TALANOA KI HE MOʻUÍ
Naʻá Ku Fakamuʻomuʻa ʻa Sihova ʻi Heʻeku Ngaahi Filí Kotoa
ʻI HA pongipongi laʻā ʻi he 1984, naʻá ku ʻalu ki he ngāué mei homau ʻapi lelei ʻi he feituʻu tuʻumālie ʻi Caracas, Venisuela. ʻI heʻeku fononga atú, naʻá ku fakakaukau ki ha kupu ʻi he makasini Taua Leʻo. Naʻe fekauʻaki mo e anga ʻo e vakai mai ʻa e ngaahi kaungāʻapí. ʻI he sio atu ki he kaungāʻapí, naʻá ku fifili: ‘ʻOku vakai mai ʻa e ngaahi kaungāʻapí kiate au ko ha pule pangikē lavameʻa pē? Pe ʻoku nau vakai mai kiate au ko ha faifekau ʻa e ʻOtuá ʻoku poupou ki hono fāmilí ʻaki ʻa e ngāue ʻi ha pangikē?’ Koeʻuhi naʻá ku ʻosi ʻiloʻi ʻa e anga nai ʻo ʻenau vakai mai kiate aú, naʻá ku fili ke fou ʻi ha ngaahi sitepu ke fai ha meʻa.
Naʻe fanauʻi au ʻi Mē 19, 1940, ʻi he kolo ko Amioûn, Lepanoni. ʻI ha ngaahi taʻu siʻi ki mui ai, naʻe hiki homau fāmilí ki he kolo ko Tripoli, ʻa ia naʻe ʻohake ai au ʻi ha fāmili ʻofa mo fiefia naʻa nau ʻilo mo ʻofa kia Sihova ko e ʻOtuá. Ko e siʻisiʻi taha au ʻi he fānau ʻe toko nima, ko e tamaiki fefine ʻe toko tolu mo e tamaiki tangata ʻe toko ua. Ko e ngāue ke maʻu haʻamau moʻuí, naʻe fika ua ki heʻeku ongo mātuʻá. Naʻe fakatefito ʻemau moʻuí ʻi he ako ʻa e Tohi Tapú, fakataha faka-Kalisitiané mo hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá.
Naʻe ʻi ai ʻa e kau Kalisitiane pani ʻi heʻemau fakatahaʻangá. Ko e taha ai ko Michel Aboud, naʻá ne fakahoko ʻa e fakataha naʻa tau ui ko e ako tohí. Naʻá ne ʻomai ʻa e moʻoni faka-Kalisitiané ki Lepanoni ʻi he konga ki muʻa ʻo e 1920 tupú, ʻa ia naʻá ne ako ia ʻi Niu ʻIoke. ʻOku ou manatuʻi ʻene fakaʻapaʻapaʻi mo tokoniʻi ʻa e ongo finemui naʻá na maʻu tohi fakamoʻoni ako mei he Akoʻanga Kiliatí—ko Anne mo Gwen Beavor. Naʻá na hoko ko homau kaumeʻa lelei. ʻI he laui hongofuluʻi taʻu ki mui ai, naʻá ku fiefia ke feʻiloaki mo Anne ʻi ʻAmelika. ʻI ha taimi ki mui ai, naʻá ku fetaulaki mo Gwen, ʻa ia naʻe mali mo Wilfred Gooch pea naʻe ngāue ʻi Pēteli ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻi Lonitoni, ʻIngilaní.
FAIFAKAMOʻONI ʻI LEPANONI
Naʻe tokosiʻi pē ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻi Lepanoni ʻi heʻeku kei siʻí. Ka naʻa mau vahevahe vēkeveke ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa naʻa mau ʻiloʻi mei he Tohi Tapú. Naʻa mau fai ia neongo ʻa e fakafepaki mei he niʻihi ʻo e kau taki lotú. ʻOku ou manatuʻi lelei ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi.
ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻá ku ʻalu mo hoku tuofefine ko Sana ʻo vahevahe ʻa e pōpoaki mei he Tohi Tapú ʻi ha ʻapaatimeni. Naʻe ʻasi mai ha pātele ʻi he fungavaka naʻá ma ʻi aí. Kuo pau pē naʻe tā ki ai ha taha. Naʻe kamata ke ngāhiʻi ʻe he pātelé hoku tuofefiné. Naʻá ne anga-fakamālohi pea tekeʻi hifo ʻa Sana ʻi he sitepú, ʻo ne lavea. Naʻe tā ha taha ki he polisí ʻo nau haʻu pea nau fakapapauʻi ʻi he anga-lelei naʻe tokoniʻi ʻe ha taha ʻa Sana. Naʻa nau ʻave ʻa e pātelé ki he ʻapi polisí, ʻa ia naʻa nau ʻiloʻi ai naʻá ne toʻo ha meʻafana. Naʻe ʻeke ange ʻe he pule polisí: “Ko hai nai koe? Ko ha taki lotu pe ko ha taki fakamoveuveu?”
ʻOku ou manatuʻi lelei ʻa e taimi ʻe taha naʻe totongi ai ʻe heʻemau fakatahaʻangá ha pasi ke ʻave kimautolu ki ha kolo tuʻu mavahe ʻa ia ʻe lava ke mau vahevahe atu ai ʻa e ongoongo leleí. Naʻa mau maʻu ha taimi fakafiefia ka ʻi he fanongo ʻa e pātele ʻi he feituʻú ki he meʻa naʻa mau faí naʻá ne fakatahatahaʻi ha fuʻu kau fakamoveuveu. Naʻa nau ʻohofi kimautolu pea aʻu ʻo tolomakaʻi, pea naʻe lavea ʻeku tamaí. ʻOku ou manatuʻi ʻeku sio atu ki he fetotoʻi hono matá. Naʻá ne foki ki he pasí mo ʻeku faʻeé, pea naʻa mau muimui atu mo e loto-hohaʻa. Kae kehe, heʻikai ʻaupito ngalo ʻiate au ʻi hono holoholoʻi ʻe heʻeku faʻeé ʻa e mata ʻeku tamaí, naʻe pehē ʻe heʻeku faʻeé: “Sihova, kātaki ʻo fakamolemoleʻi kinautolu. ʻOku ʻikai te nau ʻilo ʻa e meʻa naʻa nau faí.”
ʻI ha toe taimi ʻe taha, naʻa mau ʻaʻahi ki ha kāinga ʻi homau koló. ʻI he ʻapi ʻeku kui tangatá naʻe ʻi ai ha taki lotu tuʻu-ki-muʻa, ko ha pīsope. Naʻe ʻiloʻi ʻe he pīsopé ko ʻeku ongo mātuʻá ko ha Fakamoʻoni ʻa Sihova. Neongo naʻá ku taʻu ono pē, naʻá ne feinga ke ʻai au ke u mā ʻo ne pehē: ‘Ko e hā ʻoku ʻikai ke ke papitaiso aí?’” Naʻá ku tali ange ʻoku ou kei siʻi pea ke papitaisó ʻoku fiemaʻu ke u ʻilo lahi ange ki he Tohi Tapú pea maʻu ha tui mālohi. ʻI he ʻikai ke saiʻia ʻi heʻeku talí, naʻá ne tala ange ki heʻeku kui tangatá naʻá ku taʻefakaʻapaʻapa.
Kae kehe, ko e ngaahi hokosia ʻikai lelei peheé naʻe siʻisiʻi pē. Ko e fakalūkufuá, ko e kakai Lepanoní ʻoku nau anga-fakakaumeʻa mo anga-talitali kakai. Ko ia ai, naʻe lahi ʻemau ngaahi fetalanoaʻaki Fakatohitapu fakafiefia pea fai mo e ngaahi ako Tohi Tapu lahi.
