Watchtower LAIBURALE EYA HA MUKURA
Watchtower
LAIBURALE EYA HA MUKURA
Rutoro
  • BAIBULI
  • EBITABU
  • ENSORROKANO
  • es25 rup. 118-128
  • Desemba

Ekicweka kinu tikiine vidiyo yoona.

Otuganyire, haroho ekisobere kyalemesa vidiyo kutandika.

  • Desemba
  • Kwekebiija Ebyahandiikirwe Buli Kiro—2025
  • Emitwe Emitaito
  • Bbalaza, Desemba 1
  • Kyakabiri, Desemba 2
  • Kyakasatu, Desemba 3
  • Kyakana, Desemba 4
  • Kyakataano, Desemba 5
  • Kyamukaaga, Desemba 6
  • Sande, Desemba 7
  • Bbalaza, Desemba 8
  • Kyakabiri, Desemba 9
  • Kyakasatu, Desemba 10
  • Kyakana, Desemba 11
  • Kyakataano, Desemba 12
  • Kyamukaaga, Desemba 13
  • Sande, Desemba 14
  • Bbalaza, Desemba 15
  • Kyakabiri, Desemba 16
  • Kyakasatu, Desemba 17
  • Kyakana, Desemba 18
  • Kyakataano, Desemba 19
  • Kyamukaaga, Desemba 20
  • Sande, Desemba 21
  • Bbalaza, Desemba 22
  • Kyakabiri, Desemba 23
  • Kyakasatu, Desemba 24
  • Kyakana, Desemba 25
  • Kyakataano, Desemba 26
  • Kyamukaaga, Desemba 27
  • Sande, Desemba 28
  • Bbalaza, Desemba 29
  • Kyakabiri, Desemba 30
  • Kyakasatu, Desemba 31
Kwekebiija Ebyahandiikirwe Buli Kiro—2025
es25 rup. 118-128

Desemba

Bbalaza, Desemba 1

Abafu bahumbuurwa.—Luk. 20:37.

Yahwe aine amaani ag’okuhumbuura abafu? Ego! Habwokuba nuwe “Owobusobozi bwona.” (Kus. 1:8) Aine amaani ag’okusingura omunyanzigwa wena otwaliremu n’okufa. (1 Kol. 15:26) Ensonga endi habwaki nitukigumya ngu Yahwe aine obusobozi obw’okuhumbuura abaafiire eri ngu aijuka buli kimu. Amanyire ibara lya buli nyunyuuzi. (Is. 40:26) Ekindi, aikara naijuka abo abaafiire. (Yob. 14:13; Luk. 20:38) Naijuka n’ebintu ebitaito ebirukukwata hali abo abaarahumbuura otwaliremu n’omulingo barukusisana, enyetwaza yabo n’ebibaarabiremu bakyali bomeezi. Mali nitusobora kwikiririza omu murago gwa Yahwe ogw’okuhumbuura abafu habwokuba tukimanyire ngu n’agonza kandi aine amaani ag’okuguhikiiriza. Wetegereze ensonga endi habwaki nitwikiririza omu murago gwa Ruhanga ogw’okuhumbuuka. Yahwe akahumbuuraho abantu. Omu busumi obwakara akasobozesa bamu h’abasaija abesigwa otwaliremu na Yesu, kuhumbuura abantu. w23.04 9-10 ¶7-9

Kyakabiri, Desemba 2

Ebigambo byanyu biikalege byembabazi ebiro byona nibirungibwamu ekisura.—Bak. 4:6.

