Pasin Bilong Tok Pait
KIRAP long bipo i kam inap long nau ol marit i bin tok pait, long wanem, meri i laik kamapim bel bilong em, tasol man i laik kamapim rot bilong stretim hevi. Sapos yu save poroman bilong yu i gat narapela kain tingting na pasin bilong toktok, i no wankain olsem bilong yu, dispela bai helpim yutupela long pinisim tok pait na i stap amamas wantaim.
‘No Ken Bosim Mi!’
Sapos olgeta taim meri i givim tok bilong helpim man, na askim askim long ol samting, na toktok planti, ating man i ting meri i laik bosim em. Baibel i wanbel long dispela olsem: “Sapos meri bilong wanpela man, em i meri bilong tok kros na toktok planti, orait em i olsem ren i kam insait long hul long het bilong haus na oltaim i wok long pundaun liklik liklik.” (Sindaun 19:13) Sapos meri i askim man long mekim wanpela samting na man i no mekim na em i no kamapim as bilong en, meri bai ting man i no bin harim tok bilong em. Olsem na nau meri bai kirap na tokim man em i mas mekim dispela samting. Dispela i mekim na man bai pasim strong tingting bilong em. Orait, husat i popaia—man o meri? O tupela yet i popaia, long wanem, narapela i no kamapim tingting bilong em long narapela?
Meri i ting taim em i givim gutpela tok bilong helpim poroman, dispela i rot bilong kamapim pasin sori long em. Tasol long tingting bilong man, dispela i olsem meri i bosim em na meri i ting man i no inap mekim dispela samting. Taim meri i tok: ‘No ken lusim tingting long paus bilong yu,’ meri i ting em i mekim gutpela pasin bilong tingim laik bilong poroman. Tasol man i ting dispela kain tok i olsem tok mama bilong em i bin mekim long em taim em i pikinini na em i bin lusim tingting long wanpela samting.
‘Yu No Laikim Mi!’
Man i kirap nogut tru na tok: ‘Bilong wanem meri bilong mi i ting olsem? Mi wok mani, na olgeta dinau mi save stretim, na sampela taim mi baim presen bilong em!’
Olgeta i laik bai narapela i laikim tru ol, tasol dispela i bikpela samting tru long ol meri. Meri i laik bai man i tokim em planti taim olsem em i laikim em. Ating ol samting i mekim na wanpela meri inap ting em i olsem wanpela hevi man i no laik karim. Na taim sik mun i painim meri, ating dispela kain tingting i bikpela moa. Olsem na long kain taim olsem, ating man i no stap klostu long meri, long wanem, em i ting meri i laik stap wanpis. Tasol dispela i mekim na meri i ting man i no laikim em moa. Olsem na meri bai subim man long laikim em na mekim ol samting bilong lukautim em.
‘Olsem Wanem, Lewa Bilong Mi?’
Taim man i gat hevi em i laik tingting gut, olsem na ating em bai go long wanpela hap i no gat pairap samting. Ating meri i save man i gat hevi, olsem na em bai bihainim em na askim em long toktok wantaim em long dispela samting. Meri i strong long tok olsem: ‘Yu orait? Yu gat wanem hevi? Gutpela yumi toktok long en.’ Tru, meri i gat gutpela tingting long helpim man bilong em, tasol long ai bilong man i olsem meri i laik bosim em na mekim em i sem pipia.
Sapos man i no bekim tok, ating meri bai bel hevi stret. Taim meri i gat hevi em i laik kamapim dispela long man bilong em. Tasol sori tru, dispela man em meri i save laikim tumas, i no laik mekim wankain pasin long meri bilong em. Meri inap tingting kranki long dispela pasin, olsem man i no laikim em moa. Olsem na taim man i tingim pinis rot bilong stretim hevi bilong em, pasin bilong meri bilong em i senis. Em i no dispela meri bipo em i laik toktok wantaim em na sori long em, nogat. Nau em i kros nogut tru, long wanem, pastaim man i no laik toktok wantaim em na kamapim hevi bilong em.
