Pasin Bilong Laikim Tru Ol Narapela i Save Daunim Bel Nogut
“Man i save givim bel bilong en long ol arapela, em i no save . . . bel nogut long ol man i gat planti samting.”—1 KORIN 13:4.
PASIN bilong laikim tru ol narapela em i wanpela mak bilong lotu Kristen tru. Krais Jisas i tok: “Sapos yupela wan wan i laikim tru ol arapela man bilong lain bilong mi, orait dispela bai i soim olgeta man olsem, yupela i disaipel bilong mi.” (Jon 13:35) Spirit holi i kirapim Pol long tokaut long ol pasin i mas i stap namel long ol Kristen em ol i save laikim tru ol narapela. Wanpela samting i olsem: “Man i save givim bel bilong en long ol arapela, em i no save . . . bel nogut long ol man i gat planti samting.”—1 Korin 13:4.
2 Taim Pol i raitim dispela tok, em i kamapim klia olsem dispela kain bel nogut olsem bel kaskas em i no stret. Pol i kolim narapela insait bilong dispela wanpela tok Grik i makim tu pasin bilong bel nogut i stret long mekim. Olsem na bihain em i tokim dispela kongrigesen yet olsem: “Mi gat strongpela laik long yupela i mas bihainim tru Krais. Mi yet mi bin makim yupela bilong kamap ol lain bilong Krais, na mi laik givim yupela long Krais.” (2 Korin 11:2) Pol i bel nogut long sampela man i laik bagarapim ol Kristen insait long kongrigesen. Long dispela as em i raitim namba 2 pas long ol Kristen long Korin na em i givim planti tok long ol bilong helpim ol.—2 Korin 11:3-5.
Bel Nogut Namel Long Ol Kristen
3 Long namba wan pas em i raitim long ol Korin, Pol i mas stretim wanpela hevi i bin kamap na i pasim rot bilong ol dispela nupela Kristen long i stap wanbel. Ol i litimapim nem bilong sampela man, na ol i tok pait long dispela namel long ol. Dispela i mekim na kongrigesen i bruk long tupela kain tingting, na sampela i tok: “Mi bilong Pol,” na sampela i tok, “Mi bilong Apolos,” na sampela i tok, “Mi bilong Pita.” (1 Korin 1:12; 4:6) Spirit holi i stiaim Pol na em inap painim as bilong dispela hevi. Ol Kristen i mekim pasin olsem bilong olpela bel, na ol i no olsem man i save tingim ol samting bilong spirit. Olsem na Pol i tokim ol: “Yupela i bihainim yet pasin bilong olpela bel. Yes, pasin bilong bel nogut long ol brata na tok pait, em i stap yet long yupela. . . . Ol i pasin bilong ol man bilong graun tasol.”—1 Korin 3:1-3.
4 Pol i helpim ol Korin long kisim stretpela tingting long ol narapela narapela insait long kongrigesen, em ol i gat sampela gutpela save bilong ol yet long mekim ol wok. Em i askim ol: “Husat i putim yu i stap bikman? Yu gat wanpela gutpela samting yu no bin kisim long God, a? Na sapos i tru yu bin kisim olgeta samting long han bilong God, orait bilong wanem yu litimapim nem bilong yu yet, olsem yu yet yu bin kamapim ol dispela samting?” (1 Korin 4:7) Long 1 Korin sapta 12, Pol i tok ol Kristen insait long kongrigesen ol i kain olsem ol hap bilong bodi bilong man, olsem han ai yau samting. Em i tok, God i bin wokim ol hap bilong bodi na bai narapela i helpim gut narapela. Na Pol i tok moa olsem: “Sapos wanpela hap [bilong bodi] i kisim biknem, olgeta hap i save amamas wantaim em.” (1 Korin 12:26) Olgeta wokman bilong God long nau i mas bihainim dispela lo namel long ol. Taim wanpela i kisim gutpela wok insait long oganaisesen, o ol wok bilong God em i mekim i kamap gutpela tru, yumi no ken bel nogut long em, olsem bel kaskas—yumi mas amamas wantaim em.