FILI KE HIKI KI HA FONUA ʻE TAHA
ʻI heʻeku kei akó, naʻe ʻaʻahi mai ki Lepanoni ha tokoua kei siʻi mei Venisuela. Naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi fakatahá ʻi heʻemau fakatahaʻangá pea maheni ai mo hoku tuofefine ko Wafa. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻá na mali pea hiki ki Venisuela. ʻI he ngaahi faitohi mai ʻa Wafa, naʻá ne fakaʻaiʻai ʻeku tamaí ke hiki ange ʻa e fāmilí kotoa ki Venisuela. Naʻá ne fai pehē koeʻuhí naʻá ne taʻelata ʻaupito. Faai atu pē, naʻa mau hiki leva ki ai!
Naʻa mau aʻu ki Venisuela ʻi he 1953 pea nofo ʻi Caracas, ʻo ofi ki he nofoʻanga ʻo e palesitení. Koeʻuhi naʻá ku kei siʻi, naʻá ku fiefia ke sio ki he lele hake ʻa e palesitení ʻi heʻene fuʻu kā mo ʻene fakaʻulí. Ka naʻe ʻikai ke faingofua ki heʻeku ongo mātuʻá ke feʻunuʻaki ki he fonua foʻoú, lea, anga fakafonua, meʻakai mo e ʻeá. Ko hono moʻoní, ʻi he kamata pē ke na anga ki aí naʻe hoko ha meʻa fakalilifu.
Mei toʻohema ki toʻomataʻu: Ko ʻeku tamaí. Ko ʻeku faʻē. Ko au ʻi he 1953 ʻi heʻemau hiki ki Venisuelá
KO HA TĀ NAʻE OʻO
Naʻe kamata ke ongoʻi puke ʻeku tamaí. Ko ha meʻa ngali kehe eni kiate kimautolu, he ko ha tokotaha mālohi mo moʻui lelei ia. Naʻe ʻikai ke mau manatuʻi ha taimi naʻá ne puke ai. Naʻe maʻu ia ʻe he kanisaá, pea naʻe fai hono tafa. Ko e meʻa fakamamahí, naʻá ne mate ʻi ha uike ʻe taha mei ai.
ʻOku faingataʻa ke u fakamatalaʻi ʻa e fakamamahi moʻoni ʻa e meʻá ni kiate kimautolú. Naʻá ku taʻu 13 pē. Ko ha tā ia naʻe oʻo kiate kimautolu pea mau ongoʻi kuo honge ifo ʻa e moʻuí. ʻI ha ngaahi taimi naʻe faingataʻa ki heʻeku faʻeé ke fekuki mo e moʻoniʻi meʻa ko ia kuo mole atu hono husepānití. Kae kehe, naʻa mau ʻiloʻi ko e moʻuí kuo pau ke hoko atu, pea ʻi he tokoni ʻa Sihová naʻa mau kātekina. ʻI heʻeku taʻu 16, naʻá ku maʻu tohi fakamoʻoni ako mei he kolisí ʻi Caracas, naʻá ku holi vēkeveke ke tokoni ki hoku fāmilí.
Ko hoku tuofefiné ko Sana mo hono husepānití, ko Rubén, naʻá na tākiekina hoku tuʻunga fakalaumālié
ʻI he taimi ko iá, ko hoku tuofefine ko Sana naʻá ne mali mo Rubén Araujo, naʻá ne maʻu tohi fakamoʻoni ako mei he Akoʻanga Kiliatí pea foki mai ki Venisuela. Naʻá na fili ke hiki ki Niu ʻIoke. ʻI he fili ʻa e fāmilí ke u hoko atu ki he ʻunivēsití, ko ia naʻá ku hiki ʻo nofo mo kinaua. Ko hoku tuofefiné mo hoku matāpulé naʻá na tākiekina lahi au ke fakalakalaka ʻi hoku tuʻunga fakalaumālié lolotonga ʻemau nofó. ʻIkai ko ia pē, naʻe tokolahi mo e fanga tokoua matuʻotuʻa ʻi heʻemau fakatahaʻanga lea faka-Sipeini ʻi Brooklyn. Ko e toko ua ʻia kinautolu naʻá ku ʻiloʻi mo houngaʻia ai ko Milton Henschel mo Frederick Franz; naʻá na fakatou ngāue ʻi he Pēteli ʻi Brooklyn.
