Bebi i Mas Slip Olsem Wanem?
PLANTI bebi long olgeta hap bilong graun i save dai long wanpela kain sik ol i kolim Sudden Infant Death Syndrome (SIDS). Long Yunaitet Stets, dispela sik em i nambawan as na planti pikinini namel long wanpela mun i go inap 12-pela mun ol i save dai. Olsem wanem? I gat rot bilong daunim dispela sik? Wanpela nius (The Journal of the American Medical Association [JAMA]) i tok, sampela man bilong skelim ol samting i kamap nau long dispela taim ol i kisim save olsem, namba bilong ol bebi i dai long sik SIDS i go daun liklik taim ol bebi i slip long baksait bilong ol na ol i no slip long bel. Sampela kantri i gat ol skul bilong lainim ol papamama long save olsem, pasin bilong slipim bebi long bel i poroman wantaim sik SIDS. Long Ostrelia, Inglan, Denmak, Nu Silan, na Nowe, namba bilong ol bebi i kisim sik SIDS i go daun inap 50 pesen bihain long sampela lain i bin wok wanpela o tupela yia bilong kirapim pasin bilong slipim ol bebi long baksait bilong ol.
Ol i no save gut long olsem wanem bebi i slip long bel em inap kisim sik SIDS, tasol sampela saveman i tok, dispela pasin bilong slipim bebi long bel inap mekim na bebi i pulim gen win em yet i wok long rausim, olsem na mak bilong win nogut kabon-daioksait insait long blut bilong em i go antap. Na tu, ating skin bilong bebi i kamap hat tru, long wanem, bodi bilong em i no inap daunim hat bilong skin taim em i slip long bel bilong em. Maski bebi i slip olsem wanem—long baksait o long bel, ol i slip olsem inap longpela taim na ol i no save tanim. Ol saveman i tok, pasin bilong slipim bebi i no gat sik samting long baksait bilong em—em i gutpela moa, winim pasin bilong slipim em long sait bilong em.
Bilong wanem ol mama i save laikim wanpela kain pasin bilong slipim bebi i winim narapela? Nius JAMA i tok, planti taim ol mama i save bihainim tasol pasin bilong ples—ol i slipim bebi long bet long wankain pasin ol mama bilong ol yet i save mekim, o ol narapela long ples bilong ol i mekim. O ating ol i kisim dispela pasin ol i lukim long haus sik. Sampela mama i pilim olsem bebi bilong ol i laik slip o ol i save slip gut long wanpela sait o long bel samting. Taim bebi i nupela i go inap wanpela mun, planti mama i save slipim bebi bilong ol long baksait, tasol bihain ol i senis na slipim bebi long bel. Dispela nius JAMA i tok: “Dispela pasin i no gutpela, long wanem, sik SIDS i kisim planti bebi i gat 2-pela i go inap 3-pela mun.” Ol dokta i wok strong long tokim ol papamama olsem samting ol i tok long en em i no hatwok, na em i gutpela rot bilong daunim sik SIDS, ol i mas slipim ol bebi i no gat sik long baksait bilong ol.a
[Futnot]
a Sapos bebi i gat sik sotwin o em i wok long traut, i gutpela long lukim dokta na askim em long wanem pasin i gutpela bilong slipim bebi.