5 Tru, i hatwok long mekim olsem. Jems, em wanpela man bilong raitim Baibel, em i tok, pasin bilong “mangalim samting” i stap long bel bilong olgeta man i gat sin. (Jems 4:5 long sta daunbilo) Kein i no daunim bel nogut bilong em, olsem na em i kilim i dai brata bilong em—em namba wan taim wanpela man i bin i dai long graun. Ol Filistia i bin mekim nogut long Aisak, long wanem, ol i lukim em i wok long kamap gutpela na i gat planti samting. Resel i bel nogut long susa bilong em, long wanem, em i karim planti pikinini. Ol pikinini man bilong Jekop ol i bel nogut long papa bilong ol i save mekim gut moa yet long liklik brata bilong ol, Josep. Na Miriam i bel nogut long meri bilong brata bilong em, em i no meri bilong lain Israel. Kora na Datan na Abiram ol i bel kaskas long Moses na Aron i holim bikpela namba na ol i pasim tok wantaim long daunim tupela. King Sol i bel nogut long Devit, long wanem, Devit i bin winim planti pait. Na yumi save, pasin mangal i kirapim ol disaipel long tok pait long husat i stap nambawan namel long ol. I no gat wanpela man bilong graun i no gat dispela pasin bilong sin olsem “mangalim samting,” o bel kaskas.—Stat 4:4-8; 26:14; 30:1; 37:11; Namba 12:1, 2; 16:1-3; Song 106:16; 1 Samuel 18:7-9; Matyu 20:21, 24; Mak 9:33, 34; Luk 22:24.
Insait Long Kongrigesen
6 Olgeta Kristen i mas was gut na abrusim pasin bilong mangal na bel nogut long narapela, olsem bel kaskas. Ol elda i kisim namba long lukautim ol kongrigesen bilong lain bilong God, ol tu i mas was gut long dispela pasin. Sapos elda i gat pasin daun, em i no strong long winim ol narapela elda. Tasol sapos wanpela elda i gat bikpela save long stretim gut ol wok bilong kongrigesen o long mekim pablik-tok, ol narapela elda bai amamas long dispela, na ol bai ting em i wanpela gutpela blesing kongrigesen i kisim. (Rom 12:15, 16) Ating wanpela brata i wok long kamap strong na em i kamapim klia olsem em i save bihainim ol pasin em spirit bilong God i kamapim. Orait, taim ol elda i skelim olsem em inap kamap wokman o elda, ol i mas was gut, nogut ol i lukim wanpela liklik pasin kranki bilong em na mekim olsem em i wanpela bikpela rong samting na bai ol i gat rot long tok, em i no winim mak. Sapos ol i mekim olsem, ol i no save laikim tru ol brata, na ol i no gat pasin bilong isi long man.
7 Sapos wanpela i kisim gutpela wok o blesing bilong spirit insait long kongrigesen, nogut ol narapela i bel nogut, olsem bel kaskas, long dispela. Olsem: Wanpela sista i gat gutpela save na ol i makim em planti taim long mekim ol soim samting long ol miting Kristen. Dispela inap mekim na sampela sista bai bel nogut long em. Ating kain hevi olsem i bin kamap namel long Yuodia na Sintike bilong kongrigesen Filipai. Ol kain meri olsem long nau, ol elda i mas helpim ol, na long gutpela pasin ol i mas kirapim ol long mekim pasin daun na kamap wanbel insait long lain bilong Bikpela.—Filipai 2:2, 3; 4:2, 3.
