Wastaua INTENET LAIBRERI
Wastaua
INTENET LAIBRERI
Tok Pisin
  • BAIBEL
  • Ol PABLIKESEN
  • Ol MITING
  • g02 7/8 p. 4-5
  • Ol Samting Bilong Guria

No gat vidio bilong dispela seksen.

Sori, popaia kamap long lodim vidio.

  • Ol Samting Bilong Guria
  • Kirap!—2002
  • Ol Liklik Het Tok
  • Wankain Infomesen
  • Strong na Bagarap Guria i Kamapim
  • Planti Bikpela Guria Moa Bai Kamap
    Kirap!—2011
  • Karim Ol Hevi Guria i Kamapim
    Kirap!—2002
  • Ol Guria, Tok Profet Bilong Baibel, na Yu
    Kirap!—2002
  • Tok Profet 1. Ol Bikpela Guria
    Wastaua i Tokaut Long Kingdom Bilong Jehova—2011
Lukim Moa
Kirap!—2002
g02 7/8 p. 4-5

Ol Samting Bilong Guria

“YUMI LAIN PINIS LONG STAP LONG STRONGPELA GRAUN, OLSEM NA TAIM GRAUN I KIRAP LONG SEKSEK TINGTING I BAGARAP STRET.”—⁠“THE VIOLENT EARTH.”

“OL GURIA i wanpela bikpela strong bilong graun i save bagarapim tru ol samting.” Em tok i stap long The World Book Encyclopedia. Dispela tok i stret, long wanem, strong bilong wanpela bikpela guria i winim strong bilong namba wan bom atom inap 10,000 taim! Ol guria i samting bilong pret tru long en, long wanem, ol inap kamap long taim bilong kol na long taim bilong bikpela san, long olgeta taim bilong yia, na long san o long nait. Na maski ol saientis i gat liklik save long wanem hap bikpela guria inap kamap long en, ol i no inap save long wanem taim em bai kamap.

Ol guria i save kamap taim ol bikpela hap graun aninit long graun i surik liklik. Dispela samting i save kamap long olgeta taim. Dispela i mekim na graun i guria, tasol planti taim guria i no strong inap long ol man i ken pilim, tasol masin seismografa inap pilim dispela na makim long pepa. Long ol narapela taim, ol bikpela hap graun i bruk na i surik strong na dispela i save mekim graun antap i guria strong tru.

Tasol bilong wanem graun i save surik long olgeta taim? Lain National Earthquake Information Center (NEIC) i tok, ‘yumi inap kisim save long dispela long samting ol saientis i kolim olsem plet tektoniks, em samting i bin senisim tru tingting bilong saiens i save skelim ol samting bilong graun. Nau mipela i save olsem i gat 7-pela bikpela hap graun i bruk i kamap planti hap graun. Olgeta i wok long surik inap 10 i go 130 milimita long olgeta yia.’ Lain NEIC i tok, planti guria i save kamap long arere bilong ol bikpela hap graun. Inap 90 pesen bilong ol guria i save kamap long ol dispela hap.

Strong na Bagarap Guria i Kamapim

Ol i metaim bikpela bilong guria long rot bilong strong bilong en na bagarap em i kamapim. Long 1935 samting, Charles Richter i kamapim wanpela skel bilong metaim strong bilong ol guria. Taim planti seismograf stesin moa i kamap, ol i kamapim ol nupela skel em save bilong Richter i as bilong ol. Olsem: Wanpela skel i metaim strong bilong guria long hap em i kamap long en.

Tru, sampela taim ol dispela skel i no soim bagarap guria i kamapim i bikpela olsem wanem. Tingim guria i bin kamap long hap not bilong Bolivia long Jun 1994, strong bilong en i 8.2, na ol i tok 5-pela man tasol i dai. Tasol long 1976, guria i kamap long Tangshan, Saina​—⁠strong bilong en i 8.0​—⁠i kilim i dai planti handet tausen manmeri!

Ol guria yet i no save bagarapim ol man. Tasol ol samting ol guria i kamapim, olsem ol banis i pundaun, ol paip bilong ges o ol pawa lain i bruk, ol samting i pundaun nabaut, na ol kain samting olsem i save bagarapim o kilim i dai planti man.

Wanpela samting ol saveman bilong skelim ol guria i laik mekim em ol i laik givim hariap tok lukaut long ol guria i laik kamap. Ol i wok long kamapim wanpela program (Advanced Seismic Research and Monitoring System) bilong kompiuta. Ripot bilong lain CNN i tok, dispela program, na ol man inap kisim kwik ol tok ol masin seismograf i kamapim, na ol narapela kompiuta program i gutpela moa, ol dispela samting bai helpim ol bikman long “save hariap long guria i seksekim graun strong long wanem ol hap.” Na dispela bai mekim na ol bikman bilong gavman i no hatwok long salim helpim long ol hap guria i bagarapim.

Taim ol man i mekim ol samting bilong redi long taim guria i kamap, dispela inap mekim na ol i no kisim bikpela bagarap long skin, na planti samting bai i no bagarap​—⁠na bikpela samting moa​—⁠ol i no lusim laip bilong ol. Tasol ol guria i wok long kamap yet. Olsem na dispela askim i kamap: Ol i bin mekim wanem bilong helpim ol man long karim hevi bilong ol samting guria i kamapim?

[Futnot]

a Seismograf i wanpela masin i metaim strong bilong guria na makim long pepa ol samting graun i mekim, olsem em i surik bikpela o i surik liklik taim guria i kamap. Ol i kamapim namba wan seismograf long 1890. Long nau, winim 4,000 seismograf stesin i mekim wok long olgeta hap.

[Sat long pes 5]

(Bilong save ol dispela rait i stap we long pes, lukim buk o magasin)

Hamas Guria?

Guria Strong Averes Long Olgeta Yia

Traipela 8 na i go antap 1

Bikpela Tru 7-7.9 18

Bikpela 6-6.9 120

Bikpela liklik 5-5.9 800

I no bikpela 4-4.9 6,200*

Liklik 3-3.9 49,000*

Liklik tru <3.0 Strong 2-3:

inap 1,000 long olgeta de

Strong 1-2:

inap 8,000 long olgeta de

* Ol i ting.

[Kredit Lain]

Source: National Earthquake Information Center By permission of USGS/National Earthquake Information Center, USA

[Piksa Kredit Lain long pes 5]

Seismogram on pages 4 and 5: Figure courtesy of the Berkeley Seismological Laboratory

    Tok Pisin Pablikesen (1983-2025)
    Log Aut
    Log In
    • Tok Pisin
    • Serim
    • Preferens
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Lo Bilong Yusim
    • Privacy Policy
    • Ol Praivesi Seting
    • JW.ORG
    • Log In
    Serim