‘Olgeta Taim Yu No Save Harim Tok Bilong Mi!’
Ating man i ting dispela kain tok i samting nating, long wanem, em i ting, olgeta taim em i save harim tok bilong meri bilong em. Na taim meri i toktok yet, meri i pilim olsem man i no harim tok, em i wok long skelim tasol tok bilong em. Na taim man i katim tok bilong em na tok: ‘Orait, gutpela yu . . .’ meri i save tingting bilong em i stret—man i no harim gut tok bilong em.
Taim meri i kamapim hevi bilong em long man, em i no mekim bilong kotim man, olsem em asua bilong em na hevi i stap, nogat. Na i no olsem meri i laik bai man i kamapim sampela tok bilong stretim hevi. Em i laik bai man i harim tingting i stap long bel bilong em. Tasol sapos man i no mekim olsem, em i tok: ‘Nogut yu tingting planti—em i no bikpela samting,’ nau meri bai kirap na krosim man.
Planti manmeri i ting poroman marit bilong ol i save pinis long tingting bilong ol. Wanpela man i tok: ‘Mitupela meri bilong mi i bin marit 25 yia, olsem na sapos em i no save yet long ol samting mi laikim, ating em i no tingim mi o em i no harim tok bilong mi.’ Wanpela man i stori long ol marit long buk bilong em na em i tok: ‘Taim ol marit i no tokim poroman long ol samting ol i laikim, na ol i toktok planti, taim ol i no kisim dispela samting ating pasin sori na pasin wanbel bilong tupela i pinis. Olsem na poroman marit bai kirap na mekim traim long subim poroman long bihainim laik bilong em.’
‘Yu No Save Tingting Gut!’
Ating meri i no tok olsem long man bilong em, tasol pasin bilong em long toktok inap makim olsem em i gat dispela tingting. Taim meri i pes drai olsem em i kros na tok: ‘Bilong wanem yu no kam hariap?,’ man bai ting tok bilong em i olsem: ‘Yu olsem pikinini, yu no save tingting gut. Mi bin tingting planti. Bilong wanem yu no telefon na toksave long mi yu no inap kam hariap? Yu no save tingim mi! Kaikai i kol pinis!’
Tru, kaikai i kol pinis, tasol sapos nau tok pait i kirap, olsem wanem long pasin poroman bilong tupela? Wanpela saveman (Dr. John Gray) i tok: ‘Planti tok pait i kirap, long wanem, man i ting meri i no amamas long tingting bilong em o meri i no amamas long pasin bilong man long toktok.’
Sampela i ting, maski wanem kain tok i kamap, sapos em i kamap insait long famili, em i orait. Tasol man i save tingim gut tok bilong em, em bai wok strong long kamapim pasin wanbel na bel isi. Em bai was gut, nogut em i bagarapim tingting bilong narapela i harim dispela tok. Yumi ken tok piksa long dispela tupela rot bilong toktok olsem: Yu givim koldring long poroman marit bilong yu long wanpela kap o yu tromoi koldring long pes bilong em. Yumi ken tok, pasin bilong givim tok i bikpela samting, olsem pasin bilong givim koldring i bikpela samting.
Ol marit inap stap amamas na tok pait i no inap kamap sapos ol i bihainim tok bilong Kolosi 3:12-14: “Yupela i mas sori tru long ol arapela na mekim gut long ol. Yupela i mas daunim yupela yet na mekim pasin isi . . . na yupela i no ken belhat kwik long ol man i rongim yupela. Sapos wanpela . . . i gat tok long narapela . . . i bin mekim rong long em, orait em i mas karim dispela hevi na lusim sin bilong [narapela, NW]. Bikpela em i lusim pinis sin bilong yupela, na olsem tasol yupela tu i mas lusim sin bilong ol arapela. Yupela i mas givim bel bilong yupela long ol arapela.”
[Piksa long pes 9]
Man i laik toktok long ol samting i kamap tru, meri i laik kamapim bel bilong em