8 Ating wanpela Kristen i save long wanpela pasin i no stret narapela brata i bin mekim longtaim bipo, tasol nau em i kisim sampela gutpela wok insait long kongrigesen. (Jems 3:2) Kristen i bel kaskas long dispela na ating em i laik tokaut long dispela samting brata i bin mekim bipo na sutim tok long em olsem i no stret em i holim dispela wok long kongrigesen. Dispela i narapela kain tru long pasin bilong laikim tru ol narapela, “em i save karamapim planti sin.” (1 Pita 4:8) Sapos wanpela i bel nogut olsem na em i toktok nabaut long dispela samting, em inap bagarapim pasin wanbel bilong kongrigesen. Disaipel Jems i toksave olsem: “Sapos yupela i save bel nogut tru [olsem bel kaskas] long ol arapela man, na sapos oltaim yupela i painim rot bilong apim nem bilong yupela yet, orait . . . nogut yupela i giaman na pasin bilong yupela i daunim tok i tru. Dispela kain save em i no kam daun long heven. Nogat. Em i samting bilong dispela graun tasol. Em i save kamap long olpela bel, na Satan em i papa bilong en.”—Jems 3:14, 15.
Insait Long Famili Bilong Yu
9 Planti marit i save bruk, long wanem, narapela i save tingting nogut long narapela, olsem bel nogut long em. Sapos wanpela marit i no bilip long poroman bilong em, dispela i no pasin bilong laikim tru narapela. (1 Korin 13:7) Tasol nogut wanpela i no pilim tingting bilong poroman. Olsem: Ating meri i tingting nogut long man bilong em, long wanem, man i toktok wantaim narapela meri o lukluk long em. O ating man i bel nogut long meri bilong em, long wanem, meri i mas lusim bikpela hap taim long lukautim wanblut i no gat narapela bilong helpim em. Ating ol i sem long dispela tingting nogut ol i kisim, na ol i haitim i stap long bel, tasol ol i mekim sampela pasin long narapela i kamapim dispela bel nogut bilong ol, na nau dispela hevi i go bikpela. Tasol sapos wanpela marit i bel nogut olsem long poroman, em i mas kamapim long poroman na toktok gut wantaim em long dispela samting. Orait, nau poroman i mas kamapim klia olsem em i pilim hevi bilong em, na tokim em olsem em i laikim em tru. (Efesus 5:28, 29) Sapos tupela i gat dispela pasin bilong tingting nogut long poroman, tupela i mas abrusim ol samting i save kamapim dispela hevi namel long tupela. Sampela taim elda Kristen i mas helpim meri bilong em long save, bilong mekim gut wok bilong em olsem wasman bilong lukautim lain sipsip bilong God, em i mas lusim hap taim long toktok wantaim sampela meri insait long kongrigesen ol i gat hevi samting. (Aisaia 32:2) Tasol elda i mas was gut, nogut em i mekim sampela samting na i olsem i gat as na meri bilong em i tingting nogut long em. Olsem na elda i mas tingting gut na lusim hap taim tu long strongim marit bilong em yet.—1 Timoti 3:5; 5:1, 2.
10 Ol papamama i mas helpim ol pikinini tu long pilim tru dispela pasin bilong bel nogut i no stret long mekim. Olgeta pikinini i narapela narapela kain, olsem na papamama i no inap mekim wankain pasin tasol long ol. Na ol pikinini i mas save, olgeta wan wan i gat ol narapela narapela gutpela pasin na save na ol i gat sampela pasin i no gutpela tumas. Orait, sapos oltaim papamama i strong long wanpela pikinini i mas kisim wankain gutpela save olsem narapela pikinini, dispela inap kirapim em long bel nogut long narapela, na ating narapela bai kisim pasin hambak. Olsem na taim papamama i laik helpim pikinini long skelim olsem em i wok long kisim ol gutpela pasin na save o nogat, ol i mas skulim pikinini long skelim wantaim ol gutpela pasin bilong ol manmeri em stori bilong ol i stap long Baibel—em i no ken resis long winim ol narapela pikinini. Baibel i tok: “Yumi no ken litimapim nating nem bilong yumi yet, na yumi no ken sutim bel bilong ol arapela long kirapim pait, na yumi no ken mangal long ol samting bilong ol arapela. Olgeta man i mas skelim wok bilong ol yet, em i gutpela o nogat. Man i mekim olsem, em i ken amamas long pasin em yet i mekim na em i no mas skelim pasin bilong en wantaim pasin bilong narapela man.” (Galesia 5:26; 6:4) Na bikpela samting tru, long olgeta taim papamama i mas stadi wantaim ol pikinini long Baibel, na kamapim ol stori bilong Baibel long ol man i stap olsem gutpela piksa na piksa nogut bilong yumi long nau.—2 Timoti 3:15.
