Sapta 5
Papa (o Mama) i Maritim Nupela Poroman na Mi Ken Mekim Wanem?
Papa bilong Sein i maritim nupela meri na Sein i tok: “Taim papa i maritim Rita, mi no amamas liklik. Mi bel nogut long papa, long wanem em i no tingim moa mama bilong mi. Na mi bel nogut long mama, long wanem em i go skul bilong kamap loya na em i lusim mipela. Na mi bel nogut long tupela pikinini bilong Rita, long wanem nau bai tupela i kam sindaun wantaim mipela long haus bilong mipela. . . . Tasol mi bel nogut moa yet long Rita . . . Mi nolaik tru long em. Mi save dispela pasin bilong bel nogut tru long man em i no stret, olsem na mi gat kros long mi tu.”—Buk Stepfamilies—New Patterns in Harmony, bilong Linda Craven.
Taim papamama i katim marit na bihain wanpela i maritim nupela poroman, nau yu save pinis, papamama i no inap stretim bek marit bilong tupela na sindaun wantaim gen. Dispela save inap bagarapim bel bilong yu na yu bel hevi tru. Bai yu tingting planti long sindaun bilong yu na yu ting papamama i no tingim yu moa, na ating bai yu bel nogut long nupela poroman bilong papa o mama.
Sapos papa i dai na mama i marit gen o mama i dai na papa i marit gen, orait pikinini inap kisim bikpela bel hevi stret long dispela samting. Misi, em yangpela meri i gat 16 krismas, em i tok: “Taim mama i dai, bel bilong mi i bagarap tru na mi bel nogut i stap. Papa bilong mi i laik maritim nupela meri, tasol mi sori yet long mama tru bilong mi, olsem na mi no mekim gutpela pasin liklik long dispela meri.” Ol pikinini i save laikim tumas mama tru (o papa tru) bilong ol, olsem na sapos ol i kirap laikim nupela mama (o papa), ating bai ol i pilim olsem dispela i no stret.
Taim papa o mama i maritim nupela poroman, dispela inap bagarapim bel bilong pikinini, na planti pikinini i save kirap na mekim nabaut bilong givim hevi long tupela. Sampela pikinini i tingting long mekim sampela samting bilong bagarapim marit bilong tupela. Tasol yu mas tingim wanpela bikpela samting, olsem: Taim papa o mama i maritim nupela poroman, tupela i bin mekim tok promis long ai bilong God. Na Baibel i tok: “Samting God i pasim pinis, em man [o pikinini] i no ken katim.” (Matyu 19:6) Na sapos yu kamapim hevi namel long tupela na nau tupela i brukim marit, dispela i no inap bungim gen papa na mama tru bilong yu, a?
Na sapos oltaim yu birua long nupela papa (o mama), yu no bihainim gutpela tingting. Baibel i tok, “Man i kamapim hevi long famili bilong em, bai em i no kisim wanpela samting.” (Sindaun 11:29, Baibel New International Version) Geri, em yangpela meri i gat 15 krismas, em i bel nogut long nupela mama bilong em. Bihain bikpela kros i kamap namel long tupela. Orait, nau mama i kirap tokim papa olsem: “Yu laikim mi o yu laikim dispela pikinini bilong yu? Sapos yu laik bai em i stap, orait bai mi go.” Olsem na bihain Geri i go i stap gen wantaim mama tru bilong em—tasol mama tu i bin maritim nupela poroman.
Pasin Sori Inap Helpim Yu
I gat wanem samting tru inap helpim yu na bai yu sindaun gut wantaim nupela papa o mama bilong yu? Yu mas bihainim gutpela pasin sori olsem 1 Korin 13:4-8 i stori long en:
Man i gat pasin sori em i “no save tingting tumas long em yet.” Em i no tingting long ‘helpim em yet tasol. Nogat. Em i tingting long helpim narapela man tu.’ (1 Korin 10:24) Sapos papa o mama i stap wanpis na em i laik marit gen, yu no ken bel nogut long dispela samting, a?
Man i gat pasin sori em i “no save bel nogut long ol man.” Planti yangpela, taim papa o mama i laik maritim nupela poroman, ol i save bel nogut na ol i ting papa o mama i no laikim ol moa. Tasol yu no ken ting olsem. Em inap laikim yu na laikim poroman tu wantaim. (Lukim 2 Korin 6:11-13.) Olsem na sapos papa tru o mama tru i kirap laikim nupela poroman, i no olsem em i no laikim yu moa. Nogat. Em i givim bel long yutupela wantaim! Tasol olsem wanem long yu? Bai yu pasim bel bilong yu o bai yu givim bel long dispela nupela papa o mama bilong yu? Sapos yu givim bel long em, i no olsem yu sakim papa tru o mama tru em i no i stap moa wantaim yu. Nogat.
