Wastaua INTENET LAIBRERI
Wastaua
INTENET LAIBRERI
Tok Pisin
  • BAIBEL
  • Ol PABLIKESEN
  • Ol MITING
  • w89 8/1 p. 26-29
  • Taim Bilong Ol Bikpela Gavman Bilong Graun i Laik Pinis

No gat vidio bilong dispela seksen.

Sori, popaia kamap long lodim vidio.

  • Taim Bilong Ol Bikpela Gavman Bilong Graun i Laik Pinis
  • Wastaua i Tokaut Long Kingdom Bilong Jehova—1989
  • Ol Liklik Het Tok
  • Wankain Infomesen
  • Lig ov Nesen i Pundaun
  • Em i Kirap Bek!
  • Em i No Mekim Ol Samting Ol i Ting Em Bai Mekim
  • Gavman Bilong i Stap Oltaim
  • Bikpela Tok Hait i Kamap Ples Klia
    Kamapim Tok Hait—Bikpela Samting Bilong En i Laik Kamap!
  • As Bilong Kamapim Lig ov Nesen
    Kirap!—1992
  • Ol Wel Abus Bilong Revelesen—Ol i Makim Wanem Samting?
    Wastaua i Tokaut Long Kingdom Bilong Jehova—1986
  • Gutaim, Gutpela Sindaun, na “Piksa Bilong Wel Abus”
    Wastaua i Tokaut Long Kingdom Bilong Jehova—1986
Lukim Moa
Wastaua i Tokaut Long Kingdom Bilong Jehova—1989
w89 8/1 p. 26-29

Taim Bilong Ol Bikpela Gavman Bilong Graun i Laik Pinis

Baibel i stori long 7-pela bikpela gavman bilong graun, em ol strongpela gavman ol i bin bosim planti kantri, na narapela i kam bihain long narapela, na ol i kirap long bipo na i stap inap planti tausen yia i kam inap nau. Ol narapela “Wastaua” paslain long dispela i bin tokaut olsem nau yumi stap long taim bilong namba 7 bikpela gavman, em laspela−em Bikpela Gavman bilong Englan wantaim Amerika nau em i stap.a−Revelesen 17:​9, 10.

Long Baibel em Revelesen i kolim dispela Bikpela Gavman bilong Englan na Amerika olsem wanpela animal i gat “tupela kom.” Dispela gavman i gat tupela hap bilong en na “em i tokim ol manmeri olsem: ‘Yupela i mas wokim piksa bilong wel abus,” ’ em dispela animal politik i makim olgeta 7-pela bikpela gavman wantaim.−Revelesen 13:​11, 14.

Wanem ol samting i kamap bilong truim ol dispela tok profet, na dispela i mekim wanem long yumi long nau? Nau bai yumi toktok long dispela bikpela samting.

NAMBA WAN Pait Bilong Olgeta Hap em i nogut tru, na taim em i laik pinis presiden Woodrow Wilson bilong Amerika na praim minista David Lloyd George bilong Englan i tok long kamapim wanpela Lig ov Nesen. Ol i tok em i bilong ‘kamapim bel isi na gutaim long olgeta hap’ na bai ol pait nogut i no ken kamap gen.

Yumi ken tingim tupela man hia i laik kamapim dispela samting. Dispela tupela bikman i bos bilong dispela namba 7 gavman bilong graun em Baibel i stori long en, em Bikpela Gavman bilong Englan wantaim Amerika. Baibel long Revelesen em i stori long “namba et king” bai kamap long taim bilong yumi na i stap inap liklik taim tasol, na dispela samting em tupela bikman bilong Englan na Amerika i laik kamapim, em i wankain olsem dispela samting Revelesen i stori long en. Olsem wanem tupela samting i wankain?−Revelesen 17:⁠11

Tok profet bilong Revelesen i toktok long wanpela “wel abus . . . Em i gat tupela kom olsem kom bilong pikinini sipsip” na em “i tokim ol manmeri olsem: ‘Yupela i mas wokim piksa bilong wel-abus,’ ” olsem dispela 7-pela bikpela gavman bilong graun wantaim.

