Stap Yet Olsem Man Em God i Orait Long En Maski Senis i Kamap
OLSEM WANEM? I gat sampela senis i kamap long sindaun bilong yu? Yu pilim hatwok long senisim sindaun bilong yu? Planti bilong yumi i bin senisim sindaun bilong yumi o bai yumi mekim olsem. Sampela stori bilong ol man bilong bipo inap helpim yumi long luksave long ol pasin em inap helpim yumi.
Olsem: Tingim Devit na ol samting em i bin mekim taim sindaun bilong em i senis. Em i bin mangi tasol taim Samuel i bin makim em bilong kamap king long bihain. Taim em i mangi yet, long laik bilong em yet em i go pait wantaim traipela man Filistia, em Goliat. (1 Sml. 17:26-32, 42) Devit i go stap long haus bilong King Sol, na Sol i makim em olsem lida bilong ami. Devit i no bin ting sindaun bilong em bai kamap olsem; o em i no bin tingting long wanem samting bai kamap bihain.
Bikpela hevi i kamap namel long Devit na Sol. (1 Sml. 18:8, 9; 19:9, 10) Bilong lukautim laip bilong em yet, Devit i mas i stap olsem ranaweman inap sampela yia. Maski taim em i bin stap king bilong Israel, bikpela senis tru i kamap long sindaun bilong em, na moa yet bihain long taim em i mekim pasin adaltri, na bilong haitim tru dispela sin, em i kilim man i dai. Ol sin em i bin mekim, i kamapim ol hevi insait long famili bilong em. Olsem: Devit i karim hevi long pasin bikhet bilong pikinini man bilong em Apsalom. (2 Sml. 12:10-12; 15:1-14) Tasol bihain long Devit i tanim bel long ol sin em i bin mekim, olsem pasin adaltri na kilim man i dai, Jehova i fogivim Devit na orait gen long em.
Ating senis inap kamap long sindaun bilong yu tu. Olsem sik, hevi bilong mani, o hevi bilong famili—na tu, ol samting yumi yet i bin mekim—inap senisim sindaun bilong yumi. Orait, wanem ol pasin inap helpim yumi long redi taim ol kain senis olsem bai kamap?
Pasin Daun i Helpim Yumi
Pasin daun i makim olsem yumi laik stap daun long ol narapela. Pasin daun tru bai helpim yumi long luksave long pasin tru bilong yumi yet na bilong ol narapela. Sapos yumi no luk daun long ol pasin na gutpela wok bilong ol narapela, bai yumi amamas long ol na long ol samting ol i mekim. Olsem tasol, pasin daun inap helpim yumi long kliagut long as bilong ol senis i kamap long sindaun bilong yumi, na i helpim yumi long rot bilong karim hevi bilong dispela senis.
Jonatan, pikinini man bilong Sol, em i stap gutpela piksa long dispela samting. Ol senis i kamap long sindaun bilong em, em samting em i no gat strong long pasim. Taim Samuel i tokim Sol olsem Jehova bai tekewe wok king long em, Samuel i no tok Jonatan bai i kisim ples bilong Sol olsem king, nogat. (1 Sml. 15:28; 16:1, 12, 13) God i makim Devit bilong kamap king bilong Israel, em i no makim Jonatan. I olsem pasin bikhet bilong Sol i givim hevi long Jonatan. Maski Jonatan i no gat asua, em i no inap kisim ples bilong papa bilong em na kamap king. (1 Sml. 20:30, 31) Jonatan i mekim wanem? Yu ting em i bel nogut, long wanem, em i no inap mekim wok king, na em i jeles long Devit? Nogat. Maski Jonatan i gat bikpela krismas long Devit na planti save, em i stap gut long Devit. (1 Sml. 23:16-18) Pasin daun i helpim Jonatan long save God i givim dispela wok long husat, na em ‘i no ting em i winim ol arapela.’ (Ro. 12:3) Jonatan i kliagut long samting Jehova i laik em i mas mekim na em i amamas tasol long disisen bilong Jehova long mekim ol senis i kamap.