Obutubaza omu mulingo gw’amagezi kandi ogw’obuculeezi, abantu nibaija kutuhuliiriza kandi bagumizeemu nibabaza naitwe. Kakuba omuntu ayoleka ngu nagonza kutuhakaniza kwonka rundi atandika kutusekereza, tuleke kubaza nauwe. (Nfu. 26:4) Baitu n’obukiraaba ngu haroho obututangatangana abantu nka banu, abarukukira obwingi bahuliiriza. Mali, tugasirwa muno obutukurakuraniza obuculeezi. Saba Yahwe akukonyere kugarukamu omu mulingo gw’obuculeezi, abantu obubakuhakaniza rundi obubabazaaho kubi enyikiriza zaawe. Ijuka ngu kwoleka obuculeezi nikisobora kukukonyera kwetantara empaka. Obwogarukamu omu mulingo gw’ekitiinisa, nikisobora kuleetera abarukukuhuliiriza kuhindura entekereza yabo h’Abakaiso ba Yahwe n’amananu ag’omu Baibuli. Nahabweki, mwikale “mwetekaniize ebiro byona okugarukamu omuntu wena anyakubakaguza” ha nyikiriza zanyu, nimukikora “nobuculezi nokutina.” (1 Pet. 3:15) Mali, obuculeezi leka bukufoole ow’amaani! w23.09 19 ¶18-19

Kyakasatu, Desemba 3

Nukwo mujwale . . . nokugumisiriza.—Bak. 3:12.

Leka tubazeeho emiringo ena nk’oku tusobora kwoleka okugumiisiriza. Ogw’okubanza, omuntu arukugumiisiriza tarahuka kubiihirwa. Alengaho kwikara atekaine n’obwarukuba ayetuntwire kandi tahoora enzigu abantu abandi obubamutwaza kubi. (Kurug. 34:6) Ogwakabiri, omuntu owagumiisiriza n’asobora kulindirra atekaine. Ekintu ekyarukunihira obukikerererwa, alengaho kutahyahyana rundi kutabuka. (Mug. 7:8) Ogwakasatu, omuntu owarukugumiisiriza tayanguhiriza kukora ekintu atabandize kukitekerezaaho. Obwaba aine ekintu ekikuru eky’asemeriire kukora, tayanguhiriza kutandika kukikora rundi kukikora nayanguhiriza. Oihireho ayeteraho obwire oburukumara kwetekaniza kukikora. Hanyuma akiha obwire obusemeriire kandi akikora kurungi. Ogwakana, omuntu owarukugumiisiriza alengaho kugumira ebizibu atarukutontorroma. Akora kyona ekyarukusobora kugumizaamu naheereza Yahwe aine okusemererwa. (Bak. 1:11) Nk’Abakristaayo, tusemeriire kwoleka okugumiisiriza omu miringo enu yoona. w23.08 20-21 ¶3-6

Kyakana, Desemba 4

[Yahwe] alenga emitima.—Nfu. 17:3.

Ensonga enkuru habwaki tusemeriire kulinda emitima yaitu eri ngu Yahwe alenga rundi akebera emitima. Yahwe tagarukira ha kurora ebintu abandi ebibarora, baitu arora kiki kyonyini ekituli omunda. Naija kusemererwa obwararora nitwikiriza amagezi agaatuha agaratuhikya omu bwomeezi obutahwaho. (Yoh. 4:14) Obuturagateeka omu nkora nitwija kwetantara engeso embi n’ebisuba ebiri nk’obutwa ebirukujanjazibwa Sitaani n’abantu be. (1 Yoh. 5:​18, 19) Obuturayeyongera kwirra haihi na Yahwe nitwija kweyongera kumugonza n’okumuteekamu ekitiinisa. Habwokuba titurukugonza kubiihiza Isiitwe, nitwija kunobera kimu ebitekerezo byona ebisobora kutuleetera kukora ekibi. Munyaanya itwe arukwetwa Marta, kuruga Croatia akohebwa kusiihana. N’agamba ati: “Kikangumira kuba n’entekereza ehikire n’okurwanisa okwegomba okubi. Baitu kutiina Yahwe kukandinda.” Omu mulingo ki? Marta n’agamba ngu akecumiitirizaaho ebizibu ebyakurugire omu ncwamu embi. Naitwe nitusobora kukora ekintu nikyo kimu. w23.06 20-21 ¶3-4

Kyakataano, Desemba 5

Namahanga galimanya nyowe ndi [Yahwe], agambire [Yahwe] Ruhanga, obundyezebwa omulinywe omu maiso gabu.”—Ez. 36:23.