Gavman bilong Englan na Amerika i bin mekim dispela samting. “Em i tokim ol manmeri” long kamapim wanpela samting (Lig ov Nesen) i wankain olsem ol dispela 7-pela bikpela gavman na em i bihainim wankain pasin bilong ol. Tasol em “piksa” tasol “bilong wel abus.” Em yet i no gat strong−em i kisim strong long ol dispela narapela gavman. Em i no bin winim pait na daunim narapela gavman na long dispela rot em i kamap, nogat. Ol narapela paslain long en i bin mekim olsem, tasol dispela “piksa” o “namba et king” nogat. Em i kamap namel long ol dispela 7-pela bikpela gavman. Namba 7 gavman i helpim em long kamap na i stap, na sampela hap bilong ol narapela 6-pela tu i helpim em long kamap. Olsem wanem? Dispela piksa bilong wel abus bai mekim ol bikpela samting olsem ol narapela 7-pela gavman i laik bai em i mekim, o nogat?−Revelesen 17:​11, 14.

Lig ov Nesen i Pundaun

Lig ov Nesen i mekim planti samting bilong helpim ol man, tasol dispela i no wok tru bilong en. “Kontrak bilong Lig ov Nesen” i tok wok bilong en “i bilong helpim olgeta lain man long wok gut wantaim na kamapim bel isi na gutaim namel long olgeta lain man long graun.” Tasol Lig ov Nesen i no bin mekim olsem.

Lig ov Nesen i no bin pasim ol Japan long i go insait long kantri Mansuria long 1931, na long 1933 em i no bin pasim pait i kamap namel long ol Bolivia na Paragwei, na long 1936 em i no pasim Mussolini long daunim na winim ol Itiopia. Long Septemba 1, 1939 Namba Tu Pait Bilong Olgeta Hap em i kirap na i kamapim bikpela hevi na i bagarapim planti man, na long dispela taim Lig ov Nesen i dai pinis. Wok bilong en i bilong pasim kain pait olsem, tasol em i no mekim. Hamas man i bin bagarap long dispela pait? Em olsem: 16 milion soldia na 39 milion ol narapela man, em 55 milion olgeta, em winim ol man i bin kisim bagarap long Namba Wan Pait inap 4-pela taim!

Tasol taim Kontrak bilong Lig ov Nesen i no kirap yet long mekim wok, olsem long 1919, ol Witnes Bilong Jehova i tokaut long ol man na i tok, Lig ov Nesen bai pundaun na i no inap long mekim wok bilong en, long wanem, wok bilong kamapim bel isi long graun i no wok bilong ol man. (Long dispela taim ol i kolim ol Witnes olsem Ol Sumatin Bilong Baibel.) Long 1926 ol Witnes i kibung long London long Englan, na ol i tok, olsem Revelesen sapta 17 i makim, dispela “namba et king” em i laspela gavman na i kam bihain long 7-pela bikpela gavman bilong graun. Na man bilong mekim dispela tok long kibung em i tok, “Bikpela i bin tok dispela namba et king bai kamap, na em bai stap sotpela taim, na em bai pinis olgeta.”

Em i Kirap Bek!

Baibel i toktok long dispela namba et king olsem: “Yu lukim pinis dispela wel abus. Bipo em i stap, na nau em i no i stap. Tasol bihain bai em i lusim dispela hul i no gat as, na em i kam antap, na bai em i lus olgeta.”−Revelesen 17:⁠8.

Namel long ol yia bilong pait, olsem long 1942, ol Witnes Bilong Jehova i save pinis olsem dispela namba et king (em dispela oganaisesen ol i bin makim em bilong kamapim bel isi na gutaim) em bai lusim dispela bikpela hul na em bai kirap bek. Long dispela taim presiden bilong Sosaiti Was Taua i givim tok long ol man i kibung long 52 biktaun na em i tok: “Foti memba bilong Lig ov Nesen i tok ol i pas yet long dispela Lig ov Nesen tasol em i olsem i dai. . . . Baibel i tok, ‘nau em i no stap.’ ” “Tasol bihain em bai lusim dispela hul i no gat as, na em i kam antap” gen, o nogat? Presiden i stori long dispela na em i tok: “Dispela samting ol gavman bilong graun i insait long en em bai kirap gen.”

