Ol Tok Pait Bilong Maus—Bilong Wanem Ol i Save Nogutim Man?
“Wanem samting em i as bilong ol tok pait na kros i kamap namel long yupela?”—JEMS 4:1.
JEMS, man bilong raitim Baibel, em i no sutim dispela askim i go long ol soldia bilong Rom i mekim pait bilong kisim ol kantri, na em i no laik painim as bilong pait em ol paitman Juda ol i kolim Sikari, o Man Bilong Holim Bainat, ol i bin mekim long taim bilong em. Jems i tingim ol kros pait i kamap namel long tupela o tripela man. Bilong wanem em i tingim dispela kain kros? Long wanem, dispela kain pait i save nogutim ol man wankain olsem pait tru bilong kantri. Tingim ol dispela stori bilong Baibel.
Ol pikinini man bilong Jekop i bel nogut tru long brata bilong ol Josep, na ol i salim em long ol man olsem wokboi nating. (Stat 37:4-28) Bihain, King Sol bilong Israel i laik painim rot bilong kilim i dai Devit. Bilong wanem? Long wanem, em i bel kaskas long Devit. (1 Samuel 18:7-11; 23:14, 15) Long taim bilong ol aposel, tupela meri Kristen, Yuodia na Sintike, i bagarapim bel isi bilong wanpela kongrigesen long ol tok pait bilong tupela.—Filipai 4:2.
Bipo ol man i save stretim kros long rot bilong pait we i gat tupela man i holim bainat o gan. Planti taim wanpela i dai, o em i kisim bikpela bagarap. Tasol long nau, taim tupela man i kros, tupela i save tok pait long maus, em i olsem naip i gat sap na i katim man. Tru, blut i no save kapsait, tasol ol dispela tok pait i bagarapim tru bel na gutnem bilong man. Planti taim ol man i no gat asua ol i save kisim nogut long dispela kain pait.
Sampela yia i go pinis, wanpela pris Angliken i sutim tok long narapela pris olsem em i paulim mani bilong misin. Tok pait bilong ol i kamap ples klia, na kongrigesen tupela i lukautim i bruk. Sampela i tok ol i no laik go long lotu sapos pris ol i no laikim i mekim lotu bilong ol. Narapela lain i bel nogut tru long narapela lain, olsem na taim ol i stap insait long haus lotu, narapela i givim baksait long narapela. Orait bihain, dispela pris husat i bin sutim tok long narapela pris, ol i sutim tok long em olsem em i bin mekim pasin pamuk samting. Em nau, dispela kros i go bikpela tru.
Asbisop Bilong Canterbury i tok tupela pris i mas pinisim kros, em i tok, pait bilong tupela i olsem “sik kensa” na “i bagarapim nem bilong Bikpela Bilong Yumi.” Long 1997, wanpela pris i orait long ritaia. Narapela pris i holim yet wok inap long taim em i kisim pinis krismas we sios i tok man i mas ritaia. Tasol em i wok i stap inap long betde bilong em long Ogas 7, 2001, em i gat 70 krismas stret na em i ritaia. Nius The Church of England Newspaper i tok, de em i ritaia em i bikpela de bilong “Santu” Victricius. Em i husat? Em wanpela bisop i bin stap 300 yia samting bihain long Krais, na ol i bin paitim em nogut, long wanem, em i no orait long insait long ami na pait. Nius i stori long pasin bilong tupela pris i no wankain, nius i tok: ‘[Pris i bin ritaia] em i orait long pait wantaim dispela narapela pris, na em i no olsem “Santu” Victricius.’
Dispela tupela pris inap abrusim pasin bilong nogutim ol yet wantaim ol narapela man sapos ol i bin bihainim tok bilong Rom 12:17, 18: “Sapos ol i mekim pasin nogut long yupela, orait yupela i no ken bekim pasin nogut long ol. . . . Oltaim yupela i mas painim rot bilong i stap wanbel wantaim olgeta man.”
Orait olsem wanem long yu? Sapos man i bagarapim bel bilong yu, yu save bel nogut na mekim tok pait wantaim em? O yu save abrusim pasin bilong mekim ol hatpela tok na larim dua i op bilong kamap wanbel gen wantaim em? Sapos yu bagarapim bel bilong man, yu save abrusim em na ting isi isi bai em i lusim tingting long en? O yu save hariap long tok sori long em? Maski yu askim man long lusim rong bilong yu o yu lusim rong bilong man, sapos yu wok strong long kamap wanbel gen wantaim em, dispela bai helpim yu long i stap bel isi. Baibel inap helpim yumi long stretim tu ol kros pait i bin stap longtaim, olsem stori i kamap bihain long dispela i soim yumi.