Wastaua INTENET LAIBRERI
Wastaua
INTENET LAIBRERI
Tok Pisin
  • BAIBEL
  • Ol PABLIKESEN
  • Ol MITING
  • g94 2/8 p. 3-5
  • Pasin Bilong Reipim Meri

No gat vidio bilong dispela seksen.

Sori, popaia kamap long lodim vidio.

  • Pasin Bilong Reipim Meri
  • Kirap!—1994
  • Ol Liklik Het Tok
  • Wankain Infomesen
  • Hevi i Go Bikpela?
  • “Namba Tu Reip”
  • Tingting Kranki na Samting Tru Bilong Reip
  • Yu Ken Mekim Wanem?
    Kirap!—1994
  • Rot Bilong Pasim Reip
    Kirap!—1994
  • Askim
    Wastaua i Tokaut Long Kingdom Bilong Jehova—2003
  • Pas Bilong Ol Man
    Kirap!—1994
Lukim Moa
Kirap!—1994
g94 2/8 p. 3-5

Pasin Bilong Reipim Meri

INAP long taim yu kaunim pinis dispela pes, bai i gat wanpela meri long Amerika ol i reip em. Em wanpela i stap taim man, ating em man em i save long em, i mekim dispela pasin nogut tru. Ating man bai paitim em tu. Na meri bai wok long sakim em. Em bai pret long man bai kilim em i dai.

Reip i go bikpela long Amerika, winim ol narapela bikpela rong. Na Amerika i winim planti kantri moa i gat dispela hevi long reip. Ol polis i tok, long olgeta wanpela wanpela aua, ol i reipim 10-pela meri. Na yumi mas tingim: Dispela samting nogut i painim planti meri moa, tasol ol i no toksave long polis!

Tasol dispela hevi i no stap long Amerika tasol. Long Frans namel long 1985 na 1990, namba bilong ol meri i bin kisim dispela hevi long reip na ol i toksave long polis, i bin go antap inap 62 pesen. Long Kanada long 1984, ol i bin reipim 13,500 meri, tasol long 1990 dispela namba i go antap tru inap long 27,000. Long Jemani long olgeta 7-pela 7-pela minit, ol i reipim wanpela meri.

Tasol man i no gat rong, em tu inap pilim hevi bilong reip.a Wanpela savemeri (Elizabeth Powell) i tok: ‘I gat gutpela as na long nau planti man i pret long ol narapela man, olsem na man i no gat rong em i save karim hevi long dispela samting.’ Olsem: Ol inap pret long wanpela man bai reipim meri, mama, susa, o pikinini meri bilong ol. Na sapos dispela hevi i painim wanblut, ol bai bel hevi stret o bel bilong ol yet i kotim ol, maski ol i no gat rot long pasim dispela rong.

Hevi i Go Bikpela?

Reip i save kamap planti long ol lain i orait long kros pait na ol i gat pasin bilong daunim ol meri. Long planti kantri taim ol man i pikinini yet, ol nius na televisen samting, o famili, o ol wankrismas, i bin kamapim tingting kranki long ol samting bilong maritpasin. Olsem na ol i lain olsem pait na bagarapim man na pasin sem i poroman wantaim, na ol meri i stap bilong givim amamas tasol long man, maski meri i no laik.

Yangpela man Jay i gat 23 krismas em i tok: ‘Ol man i tok man i mas slip planti taim wantaim planti meri, na em bai kamap man tru. Olsem wanem? Sapos man i no laik mekim olsem, em i no wanpela man tru?’ Ol man i strong long mekim dispela kain tok, olsem na Jay i ting em bai reipim meri sapos em i belhat o bel kaskas long meri.

Wanpela savemeri (Linda Ledray) i tok, long ol lain em pasin bilong reipim meri i kamap planti namel long ol, ol i save pait na bel nogut long ol meri. Planti man i reipim meri, ol i save bihainim pasin bilong samting ol i bin lukim. Ol piksa wokabaut na televisen i save stiaim tingting bilong ol man long mekim dispela pasin nogut. Planti taim reip i save kamap long ol piksa nogut bilong pasin sem. Tasol ol man i skelim ol piksa wokabaut bilong pait na ol i no kamapim pasin sem, dispela ol kain piksa i kirapim man long bagarapim meri, winim ol piksa wokabaut i gat pasin sem na ol i no kamapim kros pait long en. Elizabeth Powell i tok: ‘Televisen i winim tru ol narapela samting long kamapim ol samting bilong pasin sem.’ Ol piksa wokabaut na televisen samting i givim wanem kain tingting long ol man? ‘Taim yu kros, bagarapim narapela.’