Tru, planti senis inap kamapim sampela kain hevi. Insait long wanpela haptaim, Jonatan i bin stap namel long tupela man em i laikim tumas. Wanpela em Devit, man husat bai kamap king bihain, pren bilong em, em man Jehova i bin makim. Narapela em Sol, papa bilong em, man em Jehova i sakim pinis, tasol em i stap king yet. Ating dispela samting i mas bagarapim tru bel bilong Jonatan taim em i traim long mekim ol samting bilong God i ken orait yet long em. Ating ol senis i kamap long sindaun bilong yumi i mekim yumi wari na tingting planti. Tasol sapos yumi wok strong long kisimgut tingting bilong Jehova, bai yumi stap gut long em na mekim yet wok bilong em taim yumi wok long karim hevi bilong ol senis i kamap long sindaun bilong yumi.
Em i Bikpela Samting Long Mekim Pasin Daun
Man i gat pasin daun em i save olsem em i no inap long mekim olgeta samting. Devit i gat pasin daun. Tru Jehova i bin makim em long kamap king, tasol inap planti yia Devit i no kisim dispela wok. Baibel i no tok olsem Jehova i bin stori long Devit long as na em i no kirap hariap long mekim wok king, nogat. Maski dispela samting i olsem, Devit i no bel hevi long dispela. Em i save olsem em i no inap long mekim olgeta samting, na em i kliagut olsem Jehova, em man husat i larim dispela samting i kamap, em yet i stiaim ol samting. Na maski em inap kilim i dai Sol bilong lukautim laip bilong em, em i no mekim, na em i pasim poroman bilong em Abisai long mekim olsem.—1 Sml. 26:6-9.
Sampela taim ating wanpela hevi i kamap insait long kongrigesen na yumi no kliagut long en, o long tingting bilong yumi, i luk olsem ol i no stretim gut o bihainim gutpela rot bilong stretim. Olsem wanem? Long pasin daun yumi luksave olsem Jisas i Het bilong kongrigesen, na em i mekim wok long lain elda em holi spirit i bin makim ol bilong go pas long kongrigesen? Bai yumi bihainim yet pasin daun, long wanem, yumi save olsem bilong Jehova i ken orait long yumi, yumi mas wetim em i stiaim yumi long rot bilong Jisas Krais? Bai yumi daunim yumi yet na wet, maski i hatwok long mekim olsem?—Snd. 11:2.
Pasin Isi i Helpim Yumi Long Holim Stretpela Tingting
Pasin isi i save mekim man i stap bel isi. Dispela pasin i helpim yumi long stap isi na karim hevi, yumi no bel kaskas, bel nogut na bekim rong. Pasin isi em wanpela pasin yumi save hatwok long kamapim. Wanpela tok bilong Baibel i tok long “ol manmeri i no save bikhet,” olsem mekim pasin isi, God i singautim ol long ‘daunim ol yet.’ (Sef. 2:3) Pasin isi i poroman wantaim pasin daun, tasol em i makim tu ol narapela pasin, olsem gutpela pasin. Man i gat pasin isi, em i save larim ol narapela i skulim em na stretim pasin bilong em, na em i kamap strong moa long samting bilong spirit.
Olsem wanem pasin isi i helpim yumi long karim hevi bilong ol nupela senis i kamap long sindaun bilong yumi? Ating yu bin lukim olsem planti man i tingim ol senis i olsem samting nogut. Tasol tru tru, ol senis i olsem rot bilong yumi kisim sampela skul moa long Jehova. Samting i kamap long Moses em i olsem gutpela piksa long dispela.
