Wastaua INTENET LAIBRERI
Wastaua
INTENET LAIBRERI
Tok Pisin
  • BAIBEL
  • Ol PABLIKESEN
  • Ol MITING
  • w87 10/1 p. 3-4
  • God i Bin Mekim Wanem Bilong Helpim Yu

No gat vidio bilong dispela seksen.

Sori, popaia kamap long lodim vidio.

  • God i Bin Mekim Wanem Bilong Helpim Yu
  • Wastaua i Tokaut Long Kingdom Bilong Jehova—1987
  • Ol Liklik Het Tok
  • Wankain Infomesen
  • Olgeta Samting God i Wokim i Helpim Yumi
  • Rot Bilong Save God Em i Stap
    Tru God i Save Tingim Yumi?
  • Sampela Tok i Kam Long Olgeta Hap
    Kirap!—1997
  • Yu Amamas Long Ol Presen God i Givim?
    Wastaua i Tokaut Long Kingdom Bilong Jehova (Stadi Edisen)— (2020)
Wastaua i Tokaut Long Kingdom Bilong Jehova—1987
w87 10/1 p. 3-4

God i Bin Mekim Wanem Bilong Helpim Yu

ATING sampela man bai tok, ‘God i no bin mekim wanpela samting bilong helpim mi. Mi yet mi save wok strong na lukautim mi yet.’ Sapos yu gat tingting olsem, orait tingting gut pastaim. Yu bin kisim laip olsem wanem na nau yu stap?

Inap olsem 9-pela mun paslain long taim mama i karim yu, tupela liklik samting i bin pas wantaim insait long bel bilong mama na nau yu wok long kamap insait long bel na yu narapela kain long olgeta narapela man.

Dispela tupela samting em kiau bilong mama na liklik hap melek bilong papa. Dispela samting bilong papa i liklik liklik tru. (Buk The Experience of Childbirth) Tasol taim dispela liklik samting i pas pinis long kiau bilong mama, em nau mama i gat bel pinis; nupela pikinini i laik kamap. Long dispela taim, save o lo bilong wokim pikinini i stap pinis long dispela liklik kiau. Long dispela taim stret ol samting bilong makim yu i kamap man o meri, na bilong makim pes na skin bilong yu i olsem wanem, na bilong makim pasin bilong yu na tingting bilong yu, dispela i stap pinis na yu wok long kamap insait long bel bilong mama!

Planti kain kain samting i kamap bilong wokim yu i kamap insait long bel bilong mama. Winim 100 yia pinis ol saveman i bin skelim ol dispela samting, tasol ol i no kisim save pinis yet long en.—Andrea Dorfman long buk Science Digest.

Olsem: Taim dispela liklik samting i pas pinis long kiau, dispela wanpela sel i bruk na kamap planti na olgeta hap skin bilong pikinini i wok long kamap, olsem het na bodi na han lek samting. Han bilong en i kamap long tupela liklik hap skin long narapela narapela hapsait bilong bodi. Ol liklik liklik hap o sel long dispela tupela hap skin i kamap planti na han sut na han kais i kamap. Tasol wanem samting i mekim na tupela han i kamap longpela wankain? Na taim han i kamap inap pinis, wanem samting i pasim ol sel long wok i go yet? Ol saveman bilong graun i no save. Tasol i olsem i gat wanpela samting i bosim dispela wok bilong ol sel. Em i gutpela, a?

Long skin bilong olgeta samting i gat laip, wanem samting i kirapim ol sel na ol i kamap planti na narapela hap bilong skin i kamap? Na taim wanpela hap bilong skin, olsem han o lek samting, i kamap inap pinis, wanem samting i pasim ol sel long wok i go yet? Yu ting wanpela strong i no gat tingting em i mekim? O yu ting dispela samting i kamap nating, olsem long rot bilong evolusen samting? Nogat, a? Yumi save wanpela Man em i gat olgeta strong em i bin wokim ol kain kain samting i gat laip em ol i stap hia long graun. Olsem na yumi mas tenkyu tru long Em, a?

Olgeta Samting God i Wokim i Helpim Yumi

Long olgeta de—long olgeta aua—ol samting God i bin wokim i helpim yumi. Olsem: Wanem samting i kamap taim yumi slip? Bilong en yet wok bilong tingting na ol masol i go slek. I no laik bilong yumi na dispela samting i kamap. Nogat. Long wanem sampela taim yumi no save na wantu yumi slip. Na slip i givim gutpela malolo long skin na tingting bilong yumi! Sampela man inap lusim kaikai inap planti wik, tasol ol man i lusim slip inap tripela de, ol i no inap tingting gut o lukluk gut o harim gut.

Taim yu kirap long moningtaim, ating yu dring ti na yu putim suga long en. Bipo i no gat planti suga na pe bilong suga i antap tru, tasol nau i gat planti suga na yumi no tingim tumas. Tasol suga i kamap olsem wanem? Em i kamap long wanpela wok bilong lip bilong ol diwai sayor samting, ol i kolim wok fotosintesis. Taim lait bilong san i holim lip, wanpela marasin insait long lip i mekim wok long wara na win insait long lip na wanpela kain suga i kamap. Na taim ol diwai sayor i mekim dispela wok ol i tromoi gutpela win oksijen i go insait long win, em olgeta samting i stap laip long graun i mas pulim dispela kain win bambai ol inap i stap laip. Ol saveman bilong graun i save long ol samting wok fotosintesis i mekim, tasol ol i no save olsem wanem em i mekim. Wanpela buk (The Plants) i tok: ‘Wok fotosintesis i kamap olsem wanem? Yumi no save. Sapos yumi laik save long dispela samting i olsem yumi laik save olsem wanem laip yet i kamap.’

Taim yu dring ti long moningtaim, ating yu tingim wanpela piksa wokabaut yu bin lukim long video o televisen o long haus piksa asde long nait. Long tingting bilong yu i olsem yu lukim gen piksa yu lukim long asde. Olsem wanem dispela i stap long tingting bilong yu long kru na yu inap tingim gen na stori long narapela man long ol samting yu bin lukim? Em narapela kain wok tru, a? Man i kisim we save na tingting bilong inapim em long mekim ol kain kain wok em inap long mekim? Em i no kisim long ol animal, a? Ol animal i no gat tingting. Wok bilong kru na tingting bilong man i narapela kain tru!

Em nau, yumi stori long sampela samting i kamap insait long liklik hap taim long moningtaim, tasol i gat planti samting yumi mas tenkyu long God long en, a? Na i gat planti samting moa tu.

    Tok Pisin Pablikesen (1983-2025)
    Log Aut
    Log In
    • Tok Pisin
    • Serim
    • Preferens
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Lo Bilong Yusim
    • Privacy Policy
    • Ol Praivesi Seting
    • JW.ORG
    • Log In
    Serim