Sampela i Bin Daunim Bel Nogut
11 Ol bikman bilong graun ol i wok strong tru long kisim bikpela strong bilong bosim ol man, tasol Moses i no olsem. “Moses em i man bilong daunim em yet, na i no gat wanpela man long dispela graun i save daunim em yet inap olsem Moses.” (Namba 12:3) Taim hevi bilong bosim lain Israel i bikpela tumas long Moses wanpela i karim, Jehova i putim spirit bilong Em long 70 man moa bilong Israel na i givim strong long ol long helpim Moses. Taim tupela man namel long ol i kirap autim tok olsem profet, Josua i pilim olsem dispela i daunim wok bilong Moses long bosim ol Israel. Josua i laik pasim ol dispela man, tasol long pasin daun Moses i tokim em: “Yu wari long sampela man bai i senisim mi, a? Maski wari. Mi laik bai Bikpela i ken givim spirit bilong en long olgeta manmeri bilong en na bai olgeta i ken mekim tok profet.” (Namba 11:29) Em nau, Moses i amamas taim ol narapela i kisim bikpela wok na namba. Em i no bel nogut long ol na i laik litimapim nem bilong em yet, nogat.
12 Yumi ken tingim Jonatan, em pikinini bilong King Sol, em i stap olsem gutpela piksa tru. Stori bilong Jonatan i makim olsem pasin bilong laikim tru ol narapela inap daunim pasin bilong bel nogut long man i kisim gutpela wok samting. Jonatan i bilong kisim wok king bilong papa bilong em, tasol Jehova i bin makim Devit, em pikinini bilong Jesi, long kamap king. Yumi save, sapos sampela man i stap olsem Jonatan, ol bai bel nogut long Devit na ting em i laik kisim bikpela namba bilong ol. Tasol Jonatan i laikim tumas Devit na dispela laik i mekim na em i no bel nogut long Devit. Olsem na taim Devit i harim tok olsem Jonatan i dai pinis, em i tok: “Mi sori tru long yu Jonatan, brata bilong mi. Mi laikim yu tumas na yu bin laikim mi tu. Laik bilong yu i strong moa yet na i winim tru laik bilong ol meri i laikim mi.”—2 Samuel 1:26.
Tupela Gutpela Piksa Tru
13 God Jehova em i nambawan gutpela piksa bilong man em inap bosim tru stretpela pasin bilong em long bel nogut. Taim God i mekim wanpela bikpela samting i kamapim klia bel nogut bilong em, long olgeta taim dispela i stret wantaim pasin sori na stretpela pasin na gutpela save na tingting bilong em.—Aisaia 42:13, 14.
14 Namba 2 gutpela piksa tru bilong man i save bosim bel bilong em na em i no bel nogut long man, em gutpela Pikinini bilong God, Krais Jisas. Baibel i tok: “Em i stap kain olsem God, tasol em i no tingting long kamap bikpela olsem God yet.” (Filipai 2:6, NW) Pasin bilong em i narapela kain tru long dispela ensel em i laik i stap bikpela olsem God na em i kamap Satan! Olsem “king bilong Babilon” i bin mekim, Satan i mangal na i laik i “stap olsem God Antap Tru”; em i putim em yet olsem wanpela god i bikpela olsem Jehova, na em i birua long Jehova. (Aisaia 14:4, 14; 2 Korin 4:4) Na Satan i laik kirapim Jisas long “brukim skru na lotu” long em. (Matyu 4:9) Tasol i no gat wanpela samting inap kirapim Jisas long lusim pasin bilong daunim em yet na i stap aninit long Jehova, em i King tru. Jisas i narapela kain long Satan. Jisas i “lusim dispela pasin, na em i kamap olsem wokboi nating. Em i kamap olsem man na ol man i lukim em i stap man tru. Na em i daunim em yet na i bihainim tok bilong God, i go inap long em i dai.” Jisas i kamapim bel bilong em, olsem i stret Jehova i stap King tru, na em i sakim tru pasin bilong Satan long hambak na mangal long kamap wankain olsem Jehova. Jisas i stap gut long Jehova, na “long dispela as tasol God i litimapim Jisas na mekim em i stap antap tru. Na God i givim em wanpela nem i gutpela tru na i winim olgeta arapela nem. Em i givim dispela nem long Jisas, bai olgeta ensel na olgeta man . . . ol i ken brukim skru long ai bilong Jisas na i stap aninit long em. Na olgeta bilong ol i ken tokaut olsem, ‘Jisas Krais em i Bikpela.’ Na long dispela pasin ol bai i givim biknem long God Papa.”—Filipai 2:7-11.