Moses i gat ol gutpela pasin pinis taim em i gat 40 krismas. Em i kamapim olsem em i pilim hevi bilong lain bilong God na em i redi long lusim gutpela sindaun bilong em na karim hevi wantaim ol. (Hi. 11:24-26) Tasol paslain long Jehova i makim Moses bilong kisim ol Israel na lusim Isip i go, ol senis i kamap long sindaun bilong em na dispela i mekim pasin isi bilong em i kamap gutpela moa. Em i mas ranawe lusim Isip na i go stap long Midian inap 40 yia, em i stap olsem wasman bilong ol sipsip na em i no gat bikpela namba moa. Wanem samting i kamap? Ol dispela senis i mekim na em i kamap gutpela man moa. (Nam. 12:3) Em i lain long putim laik bilong God i stap namba wan long laik bilong em yet.
Bilong kamapim klia pasin isi bilong Moses, yumi ken skelim samting i bin kamap taim Jehova i tok Em bai rausim dispela bikhet lain na mekim lain tumbuna pikinini bilong Moses i kamap wanpela bikpela lain. (Nam. 14:11-20) Moses i beten bilong helpim dispela lain. Tok bilong em i soim olsem em tingim gutnem bilong God na i stap bilong ol brata bilong em, em i no tingim laik bilong em yet. I mas i gat wanpela man i gat pasin isi bilong holim wok bilong Moses olsem lida na namelman bilong lain Israel. Miriam na Aron i toktok planti long em, tasol Baibel i tok long Moses olsem, “i no gat wanpela man . . . i save daunim em yet inap olsem Moses.” (Nam 12:1-3, 9-15) Long pasin isi Moses i karim tasol hevi bilong kros bilong ol. Wanem samting inap kamap sapos Moses i no gat pasin isi?
Long narapela taim, sampela man i kisim spirit bilong Jehova na i kirapim ol long mekim tok profet. Josua, em wokman bilong Moses, i pilim olsem sampela Israel i no bihainim stretpela pasin. Tasol long pasin isi Moses i kisim tingting bilong Jehova long dispela samting na em i no wari long ol dispela man bai kisim wok bilong em. (Nam. 11:26-29) Sapos Moses i no gat pasin isi, yu ting em bai orait long dispela senis Jehova i kamapim?
Pasin isi i helpim Moses long mekim gut wok long bikpela namba na wok God i makim em long mekim. Jehova i tokim em long go antap long maunten Horep na sanap long ai bilong ol manmeri. Long rot bilong wanpela ensel, God i toktok long Moses na makim em olsem namelman bilong kontrak. Pasin isi i helpim em na em i orait long dispela bikpela senis i kamap long wok em i holim na em i stap yet olsem man God i orait long en.
Olsem wanem long yumi? Pasin isi em i bikpela samting bilong helpim yumi long kamap strong. Olgeta manmeri husat i kisim ol gutpela wok samting o holim bikpela wok insait long lain bilong God, ol i mas i gat pasin isi. Dispela pasin i pasim yumi na yumi no hambak taim ol senis i kamap, na i helpim yumi long mekim ol samting long stretpela tingting. Tingting bilong yumi long ol dispela senis, dispela i bikpela samting. Olsem wanem? Bai yumi orait long senis i kamap? Bai yumi tingim ol dispela senis i olsem rot bilong stretim pasin bilong yumi na i kamap gutpela moa? Ating ol dispela senis i gutpela rot bilong helpim yumi long kamapim pasin isi!
Oltaim bai i gat ol senis i kamap long sindaun bilong yumi. Sampela taim bai yumi hatwok long kliagut long as na ol samting i kamap. Kain kain senis inap kamap long yumi na bel hevi i save daunim yumi, olsem na ating em hatwok long yumi holim stretpela tingting long ol samting bilong spirit. Tasol ol gutpela pasin olsem pasin daun na pasin isi bai helpim yumi long amamas tasol long ol senis i kamap long sindaun bilong yumi na bai yumi stap yet olsem man em God i orait long en.
[Rait long pes 4]
Pasin daun tru i helpim yumi long luksave long pasin tru bilong yumi yet
[Rait long pes 5]
Pasin isi em i bikpela samting bilong helpim yumi long kamap strong
[Piksa long pes 5]
Ol senis i kamap long sindaun bilong Moses i mekim na pasin isi bilong em i kamap gutpela moa