Olsem Baibel i tok, dispela namba et king “bipo em i stap” long 1920 inap 1939, tasol kirap long taim Namba Tu Pait i pinis long 1939 na inap 1945 “em i no stap,” na long 1945 “em i lusim dispela hul i no gat as, na em i kam antap” na em i kamap Yunaitet Nesen, em senis bilong Lig ov Nesen.

Em i No Mekim Ol Samting Ol i Ting Em Bai Mekim

Long Jun 26, 1945 long San Fransisko, ol lain bilong 50 kantri em ol i memba bilong Yunaitet Nesen, ol i bin raitim nem bilong ol long bikpela pepa i makim wok bilong Yunaitet Nesen. Namba wan tok bilong pepa em tok: ‘Mipela ol lain bilong Yunaitet Nesen mipela i gat strongpela tingting long helpim ol man bilong bihain na bai pait i no ken bagarapim ol olsem em i bin mekim tupela taim pinis long taim bilong yumi na em i bin putim bikpela hevi nogat long ol man . . . ’

Ol i makim bikpela wok tumas bilong Yunaitet Nesen i mas mekim, tasol ol i laik bai em i mekim ol dispela wok. Cordell Hull, bipo em i wanpela bikman bilong gavman bilong Amerika; em i tok Yunaitet Nesen em i rot bilong helpim olgeta man na bai ol i no ken bagarap. Presiden Harry Truman em i wanpela Presiden bilong Amerika na em i tok, Yunaitet Nesen em wanpela gutpela samting bilong kamapim bel isi na gutaim na God bai helpim em long mekim olsem. Sampela man i tok, pepa i makim wok bilong Yunaitet Nesen em i winim olgeta narapela rait ol man i bin kamapim, na em bai helpim ol man long senisim pasin bilong ol. Foti yia bihain wanpela bikman bilong Gavman long Amerika, em Gregory J. Newell, em i tok, ol man i bin makim bikpela wok tumas em Yunaitet Nesen i mas mekim, olsem na taim em i sot long mekim ol dispela wok ol i mas bel hevi.

Olsem Lig ov Nesen i bin mekim sampela gutpela wok, Yunaitet Nesen tu i bin mekim olsem. Tasol em i no bin mekim wanpela samting na bai ol man i ken ting pait i no inap kamap, na em i no bin mekim dai pait. Wanpela praim minista bilong bipo long Englan, em Harold Macmillan, long 1962 em i tokim gavman, ol man i nogutim as bilong Yunaitet Nesen.

Bipo ol man i givim biknem long Yunaitet Nesen olsem ol i save mekim long wanpela lotu. Ol i ting dispela “piksa” bai mekim ol samting olsem Baibel i tok Kingdom bilong God i mas mekim, olsem: Em i mas kamapim bel isi na gutaim na mekim ol man i stap wanbel. Baibel i tok ol man yet i no inap kamapim bel isi, tasol ol i strong long daunim dispela tok bilong Baibel. Tasol taim Yunaitet Nesen i gat 40 yia pinis, wanpela man bilong raitim stori, em Thomas M. Franck, em i tok, ‘Long 1945 mipela bin ting Yunaitet Nesen bai stretim planti samting, tasol nau mipela save pinis em i no inap.’ Na bikman bilong gavman bilong Amerika, em P. Shultz, em i tok, ‘Tru tumas, Yunaitet Nesen i no bin kamapim bel isi na gutpela taim long graun olsem wanpela paradais.’

Yunaitet Nesen i no bin mekim wok bilong en, long wanem, ol gavman bilong ol man ol i no bin rausim ol samting i save pasim rot bilong ol long kamapim bel isi namel long ol man; ol dispela samting em olsem: Pasin bilong ol man long litimapim kantri bilong ol yet; ol i givim bel tumas long kisim mani kago; planti man i stap rabis; sampela lain i mekim pasin antap; bos bilong sampela kantri ol i bosim strong ol man; Seten i mekim nabaut long ol man. Tasol ol man i givim bel yet long gavman bilong ol, i no olsem ol i ting gavman bai stretim ol samting, nogat; tasol ol i no inap tingim narapela samting em i winim gavman long stretim ol hevi.−Revelesen 12:⁠12.

