Wastaua INTENET LAIBRERI
Wastaua
INTENET LAIBRERI
Tok Pisin
  • BAIBEL
  • Ol PABLIKESEN
  • Ol MITING
  • w95 10/15 p. 3-4
  • Pret—Gutpela Samting o Samting Nogut?

No gat vidio bilong dispela seksen.

Sori, popaia kamap long lodim vidio.

  • Pret—Gutpela Samting o Samting Nogut?
  • Wastaua i Tokaut Long Kingdom Bilong Jehova—1995
  • Wankain Infomesen
  • Kisim Pasin Bilong Pret Long Jehova
    Wastaua i Tokaut Long Kingdom Bilong Jehova—2001
  • Pret Long God, Man Nogat−Bilong Wanem?
    Wastaua i Tokaut Long Kingdom Bilong Jehova—1989
  • Lain Long Kisim Amamas Long Pret Long Jehova
    Wastaua i Tokaut Long Kingdom Bilong Jehova—1995
  • Pret Long Jehova na Bihainim Ol Lo Bilong Em
    Wastaua i Tokaut Long Kingdom Bilong Jehova—2001
Lukim Moa
Wastaua i Tokaut Long Kingdom Bilong Jehova—1995
w95 10/15 p. 3-4

Pret—Gutpela Samting o Samting Nogut?

“Sapos mi mas i dai, mi no laik bai ol man i sutim mi long gan. Tasol sapos ol i mekim olsem, mi laik bai ol i sutim mi hia long het, na bai mi dai wantu tasol.”

WANPELA yangpela meri i gat 14 krismas em i mekim dispela tok long wanpela niusman (bilong Los Angeles Times). Niusman i askim ol skulmanki ol i ting olsem wanem long ol yangpela i kilim i dai ol bikpela man na ol narapela yangpela long dispela taim. Het-tok bilong ripot bilong niusman i olsem “Taim Bilong Pret.”

Planti man i pret oltaim​—⁠yu save long dispela, a? Ol i pret long wanem samting? Ol i pret long planti samting. Lukim blok​—⁠yu lukim sampela samting ol poroman bilong yu o planti wanples i pret long en? Ol i kisim dispela blok long wanpela nius (Newsweek, Novemba 22, 1993) na i kamapim tingting bilong “758 pikinini em ol i gat 10-pela inap 17 krismas na papamama bilong ol.”

Sapos nau ol i askim ol dispela yangpela, ‘Yu pret long wanem samting,’ ating bai ol i kolim sampela samting moa ol i pret long en, olsem ol guria. Long Janueri 1994 bikpela guria i kamap long biktaun Los Enjeles, na nius Time i tok: “Taim bikpela hevi i painim man, dispela i bagarapim tingting bilong em na wantu bai em i tingim gen samting nogut i bin kamap maski em i no laik tingim, na em i save driman nogut, na pret pret na was gut oltaim, na em i belhat long em i no inap bosim ol samting i painim em.” Wanpela bisnisman i tingting pinis long lusim hap bilong dispela guria na em i tok: “Tru ol samting i bagarap; tasol samting nogut moa yet, em yu pret oltaim. Yu slip daunbilo na pasim su i stap, na yu no slip. Long olgeta nait yu was i stap, nogut guria i kamap. Em nogut tru.”

Wanpela ripot i kam long biktaun Tokyo long Epril 11, 1995, i gat het-tok olsem: “Narapela Narapela Bagarap i Kamap na Ol Japan i Pret Pret.” Ripot i tok: “Taim ol man i putim win nogut, em nev-ges, bilong bagarapim ol man, . . . dispela i bagarapim tru tingting bilong ol Japan, long wanem, em wanpela hevi moa long ol planti hevi i bin kamap na i mekim olgeta Japan i pret na tingting planti long bihain. . . . Bipo long Japan ol manmeri inap raun long rot long san na long nait na ol i no pret long bagarap, tasol nau nogat.” Na i no ol lapun tasol i pret. “Profesa Ishikawa [bilong Yunivesiti Seijo] i tok, pasin bilong tingting planti . . . i kisim planti yangpela long nau, long wanem, ol i no save gut wanem samting bai painim ol long bihain.”