Olsem na dispela kain tingting i kamap olsem pasin tru bilong planti man long nau, na bikpela hevi i kamap long en. Sampela man i ting meri i mas slip wantaim ol, olsem em i wok bilong ol meri. Na man inap kisim dispela tingting sapos em i tromoi mani bilong baim sampela samting bilong amamasim meri, o i olsem meri i bin laikim em.

Wanpela niusmeri (Robin Warshaw) i tok, ‘Taim meri i tok “nogat” long man i laik slip wantaim em, man i ting dispela tok em wanpela tok nating.’ Olsem na man bai kirap na reipim em.

“Namba Tu Reip”

Kathi i gat 15-pela krismas taim 3-pela wanskul i reipim em. Taim famili bilong Kathi i kotim ol, ol pren, na wantok, na sampela man Kathi i no save long ol​—olgeta i givim baksait long Kathi. Sampela i tokim famili bilong Kathi olsem: ‘Em pasin bilong ol manki.’ Long skul ol i toknogutim em na raitim ol liklik pas nogut long Kathi. Kot i putim sampela liklik tambu long ol dispela manki na ol i mas mekim sampela wok. Tasol bihain ol i kamap ol hapman stret bilong spot, na ol wanskul i litimapim nem bilong ol. Tasol planti mun Kathi i karim bikpela hevi​—ol narapela i mekim ol tok bilas na tok nogut long em. Olsem na bihain Kathi i no inap karim moa dispela hevi​—em i kilim i dai em yet.

Samting i bin kamap long Kathi i kamapim tupela bikpela hevi ol meri em man i reipim ol i save karim. Namba wan em olsem: Man i bagarapim skin bilong meri. Namba tu: Ol narapela man inap bagarapim bel na tingting bilong meri. Ol meri i tok, planti i gat tingting kranki long reip, na ol i tok em asua bilong meri na man i reipim em. Ol pren, famili, polis, dokta, jas​—olgeta dispela man i mas helpim meri em man i reipim em, tasol planti taim ol i tok, em asua bilong meri. Olsem na dispela tingting kranki bilong ol inap bagarapim tru bel bilong meri. Dispela pasin bilong tok em asua bilong meri, em bikpela hevi tru meri i kisim, olsem na sampela man i kolim dispela hevi, “namba tu reip.”

Tingting kranki long reip inap mekim na meri i ting dispela hevi i no inap painim em. Olsem: Nogut yu tok man i reipim meri, long wanem, meri i save putim ol klos i pas tumas long skin, o em wanpela i raun long nait, o em i laik tru long slip wantaim wanpela man, tasol yu no mekim tru ol dispela samting, olsem na dispela hevi i no ken tru painim yu. Em tingting kranki. Reip em wanpela pasin nogut tru em inap painim olgeta meri. Maski meri i pasim klos i save haitim gut skin, dispela hevi inap painim em.

Wanpela meri em i save long man i bin reipim em na pastaim em i ting em i gutpela man. Meri i tok olsem: ‘No ken tru ting dispela hevi i no inap painim yu.’

Tingting Kranki na Samting Tru Bilong Reip

Nau mipela laik kamapim sampela tingting kranki long reip. Ol dispela tingting kranki i save helpim ol man i reipim meri na daunim meri, long wanem, ol i tok reip em asua bilong meri.

Giaman: Man i no save long meri, em tasol i save reipim em.

Tru: Planti meri i save long man i reipim ol. Ol man i skelim dispela samting i kisim save olsem long olgeta 100 100 meri, 84 i save long man i bin reipim ol, na 57 i bin painim dispela hevi taim ol i wokabaut wantaim man. Long olgeta 7-pela 7-pela meri marit, man bilong wanpela bai reipim em.b Maski meri i save long man o em i no save long em, o em poroman bilong em, reip em pasin nogut na em i save bagarapim bel na tingting bilong meri.

Giaman: Em reip sapos meri i gat mak long skin i kamapim klia olsem em i wok long sakim man na man i paitim o holim strong em.