Bosim Bel Bilong Yu
15 Ol Kristen i no olsem God na Krais; ol i no gutpela tumas. Ol i gat sin, olsem na sampela taim bel nogut o bel kaskas i kirapim ol long mekim ol samting. Olsem na yumi no ken larim bel kaskas i kirapim yumi long sutim tok long wanpela wanbilip bilong yumi long wanpela liklik pasin kranki o wanpela rong yumi ting em i mekim. Yumi mas tingim gut dispela tok bilong Baibel olsem: “Yumi no ken strong tumas long bihainim stretpela pasin na long kisim gutpela tingting. Nogut yumi bagarapim yumi yet.”—Saveman 7:16.
16 Wastaua (tok Inglis) bilong Mas 15, 1911, i stori long pasin bilong bel nogut long ol narapela, na i tok: “Yumi mas strong tru long helpim wok bilong Bikpela, tasol yumi mas save, pasin kranki bilong narapela Kristen em yumi bel nogut long en, em i samting bilong em yet o nogat; na yumi mas skelim pasin bilong yumi yet, nogut yumi save toktok nabaut long samting bilong narapela man. Na yumi mas skelim tu olsem: I stret ol elda i mas toktok wantaim dispela Kristen o nogat; na yumi yet i mas i go tokim ol elda long dispela samting o nogat. Yumi olgeta i mas strong tru long helpim wok bilong Bikpela, tasol yumi mas was gut, nogut yumi bel nogut long man na yumi mekim. . . . Yumi mas save gut olsem i no bel kaskas i kirapim yumi na yumi strong long mekim ol samting; yumi tingim [dispela brata] na yumi strong long em i ken i stap gutpela.”—1 Pita 4:15.
17 Orait, olsem wanem yumi ol Kristen inap abrusim pasin hambak, na bel nogut long man, na bel kaskas, na mangal? Yumi mas larim spirit holi bilong God i stiaim olgeta samting yumi mekim. Yumi mas beten askim God long givim spirit bilong em long yumi na helpim yumi long kamapim ol gutpela pasin bilong spirit. (Luk 11:13) Yumi mas i go long ol miting Kristen, em ol i save mekim beten bilong kirapim miting, na spirit bilong God na blesing bilong em i stap long en. Na yumi mas stadi long Baibel, em God i bin stiaim tingting bilong ol man na ol i raitim. (2 Timoti 3:16) Na yumi mas insait long wok bilong autim tok bilong Kingdom, em ol i save mekim long strong bilong spirit holi bilong Jehova. (Aposel 1:8) Na narapela rot bilong larim spirit bilong God i stiaim yumi, em yumi ken helpim ol narapela Kristen em wanpela hevi i bin painim ol na bel bilong ol i bagarap. (Aisaia 57:15; 1 Jon 3:15-17) Sapos yumi wok strong long mekim ol dispela wok Kristen, dispela bai lukautim yumi na bai yumi no mekim pasin bilong sin olsem bel nogut o bel kaskas long narapela man, long wanem, Baibel i tok: “Yupela i mas larim Holi Spirit i stiaim wokabaut bilong yupela. Sapos yupela i mekim olsem, orait yupela bai i no inap bihainim laik bilong olpela bel.”—Galesia 5:16.