Ko ʻeku papitaisó he 1957
ʻI he mei ʻosi hoku fuofua taʻu ʻi he ʻunivēsiti ʻi Niu ʻIoké, naʻe kamata ke u veiveiua fekauʻaki mo ʻeku taumuʻa ʻi he moʻuí. Naʻá ku lau mo fakakaukau fakamātoato ki he ngaahi kupu ʻi he Taua Leʻo fekauʻaki mo e kau Kalisitiane naʻa nau maʻu ha taumuʻa mohu ʻuhinga. Naʻá ku sio ki he fiefia ʻa e kau tāimuʻá mo e kau Pēteli ʻi heʻemau fakatahaʻangá, pea naʻá ku fakaʻamu ke hangē ko kinautolú. Kae kehe, naʻe teʻeki ke u papitaiso. Naʻá ku ʻiloʻi fuoloa ʻa e mahuʻinga ʻo e fakatapui ʻeku moʻuí kia Sihová. Naʻá ku fai pehē pea hoko atu ai ʻeku papitaiso ʻi Maʻasi 30, 1957.
NGAAHI FILI MAHUʻINGA
ʻI he hili ʻa e fou ʻi he sitepu mahuʻinga ko iá, naʻá ku fakakaukau ki ha sitepu ʻe taha naʻá ku loto ke fou ai—ko e kau ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató. Naʻe fakamānako lahi ange eni kiate au, ka naʻe lava ke u sio ko e fou ʻi he sitepu ko ení ʻe faingataʻa. ʻE lava fēfē ke u fakakau ʻa e tāimuʻá ki heʻeku taimi-tēpile ako ʻi he ʻunivēsití? Naʻá ku toutou lī ʻeku tohi mei Niu ʻIoke ki Venisuela ʻo fakamatala ki heʻeku faʻeé mo e toenga ʻo e fānaú ʻeku fili ke fakangata ʻeku akó, foki ki Venisuela pea hoko ko ha tāimuʻa.
Naʻá ku foki ki Caracas ʻi Sune 1957. Kae kehe, naʻá ku vakai naʻe ʻikai ke lelei ʻa e tuʻunga hoku fāmilí. Naʻe fiemaʻu ke toe ngāue paʻanga ha taha. ʻE lava fēfē ke u tokoni? Naʻe lava ke u ngāue ʻi ha pangikē, neongo ia naʻá ku loto moʻoni ke tāimuʻa. He ko e ʻuhinga ia naʻá ku foki mai aí. Naʻá ku fakapapauʻi ke fakahoko fakatouʻosi ia. ʻI ha ngaahi taʻu, naʻá ku ngāue taimi-kakato ʻi he pangikeé pea hoko ko ha tāimuʻa. Naʻe ʻikai ha taimi naʻá ku toe femoʻuekina ange ai mo fiefia lahi!
Naʻá ku toe fiefia ʻi he fetaulaki pea mali mo Sylvia, ko ha tuofefine Siamane fakaʻofoʻofa naʻá ne ʻofa lahi kia Sihova. Naʻá ne hiki mai ki Venisuela mo ʻene ongo mātuʻá. Faai atu pē, naʻe ʻi ai ʻema fānau ʻe toko ua, ko ʻema tamasiʻi, ko Michel (Mike), mo ʻema taʻahine, ko Samira. Naʻá ku toe tokangaʻi foki mo ʻeku faʻeé. Naʻá ne hiki mai ʻo mau nofo. Neongo naʻe tuku ʻeku tāimuʻá kae tokangaʻi hoku fāmilí, naʻá ku tauhi maʻu ʻa e laumālie ʻo e tāimuʻá. Naʻá ku tāimuʻa tokoni mo Sylvia ʻi he taimi pē naʻá ma malava aí lolotonga ʻa e taimi mālōloó.