Man i gat pasin sori em i no save mekim “pasin i no stret.” Sapos nupela papa o mama i gat sampela pikinini bilong em yet ol i yangpela man o meri pinis olsem yu, orait yu mas was gut long pasin bilong yu, nogut pasin pamuk i kamap. Ol man i tok, dispela pasin i save kamap insait long planti famili taim papa o mama i maritim nupela poroman na tupela wantaim i gat lain pikinini bilong ol yet.
Mama bilong Devit i maritim nupela poroman i gat 4-pela pikinini meri i bikpela pinis. Devit i tok, “Mi mas bosim gut bel na tingting, nogut sampela laik nogut i kamap long bel.” Yu tu yu mas was gut, nogut yu mekim sampela pasin o pasim sampela klos inap kirapim laik nogut long bel bilong ol pikinini bilong nupela papa o mama.—Kolosi 3:5.
Man i gat pasin sori em i “no save larim wanpela samting i daunim em. . . . Long taim bilong hevi em i save sanap strong.” Sapos papa o mama i maritim nupela poroman na yu bel hevi long dispela samting, ating bai yu hatwok long daunim dispela bel hevi. Wanpela yangpela meri, em Mala, em i tok: “Taim mama i maritim nupela man, mi pilim olsem mi lus nau. Mi tokim mama, gutpela sapos em i no bin karim mi.” Mala i bikhet na em i ranawe! Tasol dispela samting i no bin helpim em. Nau em i tok, ‘Gutpela rot em olsem: Yu mas karim hevi na sanap strong.’ Sapos yu tu yu karim hevi na sanap strong, orait isi isi bai bel hevi bilong yu i pinis.
‘Yu No Mama (o Papa) Tru Bilong Mi!’
Tru ating i hatwok long bihainim tok bilong nupela mama o papa, na taim em i tokim yu long mekim wanpela samting, ating yu laik kirap na tok, ‘Yu no mama (o papa) tru bilong mi!’ Tasol yu mas tingim tok bilong 1 Korin 14:20, em i tok: “Tingting bilong yupela i mas i stap olsem tingting bilong ol bikpela man.”
Sapos yu daun long nupela papa o mama bilong yu, long wanem yu save em i gat wok long stretim yu, orait dispela i makim olsem ‘tingting bilong yu i olsem tingting bilong man i bikpela pinis.’ Em i gat wok long bosim yu olsem papa o mama tru bilong yu, olsem na i stret yu mas harim tok bilong em. (Sindaun 1:8; Efesus 6:1-4) Baibel i stori long Esta, em papamama bilong em i dai pinis na Mordekai i lukautim em olsem waspapa bilong em. Mordekai i no papa tru bilong Esta, tasol Esta i save bihainim tok bilong em. Na taim Esta i bikpela pinis, em i mekim olsem yet! (Esta 2:7, 15, 17, 20) Na taim nupela papa o mama i stretim yu, dispela i kamapim bel bilong em, olsem em i laikim yu na em i tingim yu.—Sindaun 13:24.
Tru, ating sampela taim i gat as na yu bel hevi long sampela samting nupela papa o mama i mekim bilong stretim yu, tasol yu mas kamapim long ples klia olsem yu ‘bikpela pinis.’ Na yu ken mekim olsem sapos yu bihainim tok bilong Kolosi 3:13, em i tok: “Sapos wanpela man namel long yupela em i gat tok long narapela brata i bin mekim rong long em, orait em i mas karim dispela hevi na lusim sin bilong dispela brata.”
Lain long Stap Isi Wantaim Ol Narapela
Yangpela meri i gat 15 krismas, em Jeimi, em i stap wantaim mama tasol, na em i gat rum slip bilong em yet na mama i save baim ol klos bilong em i gat bikpela pe. Tasol bihain mama i maritim nupela man, em i gat 4-pela pikinini. Jeimi i no amamas moa long sindaun bilong em. Em i tok: “Nau mi mas larim ol dispela pikinini i mekim wok long olgeta samting bilong mi—na rum bilong mi tu!”
Ating bipo yu no gat sampela brata o susa, tasol nau yu gat, na ating sampela i bikpela long yu. Sapos yu yangpela man, ating bipo yu mekim wok olsem papa long haus, tasol nau nupela papa bilong yu i mekim dispela wok. O sapos yu yangpela meri, ating bipo yutupela mama i pas tru wantaim, na ating yu slip long rum bilong mama, tasol nau nupela papa bilong yu i slip long rum bilong mama na yu slip long narapela rum.