18 Pasin bilong laikim tru ol narapela em i namba wan long lista bilong ol gutpela pasin spirit bilong God i save kamapim. (Galesia 5:22, 23) Sapos yumi laikim tru ol narapela, dispela bai helpim yumi nau long daunim ol pasin bilong sin i stap long bel. Orait, olsem wanem long bihain? Planti milion wokman bilong Jehova ol i wet long kisim laip i stap oltaim long Paradais bai kamap long graun, na ol i ken tingting long kamap gutpela olgeta. Long dispela nupela taim, pasin bilong laikim ol narapela bai stap long olgeta hap, na i no gat wanpela bai bel nogut o bel kaskas long narapela, long wanem, “God bai i pinisim dispela kalabus bilong bagarap nau olgeta samting i stap long en, na bai olgeta samting i stap gutpela tru wantaim yumi ol pikinini bilong God.”—Rom 8:21.
Sampela Tok Bilong Tingim Gut
◻ Pol i mekim wanem tok piksa bilong helpim ol disaipel long daunim pasin bilong bel nogut long narapela?
◻ Olsem wanem pasin bilong bel nogut long narapela inap bagarapim pasin wanbel insait long kongrigesen?
◻ Olsem wanem ol papamama inap skulim ol pikinini long daunim pasin bilong bel nogut long narapela?
◻ Olsem wanem yumi inap abrusim ol sin olsem bel nogut o bel kaskas long man?
[Askim Bilong Stadi]
1, 2. (a) Jisas i tok wanem long ol disaipel long laikim tru ol narapela? (b) Inap man i ken mekim pasin bilong laikim tru ol narapela na bel nogut wantaim? Stori long dispela samting.
3. Wanem hevi bilong bel nogut i bin kamap namel long ol Kristen long Korin?
4. Pol i mekim wanem tok piksa bilong helpim ol brata long kisim stretpela tingting long narapela narapela? Dispela inap skulim yumi long wanem samting?
5. Jems 4:5 (long sta daunbilo) i kamapim klia wanem samting? Wanem sampela stori bilong Baibel i kamapim klia olsem dispela tok i tru?
6. Ol elda i ken mekim wanem bilong bosim bel na ol i no ken bel nogut, olsem bel kaskas, long narapela?
7. Taim wanpela Kristen i kisim wanpela gutpela wok insait long kongrigesen, wanem hevi inap kamap?
8. Pasin bilong bel kaskas long narapela inap kamapim wanem ol rong?
9. Olsem wanem ol marit inap bosim bel na ol i no ken bel nogut long poroman?
10. Ol papamama i ken mekim wanem bilong helpim ol pikinini long daunim pasin bilong bel nogut long narapela?
11. Olsem wanem Moses i stap olsem gutpela piksa tru long pasin bilong daunim bel nogut?
12. Wanem samting i helpim Jonatan long abrusim pasin bilong bel nogut long narapela?
13. Husat i stap olsem nambawan piksa tru long pasin bilong bosim bel nogut? Olsem wanem yumi save long dispela?
14. Jisas i mekim wanem na em i narapela kain long Satan?
15. Bilong wanem yumi mas was gut na daunim pasin bilong bel kaskas long narapela?
16. Wanpela Wastaua bilong bipo i givim wanem gutpela tok long yumi long pasin bilong bel nogut long narapela?
17. Olsem wanem yumi inap abrusim pasin bilong sin olsem bel nogut o bel kaskas long man?
18. Olsem wanem na bihain bai yumi no gat hatwok moa long daunim pasin bilong bel nogut long narapela?
[Piksa long pes 16]
No ken larim pasin bilong bel nogut long narapela i bagarapim pasin wanbel insait long kongrigesen
[Piksa long pes 17]
Ol papamama inap skulim ol pikinini long daunim pasin bilong bel nogut long narapela