Ol samting i makim olsem “sapos wanpela samting i kamap na i mekim man i pret nogut tru, dispela inap senisim wok ol marasin i mekim insait long kru bilong em, na inap planti yia bihain taim kain samting olsem i kamap, bai em i pret na wantu tasol bai bikpela marasin adrenalin i kamap insait long skin.” Ol saveman i skelim ol samting kru i mekim long taim samting bilong mekim man i pret em i kamap​—⁠ol i laik save, kru i skelim dispela olsem wanem na nau man i pret. Profesa Joseph LeDoux i tok: “Sapos mipela inap save olsem wanem kru na ol rop wailis i givim tingting long man na em i lain long pret long samting i kamap, orait bai mipela inap save dispela kain tingting i wok olsem wanem.”

Tasol yumi planti manmeri yumi no laik save long wok bilong ol marasin o bilong kru em i as bilong pasin bilong pret. Yumi laik save long bekim bilong ol askim olsem: Bilong wanem yumi pret? Taim yumi pret, yumi mas mekim wanem? I gat gutpela kain pasin pret?

Sampela taim sapos yumi pret, dispela i helpim yumi, a? Olsem: Yu kamap pinis long haus long taim bilong tudak na yu laik go insait, tasol yu lukim dua i op liklik. Taim yu lusim haus, yu bin pasim gut dua. Long windo yu lukim olsem wanpela man i wokabaut insait long haus. Yu save samting i no stret na yu pret. Ating stilman i stap insait o raskol i holim naip.

Pasin bilong pret long taim kain samting olsem i kamap, dispela inap helpim yu​—⁠bai yu no go insait tasol na yu bagarap. Dispela kain pret i helpim yu na bai yu was gut o yu go singautim wanpela man i kam helpim yu. I gat planti samting i kamapim dispela kain pasin pret: Tok lukaut olsem bikpela paua i stap; toksave long redio olsem bikpela win na ren i laik kamap long hap yu stap long en; yu raun long rot i gat planti ka i pas pas long en na yu harim wanpela bikpela pairap i makim olsem ensin samting bilong ka i bagarap.

Tru tumas, sampela taim pret i gutpela samting. Em inap helpim yumi long lukautim yumi yet na bihainim savepasin. Tasol yu save pinis, sapos yu pret oltaim o pret nogut tru, dispela i no gutpela pasin bilong helpim yu. Em samting nogut bilong bagarapim yu. Dispela kain pasin pret inap mekim na bai yu sotwin, na klok long bel i meknais hariap, na ai bilong yu i raun na yu pundaun, na skin i guria, na yu laik traut, na yu pilim olsem yu no insait tru long ol samting i kamap.

Tasol yu mas save, Baibel i tok long taim bilong yumi ol samting bilong mekim ol man i pret bai kamap long graun, na bai ol manmeri i pret nogut tru. Bilong wanem i olsem? Dispela i mas kirapim yumi long mekim wanem na givim wanem tingting long yumi? Na olsem wanem yumi inap tok, Baibel i makim wanpela kain pasin pret bilong olgeta de em inap helpim tru yumi na em i gutpela samting? Orait, nau yumi ken stori long dispela.

[Blok long pes 3]

Ol i bin askim ol pikinini na papamama ol i pret moa yet long wanem ol samting, na ol i tok:

PIKININI PAPAMAMA

56% Ol i bagarapim wanpela long famili 73%

53% Ol i pinisim papa o mama long wok 60%

43% No gat mani inap long baim kaikai 47%

51% No gat mani inap long baim dokta 61%

47% No gat mani inap long baim ples slip 50%

38% Wanpela long famili i save kisim drak 57%

38% Famili i no laik sindaun wantaim 33%

Kisim long: Newsweek, Novemba 22, 1993

    Tok Pisin Pablikesen (1983-2025)
    Log Aut
    Log In
    • Tok Pisin
    • Serim
    • Preferens
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Lo Bilong Yusim
    • Privacy Policy
    • Ol Praivesi Seting
    • JW.ORG
    • Log In
    Serim