Tasol Baibel i tok, yu mas “isi isi” long ol narapela man. (Filipai 4:5) Insait bilong dispela tok i olsem yu no ken strong long ol man i mas bihainim laik bilong yu. Yu mas daunim laik bilong yu na wok long i stap isi wantaim nupela famili bilong yu. Sindaun bilong yu i senis nau na nogut yu wok oltaim long tingim sindaun bilong yu long bipo. (Saveman 7:10) Yu mas amamas long givim sampela samting bilong yu long ol nupela brata susa bilong yu, na no ken mekim long ol olsem ol i narapela lain—nau ol i famili bilong yu. (1 Timoti 6:18) Sapos yu kirap kwik long mekim gut long ol olsem ol i brata susa tru bilong yu, orait i no longtaim na bai yupela i pas gut wantaim. Na no ken bel nogut long nupela papa bilong yu. Yu mas amamas long em i stap wantaim yupela na em inap helpim yupela long ol wok bilong famili.
Sapos Em i No Mekim Wankain Pasin long Olgeta Pikinini
Wanpela yangpela meri i tok, nupela papa bilong em i save mekim gut long em, tasol em i tok: “Em i no mekim wankain pasin long mipela olsem em i mekim long ol pikinini tru bilong em. Em i strong moa long mipela i mas bihainim tok bilong em, na em i strong moa long stretim mipela, na em i no pilim tumas ol hevi bilong mipela . . . olsem em i save mekim long ol pikinini bilong em yet ol i gat wankain krismas olsem mipela. Mipela save bel hevi liklik long dispela pasin bilong em.”
Tasol yu mas save nupela papa o mama i no inap laikim yu wankain stret olsem em i laikim ol pikinini tru bilong em. Tru ol dispela pikinini i olsem blut bilong em, tasol em i save gut long ol tu na dispela samting i kirapim em long laikim ol moa yet. Na sampela taim papa tru i laikim tumas wanpela pikinini bilong em, winim ol narapela. (Stat 37:3) Olsem na maski nupela papa o mama i no mekim wankain pasin long yu olsem em i mekim long ol narapela pikinini, tasol i no olsem em i mekim nogut long yu. Olgeta pikinini i narapela narapela kain na papamama i mas mekim narapela narapela kain pasin bilong helpim ol. Olsem na yu no ken tingting tumas long nupela papa o mama i mas mekim wankain pasin long yu olsem em i mekim long ol narapela pikinini. Nogat. Bikpela samting em olsem: Ating em i tingim yu na em i wok long helpim yu. Na sapos nogat, orait yu ken toktok wantaim em long dispela samting.
Na ating sampela pasin bilong ol dispela nupela brata susa bilong yu i skrapim bel bilong yu. Tasol yu mas tingim ol—ating ol tu i hatwok long nupela sindaun bilong ol. Ating ol i bel nogut long yu, long wanem yu bilong narapela famili na nau yu kam insait long famili bilong ol. Olsem na yu mas wok long mekim gutpela pasin long ol. Sapos ol i givim baksait long yu, orait “yu mas mekim gutpela pasin na bai yu daunim pasin nogut.” (Rom 12:21) Sampela taim kros i save kamap tu namel long ol pikinini i brata susa tru.—Lukim Sapta 6.
Pasin Bilong Isi Isi Bai Win!
Baibel i tok, “Sapos man i kirapim wanpela wok, orait dispela i gutpela pasin. Tasol sapos em i pinisim dispela wok, orait dispela i win tru.” (Saveman 7:8) Ating sampela yia i mas lus pastaim na bai nupela famili i sindaun gut wantaim. Ol i mas lain long pasin na tingting bilong ol narapela narapela, na bai ol inap wok gut wantaim. Olsem na yu no ken les kwik! Yu no ken ting wantu tasol bai yu kirap laikim ol na ol tu bai laikim yu, na wantu bai yupela i pas gut wantaim. Nogat.
Taim mama bilong Tomas i maritim nupela man, Tomas i no amamas. Mama bilong em i gat 4-pela pikinini na nupela man bilong em i gat 3-pela pikinini. Tomas i tok, “Planti taim mipela i save kros pait, na mipela i no sindaun gut wantaim, na bel bilong mipela i nogut.” Tasol bihain dispela hevi i pinis na famili i pas gut wantaim. Wanem samting i bin helpim ol? Tomas i tok, “Mipela i kirap bihainim ol tok bilong Baibel na dispela i stretim hevi bilong mipela; dispela samting i no kamap wantu tasol, tasol mipela i wok long bihainim ol gutpela pasin em spirit bilong God i save kamapim na isi isi hevi i pinis.”—Galesia 5:22, 23.
Mipela i bin toktok wantaim sampela yangpela, em papa o mama bilong ol i bin marit gen, na tok bilong ol i kamapim long ples klia olsem taim famili i bihainim tok bilong Baibel, dispela i helpim ol long pas gut wantaim. Olsem:
Sampela Yangpela i Stap Gut Wantaim Nupela Papa o Mama
Man Bilong Askim: Taim nupela papa o mama i stretim yu, olsem wanem na yu no bel nogut long dispela?