Ol man i bin kamapim Yunaitet Nesen, na planti man i bin mekim bikpela wok tru bilong helpim dispela samting, olsem na yumi save, olgeta man bilong graun i pilim tru olsem i mas i gat senis bilong dispela pasin nau i stap long graun. Dispela senis bai kamap, tasol i no long rot bilong Yunaitet Nesen, nogat; em bai kamap long narapela rot, na wok em bai mekim i winim wok bilong Yunaitet Nesen. Dispela bikpela senis bai kam long wanem rot?

Gavman Bilong i Stap Oltaim

Tingim wanpela tok bilong Baibel em i tok, i gat 7-pela “king” o bikpela gavman tasol bai kamap, na Baibel i no tok i gat narapela bikpela gavman moa bai kamap bihain long dispela 7-pela. Tasol Baibel i tok, i gat namba 8 “king” bai kamap na i stap liklik taim tasol. Baibel i tok, dispela “namba et king . . . bai em i lus olgeta.”−Revelesen 17:​10, 11.

Baibel i tok i gat wanpela samting em i winim Yunaitet Nesen na yumi ken tingting long dispela, na wetim i stap. Em bai kamapim bel isi na gutaim na pasin i stret na em bai helpim olgeta man long graun long kamap wanbel. Ol man i sot tru long ol dispela samting. Baibel i tok: “Long taim bilong ol dispela king God bilong heven bai kamapim wanpela kingdom i no inap bagarap. . . . Em bai bagarapim na pinisim ol dispela narapela kingdom, na em wanpela bai stap inap long taim bihain bihain.”−Danyel 2:​44, NW.

Jisas i bin toktok long dispela gavman, na lain bilong em i bin beten long dispela gavman i mas kamap. Ol i bin beten olsem: “Kingdom bilong yu i mas i kam.” (Matyu 6:10) Dispela Kingdom i no wanpela samting i stap long bel bilong man na i helpim em long bihainim gutpela pasin, nogat. Dispela Kingdom em i wanpela gavman bilong heven na em bai bosim graun. Em bai senisim pasin na i stap bilong yumi ol man bilong graun.−Revelesen 21:​1-4.

Baibel i stori long dispela gutpela nupela gavman na olsem wanem em bai mekim wok bilong em, na em bai kamapim bel isi na stretpela pasin na mekim olgeta man i stap wanbel wantaim; wanpela Wastaua bilong bihain bai stori long dispela.

[Ol Futnot]

a Stori bilong ol dispela wan wan gavman bilong graun i bin kamap long ol “Wastaua” olsem: (1) Isip, Septemba 1988; (2) Asiria, Oktoba 1988; (3) Babilon, Janueri 1989; (4) Midia na Pesia, Februeri 1989;(5) Grik, Mas 1989; (6) Rom, Epril 1989; (7) Bikpela Gavman bilong Englan wantaim Amerika, Me 1989.

[Blok long pes 29]

Planti Man i Dai long Pait

Taim Namba Tu Pait i kirap Lig ov Nesen i bagarap na planti man moa yet i dai long dispela pait. Wanpela buk (Encyclopædia Britannica, 1954) i kolim hamas man bilong pait i dai na i skelim wantaim hamas man i stap long sampela kantri long 1940 na buk i tok, long Amerika wanpela i dai long olgeta 500 man, na long Saina em wanpela bilong olgeta 200 man i dai, na long Englan em wanpela bilong olgeta 150 man, na long Frans em wanpela bilong olgeta 200 man, na long Japan em wanpela bilong olgeta 46 man, na long Jemani em wanpela bilong olgeta 25 man, na long Rasia em wanpela bilong olgeta 22 man. Tasol planti man moa bilong ol man i no bin go long pait ol i bagarap. Olsem na yumi ken save ol man yet i no inap kamapim gutaim bambai ol i ken stap gut.

[Piksa long pes 27]

‘Taim Yunaitet Nesen i kirap na i kam inap nau, 20 milion man i dai long ol pait, na dispela samting nogut i makim olsem Yunaitet Nesen i lus long mekim wok bilong en.’−“Nation Against Nation” bilong Thomas M. Franck.

    Tok Pisin Pablikesen (1983-2025)
    Log Aut
    Log In
    • Tok Pisin
    • Serim
    • Preferens
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Lo Bilong Yusim
    • Privacy Policy
    • Ol Praivesi Seting
    • JW.ORG
    • Log In
    Serim