau malanga nai ʻe toko 100,000. ʻI he taimi ní ko e toko 8,000,000 tupu ʻoku nau tauhi kia Sihova ʻi he fonua ʻe 240. Ko e ngāue mālohi ʻa e kau maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻi Kiliatí kuo tokoni lahi ia ki he tupu ko ení. Kuó u maʻu ʻa e fiefia lahi ʻi he ngāue vāofi mo e tokolahi ʻo e kau misinale ko ení mo hono tokoniʻi kinautolu ke nau aʻu ki heʻenau vāhenga-ngāué.

ʻOku ou houngaʻia ʻi heʻeku fili lolotonga ʻeku kei siʻí ke ngāueʻaki ʻeku moʻuí ʻi he ngāue ʻa Sihová mo ʻeku tohi kole ki Pētelí. Kuo tāpuakiʻi lahi au ʻe Sihova ʻi he ngaahi taʻu kotoa ko ení. Tuku kehe ʻa e meʻa kotoa ʻokú ma fiefia ai ʻi heʻema ngāue ʻi Pētelí, kuó u fiefia mo Lila ʻi he malanga mo e ngaahi fakatahaʻanga lahi ʻi Brooklyn ʻi he taʻu ʻe 50 tupu pea kuó ma maʻu ai ha ngaahi kaumeʻa moʻoni tokolahi.

ʻOku hokohoko atu ʻeku ngāue ʻi Pētelí fakataha mo e tokoni ʻa Lila ʻi he ʻaho taki taha. Neongo kuó u ʻosi taʻu 84 he taimí ni, ʻoku ou fiefia ʻi he kei lava ke u fai ha ngāue mohu ʻuhinga ʻo tokoni ʻi he fetuʻutaki ʻa e vaʻá.

Charles mo Lila Molohan ‘i he ‘ahó ni

Mo Lila ʻi he ʻahó ni

ʻOku hoko ko ha meʻa fakafiefia ʻa e kau ki he kautaha fakaofo ʻa Sihová pea sio ki he moʻoni ʻa e lea ʻi he Malakai 3:18: “Te mou toe sio ki he faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e tokotaha ʻoku māʻoniʻoní mo e tokotaha ʻoku anga-fulikivanú, ʻi he vahaʻa ʻo e tokotaha ʻoku tauhi ki he ʻOtuá mo e tokotaha ʻoku ʻikai tauhi kiate iá.” ʻOkú ma sio ʻi he ʻaho kotoa pē ki he ʻalu ke toe kovi ange ʻa e māmani ʻo Sētané pea mo e ʻikai ha ʻamanaki ʻa e kakaí mo e siʻi ʻaupito ʻenau fiefia ʻi he moʻuí. Ka ko e faʻahinga ʻoku ʻofa mo tauhi kia Sihová ʻoku nau maʻu ha moʻui fiefia, naʻa mo e ʻi he taimi faingataʻa ko ení, pea mo ha ʻamanaki papau ki he kahaʻú. Ko ha monū moʻoni ia ʻa e talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e ongoongo leleí! (Māt. 24:14) Kuo vavé ni ke fetongi ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e māmani motuʻa ko ení ʻaki ha palataisi. He fiemaʻu lahi moʻoni ē ʻe kitautolu ke hoko mai ʻa e ʻaho ko iá! ʻE moʻui lelei mo fiefia leva ai ʻa e tokotaha kotoa pea moʻui taʻengata.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share