Lins i tok: ‘Taim mama wantaim nupela papa i stretim mi, tupela i save wanbel long mekim. Olsem na taim wanpela i givim strafe long mi, mi save dispela strafe i kam long tupela wantaim.’
Linda i tok: “Taim nupela papa i laik stretim mi, pastaim mi save bikhet na mi tok, ‘Yu no ken stretim mi, yu no papa tru bilong mi!’ Tasol bihain mi tingim wanpela tok bilong Baibel i tok, ‘Yu mas bihainim tok bilong mama na papa.’ Em i no papa tru bilong mi, tasol long ai bilong God em i papa bilong mi.”
Robin i tok: “Mi save sapos mi bikhet long nupela papa bilong mi, dispela bai bagarapim stret bel bilong mama, long wanem em i laikim tumas dispela man.”
Man Bilong Askim: Wanem samting i mekim na yupela inap toktok gut wantaim?
Lins i tok: “Mi laik save gut long nupela papa, olsem na mi go wok wantaim em long ples wok bilong em. Taim mipela wok wantaim mipela i save toktok toktok i go. Dispela i helpim mi long save long tingting bilong em. Na sampela taim mi save sindaun wantaim em na mitupela i stori nating tasol.”
Valeri i tok: “Mi save poroman gut wantaim nupela mama bilong mi, na dispela i helpim mi long save gut long em. Mitupela i kamap pren tru.”
Robin i tok: “Papa i dai pinis na wanpela yia bihain mama i maritim nupela man. Mi no laik pren wantaim nupela papa bilong mi, long wanem mi sori yet long papa tru bilong mi. Mi beten askim God long mekim isi bel bilong mi na bai mi ken laikim nupela papa bilong mi. Mi beten beten planti taim na Jehova i harim beten bilong mi.”
Man Bilong Askim: Yu mekim wanem na yu inap pas gut wantaim nupela papa o mama?
Valeri i tok: “Sampela taim mi tokim nupela mama long raun wantaim mi—mitupela tasol. Na sampela taim mi baim wanpela presen bilong em bambai em i ken save mi tingim em. Em i amamas tru long dispela pasin bilong mi.”
Erik i tok: “Mi wok long tingim wanpela samting mi wantaim nupela papa i save amamas long mekim. I no gat planti samting mitupela i wanbel long en—mitupela wantaim i save laikim mama na mitupela wantaim i stap long wanpela haus, em tasol. Tasol wanpela samting i bin helpim mi long pas gut wantaim nupela papa, em olsem: Mi kirap lainim tok bilong Baibel olsem papa i save mekim. Mi wok long pas gut wantaim God Jehova, na dispela i helpim mi long pas gut wantaim papa. Nau i gat wanpela samting tru mitupela i wanbel long en!”
Man Bilong Askim: Nupela papa o mama i bin helpim yu olsem wanem?
Robin i tok: “Taim mi stap wantaim mama tasol, em i save larim mi na mi save bikhet. Mi laik bihainim laik bilong mi yet tasol. Tasol nau mi lain pinis long tingim ol narapela man na no ken tingim tumas laik bilong mi yet.”
Lins i tok: “Nupela papa bilong mi i helpim mi long kisim tingting olsem bilong man i bikpela pinis. Em i lainim mi long mekim sampela wok na long wokim samting long han bilong mi. Taim sampela hevi i painim mi, em i helpim mi. Tru tumas, em i gutpela papa tru.”
Toktok Wantaim long Ol Dispela Askim
◻ Taim papa o mama i marit gen, planti yangpela i ting olsem wanem long dispela? Bilong wanem ol i ting olsem?
◻ Sapos yangpela i bihainim pasin sori Kristen, olsem wanem dispela inap helpim em?
◻ Taim nupela papa o mama i laik stretim yu, yu mas harim tok bilong em o olsem wanem?
◻ Bilong wanem yu mas lain long i stap isi wantaim nupela famili bilong yu na hapim samting bilong yu i go long ol?
◻ Yu ting nupela papa o mama i mas mekim wankain pasin long yu olsem em i mekim long ol pikinini tru bilong em? Sapos yu ting em i mekim nogut long yu, orait yu ken mekim wanem?
◻ Yu ken mekim wanem na bai yu inap i stap amamas wantaim nupela papa o mama?
[Rait long pes 45]
“Papa bilong mi i laik maritim nupela meri, tasol mi sori yet long mama tru bilong mi, olsem na mi no mekim gutpela pasin liklik long dispela meri”
[Piksa long pes 43]
Taim papa o mama i marit gen, sampela taim ol pikinini i save kros o tingting planti o bel nogut
[Piksa long pes 46]
Taim nupela papa o mama i stretim pikinini, sampela taim pikinini i bel nogut long dispela