Tru: Maski meri i bin wok long sakim man o nogat, wan wan meri tasol i kisim mak long skin.

Giaman: Meri i gat hap asua sapos em i no mekim sampela samting bilong sakim o pasim man long reipim em.

Tru: Reip em pasin bilong subim sem i go insait long narapela na narapela i no laik, tasol em i strong na em i mekim. Taim man i subim narapela olsem, man i kamap man bilong reip. Olsem na sapos dispela hevi i painim meri, em i no pamuk. Em i wankain tu sapos wanblut i mekim pasin sem long wanpela meri. Ating wanblut i subim em long mekim samting em i no laik mekim, long wanem, wanblut i bosim em. Sapos man i laik reipim meri na meri i larim em, long wanem, tingting bilong meri i no wok gut na em i pret nogut tru, i no olsem em i wanbel long dispela samting man i mekim. Tasol sapos meri i wanbel long man i ken slip wantaim em, olsem man i no subim em long mekim, orait, man i no reipim em.

Giaman: Man i reipim meri, long wanem, bel bilong em i kirap.

Tru: Reip em pasin birua. Man i no reipim meri bilong mekim maritpasin tasol, em i laik ting olsem em i gat strong long daunim na bosim meri.

Giaman: Sampela meri i save tok pilai o giamanim man, na nau man i no inap bosim skin moa. Em bai kirap reipim meri.

Tru: Yumi no ken ting laik bilong skin long mekim maritpasin i strong long man i reipim meri na em i no strong long ol narapela man. Planti man i kirap na reipim meri ol i no inap pinisim samting ol i kirap long mekim. Na planti man, taim ol i laik reipim meri, ol i tingim gut pastaim​—ol i no kirap wantu na mekim. Ating man i bihainim em na wet inap long meri i stap wanpis. Tasol taim man i laik reipim wanpela meri em i save long em, ating man bai wokim rot na bai meri i wanpela i stap.

Giaman: Ol meri i laik bekim pasin nogut long man, olsem na ol i giaman na tok man i bin reipim ol. O ol i mekim dispela tok long wanem, ol i bin slip wantaim dispela man na nau bel i kotim ol.

Tru: Wan wan meri tasol, olsem 2 pesen, i giaman na tok man i bin reipim ol. Tasol ol man bilong skelim dispela samting i tok, planti man i reipim ol meri, tasol ol meri i no tokaut long polis.

Giaman: Sapos meri i pasim ol klos i pas tumas, o em i dring, o em i larim man i tromoi mani bilong baim sampela samting bilong em, o em i go long haus bilong man, i olsem em i “askim” man long reipim em.

Tru: Em i no stret sapos yumi ting i orait long man i reipim meri sapos meri i no bin tingting gut, o em i no gat save long samting inap kamap long pasin em i mekim. Man i reipim meri, em asua bilong man tasol.

[Ol Futnot]

a Long olgeta 10-pela 10-pela em ol i bin reipim em, wanpela em wanpela man.

b Taim man marit i subim strong meri bilong em long mekim maritpasin na meri i no laik, em pasin reip. Ating ol i gat tingting kranki long tok bilong aposel Pol long man i ‘bosim’ skin bilong meri bilong em. Tasol Pol i tok tu, ‘man i mas laikim tru meri bilong em, olsem em i save laikim bodi bilong em yet.’ Na aposel Pita i tok, ‘bodi bilong meri i no strong tumas, olsem na yu mas mekim gutpela pasin long em.’ Olsem na man i no ken tru paitim meri bilong em o subim em long slip wantaim em.​—1 Korin 7:​3-5; Efesus 5:​25, 28, 29; 1 Pita 3:7; Kolosi 3:​5, 6; 1 Tesalonaika 4:​3-7.

[Rait long pes 3]

Long Amerika long olgeta 4-pela 4-pela meri, man bai reipim o mekim traim long reipim wanpela

[Rait long pes 4]

Planti reip i kamap long ol lain i orait long pasin bilong pait na daunim meri

    Tok Pisin Pablikesen (1983-2025)
    Log Aut
    Log In
    • Tok Pisin
    • Serim
    • Preferens
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Lo Bilong Yusim
    • Privacy Policy
    • Ol Praivesi Seting
    • JW.ORG
    • Log In
    Serim