LESEN 1
Ol Gutpela Samting i Kamap Long Bosim bel
BOSIM BEL EM WANEM SAMTING?
Bosim bel inap makim tu pasin bilong
wet liklik long kisim samting
daunim laik bilong kisim samting yu no nidim
pinisim gut wok maski yu no laikim
putim laik bilong ol narapela i go pas
WAI NA BOSIM BEL I BIKPELA SAMTING?
Ol pikinini i gat pasin bilong bosim bel inap sakim traim, maski i luk olsem ol bai kisim amamas inap sotpela taim. Tasol, ol pikinini i no gat pasin bilong bosim bel inap
belhat kwik
kisim dipresen
smok o dring planti alkohol o kisim drak
makim ol kaikai we i no inap helpim bodi
Wanpela wok painimaut i soim olsem ol pikinini i save bosim bel i no inap gat hevi long helt, mani, na hevi long lo taim ol i kamap bikpela. Bihain long dispela wok painimaut, Profesa Angela Duckworth bilong Yunivesiti Bilong Pennsylvania i tok: “I no gat wanpela tok olsem pasin bilong bosim bel i ‘planti tumas.’”
SKULIM OL LONG BOSIM BEL
Lain long tok nogat na strongim tok.
STIATOK BILONG BAIBEL: “‘Yes’ bilong yupela i mas minim yes tasol, na ‘Nogat’ bilong yupela i mas minim nogat.”—Matyu 5:37.
Ating ol liklik pikinini i laik bai papamama i senisim tingting bilong ol taim ol i krai na bikhet nabaut—ating long pablik ples. Sapos papa o mama i harim tok bilong pikinini, em bai luksave olsem pasin bilong krai na bikhet nabaut i gutpela rot bilong kisim samting em i laikim.
Na tu, sapos papa o mama i tok nogat na em i strongim tok, pikinini bai lainim wanpela bikpela samting—oltaim yumi no inap kisim ol samting yumi laikim. Saveman David Walsh i tok: “Ol manmeri i lainim dispela pasin i save stap amamas. Yumi no helpim ol pikinini bilong yumi taim yumi skulim ol olsem oltaim ol samting bai kamap olsem ol i laikim.”a
Taim yu tok nogat long pikinini long nau dispela bai helpim em long bosim bel long bihain—olsem, sapos traim i painim em long kisim drak, mekim marit pasin paslain long marit, o mekim ol samting we inap kamapim bagarap.
Helpim ol pikinini bilong yu long kliagut long ol samting inap kamap, gutpela na nogut.
STIATOK BILONG BAIBEL: “Samting man i planim, dispela samting tasol em bai kamautim.”—Galesia 6:7.
Pikinini bilong yu i mas kliagut olsem ol samting em i mekim bai kamapim sampela samting, olsem na pasin bilong i no bosim bel inap kamapim hevi. Olsem, sapos pikinini man bilong yu i save belhat hariap taim em i bel hevi, ol narapela bai i no laik stap pren bilong em. Na sapos em i kisim pasin bilong bosim bel taim narapela i sikirapim bel bilong em—o stap isi na i no hariap long mekim samting—ol manmeri bai laikim em. Helpim pikinini bilong yu long save olsem taim em i bosim bel ol gutpela samting inap kamap.
Skulim pikinini long tingim ol bikpela samting.
STIATOK BILONG BAIBEL: “Skelim gut wanem ol samting i bikpela samting moa.”—Filipai 1:10.
Bosim bel i no makim tasol olsem yumi no laik mekim rong; dispela i makim tu olsem yumi mas mekim ol samting i gat wok long mekim, maski yumi no laikim. Em i bikpela samting long skulim pikinini long skelim wanem ol samting i bikpela samting na strong long bihainim. Helpim pikinini long mekim ol bikpela samting pastaim. Olsem, em i mas putim homwok paslain long pilai.
Stap gutpela piksa.
STIATOK BILONG BAIBEL: “Mi soim pasin long yupela, samting mi mekim long yupela, yupela tu i mas mekim.”—Jon 13:15.
Pikinini bilong yu bai lukim pasin yu mekim taim wanpela samting i mekim yu belhat. Soim long eksampel bilong yu olsem pasin bilong bosim bel inap kamapim ol gutpela samting. Olsem, taim pikinini i mekim samting yu no laikim, yu save toktok long em wantaim belhat o yu mekim long pasin isi?
a I kam long buk No: Why Kids—of All Ages—Need to Hear It and Ways Parents Can Say It.