OL STORI BILONG BIPO
Spen i Rausim Lain Morisko
Ol man i tok lotu i as bilong olgeta disisen em lain Spen i mekim bilong daunim lain Morisko. Dispela em wanpela stori yu mas save long en.
GAVMAN bilong Spen i kamapim ol lo na ol i laik bai olgeta man i mas aninit long ol dispela lo. Lain Spen i tingim lain Morisko olsem lain bilong birua long ol arapela lotu, olsem na ol i ting God bai i no amamas long ol sapos ol i larim lain Morisko i stap yet long kantri bilong ol. Planti yia bihain ol i mekim wanpela disisen. Ol i mekim wanem disisen? Ol i ting i gutpela long rausim lain Morisko long Spen!a
FOSIM OL MAN LONG SENISIM LOTU
Inap planti handret yia, liklik hap lain Muslim long Spen, nem bilong ol Mudéjar, ol i stap long ol ples em lain Katolik i bosim na ol man i stap bel isi. Inap sampela haptaim, lo i lukautim sampela ples, olsem na ol i gat ol lo na kastam, na tu, ol inap kamapim lotu bilong ol yet.
Tasol long 1492, Ferdinand Namba 2 na Isabella em ol bikman bilong lotu Katolik i daunim Granada, em laspela taun bilong Iberia em lotu Muslim i bosim. Taim ol i daunim dispela taun, ol i pasim tok olsem lain Morisko bai i gat wankain raits olsem lain Mudéjar. Tasol ol bikman bilong lotu Katolik i mekim nogut long liklik lain Muslim husat i stap long ples bilong ol na ol dispela bikman i strong olsem ol i mas senisim bilip bilong ol. Dispela i kirapim lain Morisko long protes, long wanem, lain Katolik i no bihainim tok ol i pasim long larim ol long mekim lotu bilong ol. Olsem na long 1499 lain Morisko i bung na pait long gavman. Lain ami bilong gavman i stopim dispela pait, na ol i strong long olgeta Muslim i mas senisim lotu o go sindaun long narapela hap. Lain Spen i kolim ol dispela lain husat i senisim lotu bilong ol na ol i stap yet long Spen olsem ol Morisko.
“OL I NO KRISTEN NA OL I NO BIHAINIM LO”
Long 1526, ol i tambuim lotu Islam long Spen olgeta, tasol planti lain Morisko i mekim yet lotu long pasin hait. Olsem long olgeta narapela ples, lain Morisko i strong yet long bihainim pasin bilong ples bilong ol.
Pastaim lotu Katolik i orait long lain Morisko i ken bihainim lotu bilong ol. Ol Morisko i save mekim ol hatpela wok, baim ol takis, wokim ol piksa samting, na tu, ol i save gut long mekim wok long ol tul. Maski i olsem, gavman bilong Spen na ol man long dispela kantri i birua long ol, long wanem, ol i no laik bihainim lotu Katolik. Dispela kain pasin birua i go bikpela, long wanem, ol bikman bilong lotu i gat tupela tingting olsem tru tru ol Morisko i lusim lotu bilong ol o nogat.
Tasol bihain ol i fosim lain Morisko long bihainim laik bilong ol. Long 1567, King Philip Namba 2 i tambuim lain Morisko long mekim tokples bilong ol, bihainim pasin bilong ol long bilas, na tu, ol i no ken bihainim kastam na pasin tumbuna bilong ol. Dispela lo i mekim na pasin birua i go bikpela na planti man i bin dai.
Ol man i ting olsem klostu 300,000 lain Morisko i pret na ranawe, long wanem, lain Spen i birua long ol
Ol saveman i tok ol bikman bilong Spen i ting “lain Morisko i no Kristen na ol i no bihainim lo.” Em as na ol i sutim tok long lain Morisko olsem ol i bung wantaim ol arapela lain olsem lain Teki, ol raskol bilong solwara, na lain Protestan bilong Frans, long wanem, ol i laik daunim gavman bilong Spen. Pasin bilong ol man long pret na birua long lain Morisko i mekim na long 1609, Philip Namba 3 i mekim disisen long rausim ol Morisko long Spen.b Long ol yia bihain, ol i mekim nogut long lain Spen em ol i ting ol i bilong lain Morisko. Olgeta dispela samting i bin kamap, olsem na lotu Katolik i go bikpela long Spen.
a Long tok Spen, mining bilong dispela tok Morisko em liklik hap lain Muslim. Ol saveman i no yusim dispela tok bilong daunim ol, nogat. Dispela tok i makim ol man husat i lusim lotu Muslim na ol i joinim lotu Katolik. Na ol i go stap long Poin Bilong Iberia, bihain long pinis bilong laspela gavman Muslim long yia 1492.
b Ol saveman i ting wanpela bikman bilong gavman Spen i kisim ol haus na graun samting bilong ol lain Morisko na long dispela rot em i kisim bikpela win mani tru.