KO HA FILI LAHI ʻE TAHA
Naʻe kei ako ʻa e fānaú ʻi he taimi naʻá ku hokosia ai ʻa e meʻa naʻá ku lave ki ai ʻi he kamataʻanga ʻo e kupú ni. Ko hono moʻoní naʻe fiemālie ʻaupito ʻeku moʻuí, pea naʻe tokaʻi au ʻe he kau ngāue ʻi he pangikeé. Neongo ia, naʻá ku loto ke nau vakai mai ko ha sevāniti au ʻa Sihova. Ko e meʻa ko iá naʻe ʻikai ke matoʻo ia mei heʻeku fakakaukaú. Ko ia naʻá ku tangutu hifo mo hoku uaifí pea talanoa ki homau tuʻunga fakapaʻangá. Kapau te u nofo mei he ngāue ʻi he pangikeé, te u toho fakaʻangataha ʻeku vāhenga mālōloó. Koeʻuhi naʻe ʻikai hamau moʻua, naʻá ma fikaʻi kapau te mau fakafaingofuaʻi ʻemau moʻuí, te mau maʻu ha paʻanga feʻunga ke lele ʻaki ʻi ha vahaʻa taimi lōloa.
Naʻe ʻikai ke faingofua ke fou ʻi he sitepu ko iá, ka ko hoku uaifi ʻofeiná mo ʻeku faʻeé naʻá na poupou kakato ki ai. Ko ia naʻe ʻamanaki ke u toe kau ki he ngāue taimi-kakató. Ko ha meʻa fakafiefia ia! Naʻe hā māʻalaʻala mai ʻa e hala naʻe toka mei muʻá. Ka naʻe ʻikai fuoloa naʻá ma maʻu ha ongoongo naʻe fakaʻohovale kiate kimautolu kotoa.
KO HA ONGOONGO FAKAʻOHOVALE!
Ko ʻema tamasiʻi fika tolú, ko Gabriel, ko ha ongoongo fakaʻohovale
ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe tala mai ʻe heʻema toketaá kuo feitama ʻa Sylvia. Ko ha meʻa fakaʻohovale ia kiate kimaua! Ko ha meʻa fakafiefia lahi ia; kae kehe, naʻá ku fakakaukau ki heʻeku fili ke hoko ko ha tāimuʻá. ʻE anga-fēfē hono uesia ʻa e fili ko ení? Naʻe vave pē ʻema feʻunuʻaki fakaeʻatamai mo fakaeongo pea kamata ke fakatuʻotuʻa ki he tānaki mai ko eni ha mēmipa foʻou ki he fāmilí. Kae fēfē ʻeku ngaahi palani ne ʻosi fakatoká?
Hili ʻema talanoa ki heʻema ngaahi taumuʻá, naʻá ma fili ke pipiki ki heʻema muʻaki palaní. Naʻe fanauʻi ʻema tamasiʻi ko Gabriel ʻi ʻEpeleli 1985. Neongo ia, naʻá ku fakafisi mei he pangikeé pea toe kamata tāimuʻa tuʻumaʻu ʻi Sune 1985. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻá ku maʻu ʻa e monū ke ngāue mo e Kōmiti Vaʻá. Ka naʻe ʻikai ke tuʻu ʻa e vaʻá ʻi Caracas, ʻa ia naʻe ʻuhinga iá ko ʻeku ʻalu ki ai pea toe foki ʻi he mamaʻo ko e maile ʻe 50 nai (kilomita ʻe 80) ʻi he ʻaho ʻe ua pe tolu ʻi he uike.
KO HA TOE HIKI
Naʻe tuʻu ʻa e ʻōfisi vaʻá ʻi he kolo ko La Victoria, ko ia naʻe fili homau fāmilí ke hiki ki La Victoria, ke ofi ange ki he Pētelí. Ko ha liliu lahi ia kiate kimautolu. ʻOku ou houngaʻia lahi ʻi he poupou ʻa hoku fāmilí. Naʻe tokoni lahi ʻenau fakakaukaú. Naʻe loto-lelei hoku tuofefine ko Baha ke tokangaʻi ʻemau faʻeé. Naʻe ʻosi mali ʻa Mike, ka ko Samira mo Gabriel naʻa mau kei nofo pē. Ko ia, ko e hiki ki La Victoria naʻe ʻuhinga iá ko ʻenau mavahe mei hona ngaahi kaumeʻa ʻi Caracas. Pehē foki, naʻe pau ke feʻunuʻaki hoku ʻofaʻanga ko Sylvia ki ha kiʻi kolo siʻisiʻi kae ʻikai ko e kolomuʻa femoʻuekiná. Pea naʻe pau ke mau anga ki he nofo ʻi ha fale siʻisiʻi ange. ʻIo, naʻe kaunga ʻa e meʻa lahi ki he hiki mei Caracas ki La Victoria.
Kae kehe, naʻe toe liliu ʻa e ngaahi meʻá. Naʻe mali ʻa Gabriel, pea hiki mo Samira ʻo tokangaʻi pē ʻe ia ia. Pea naʻe fakaafeʻi au mo Sylvia ke kau ʻi he fāmili Pētelí ʻi he 2007, ko ha monū ʻokú ma fiefia ai ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni. Ko Mike, ʻa ʻema tamasiʻi lahi tahá, ʻokú ne hoko ko ha mātuʻa pea ʻoku malava ke ne tāimuʻa mo hono uaifí, ko Monica. Ko Gabriel ʻokú ne mātuʻa foki mo ia, pea ngāue ʻi ʻĪtali mo hono uaifí, ko Ambra. Ko Samira, ʻokú ne tāimuʻa foki, pea ngāue pole ki he Pētelí mei ʻapi.
Mei toʻohema ki toʻomataʻu: Mo hoku uaifí, ʻa Sylvia, ʻi he vaʻa Venisuelá. Ko ʻema tamasiʻi lahí, ko Mike mo Monica. Ko ʻema taʻahiné, ko Samira. Ko ʻema tamasiʻi ko Gabriel mo Ambra
ʻOKU OU FIEFIA ʻI HE NGAAHI FILI KUÓ U FAÍ
ʻIo, naʻá ku fai ʻa e ngaahi fili mātuʻaki mahuʻinga ʻi heʻeku moʻuí. Ka ʻoku ʻikai haʻaku fakaʻiseʻisa. ʻOku ou fiefia ʻi he ngaahi fili kuó u faí. ʻOku ou houngaʻia lahi ʻi he ngaahi vāhenga-ngāue fakalaumālie mo e ngaahi monū kuó u maʻu ʻi he tauhi kia Sihová. ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, kuó u vakai ki he mātuʻaki mahuʻinga hono tauhi maʻu ha kaumeʻa mālohi mo Sihova. Tatau ai pē pe ko e fili ʻoku tau faí ʻoku siʻisiʻi pe lahi, ʻe lava ke ne tokonaki mai ʻa e nonga “ʻoku fakalaka atu ʻi he mahino kotoa pē.” (Fil. 4:6, 7) ʻOku ou fiefia mo Sylvia ʻi heʻema ngāue toputapu ʻi he Pētelí pea ʻokú ma ongoʻi kuo tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻema ngaahi filí koeʻuhi ko ʻema fakamuʻomuʻa maʻu pē ia ʻi heʻema moʻuí.