Yesu akaba akimanyire ngu ekigendererwa kya Ruhanga kiri ky’okweza ibara lye. Egi niyo ensonga habwaki Mukama waitu yayegeseze abahondezi be kusaba bati: “Isitwe ali omu iguru, ibara lyawe dyezebwe.” (Mat. 6:9) Yesu akaba akimanyire ngu ensonga enu erukukirayo obukuru n’ekwataho ebyahangirwe byona. Omu byahangirwe byona omu iguru hamu n’omu nsi, Yesu nuwe akyakizireyo kweza ibara lya Ise. Baitu abanyanzigwa ba Yesu obubaamukwasire, bakamujunaana ngu akaba najuma Ruhanga. Hataroho kugurukyagurukya, Yesu akaba akimanyire ngu kujuma rundi kusiiga ibara lya Ruhanga erirukwera enziro nikyo kibi ekirukukirrayo kimu. Aine kuba yasaasire muno habw’okumuteekaho omusango ogu. Egi niyo ensonga habwaki Yesu akaba ali omu busaasi obw’amaani obwakaba ali haihi kukwatwa.—Luk. 22:​41-44. w24.02 11 ¶11

Kyamukaaga, Desemba 6

Habwamagezi enju eyombekwa.—Nfu. 24:3.

Omu kaliitango ak’obwomeezi, okugonza okutwiniire Yahwe na Yesu kusemeriire kukira okugonza okutwiniire abanyabuzaale baitu. (Mat. 10:37) Baitu eki tikirukumanyisa ngu tunagiirize obujunanizibwa bwaitu omu ka, nitwekwasa ngu nibutulemesa kusemeza Yahwe na Kristo. Kusobora kwikara nitusiimwa omu maiso ga Ruhanga na Kristo, tusemeriire kuhikiiriza kurungi obujunanizibwa bwaitu omu ka. (1 Tim. 5:​4, 8) Obuturakora eki, nitwija kweyongera kutunga okusemererwa. Yahwe akimanyire ngu eka ebamu okusemererwa, nyineeka na nyinabwenge obubagonzangana kandi bakateekamungana ekitiinisa, abazaire obubagonza abaana baabo kandi bakabatendeka, n’abaana obu boorobera bazaire baabo. (Bef. 5:33; 6:​1, 4) Koobe oli nyineeka, nyinabwenge, rundi omwana, wesige obuhabuzi bwa Baibuli. Otakora ekyorukutekereza ngu nikyo kihikire, rundi abantu abandi ekibarukukora kandi otahondera amagezi gaabo abeyeta abakugu. Hondera amagezi agali omu bitabu byaitu na vidiyo zaitu. Ebirumu nibisobora kukukonyera kuteeka omu nkora emisingi ya Baibuli. w23.08 28 ¶6-7

Sande, Desemba 7

Olikitekererezamu nyamusana nekiro, nukwo okolege byona nkoku byahandiikirwemu: baitu nubwo oliterekereza omuhanda gwawe, kandi nubwo olibona omugisa.—Yos. 1:8.

Munyaanya itwe asemeriire kwega ekintu ekiramukonyera kutunga omulimo. Ebintu ebimu omwisiki ebyayega obwaba akyali muto bimugasira omu bwomeezi bwe. Ekyokurorraho, yega kusoma kurungi n’okuhandiika. Omu biikaro ebimu, kusoma hamu n’okuhandiika tibabirora nk’ebintu ebikuru abakazi ebi basemeriire kwega. Baitu kikuru buli Mukristaayo kwega kusoma, n’okuhandiika. (1 Tim. 4:13) Nahabweki otaikiriza ekintu kyona kukulemesa kubyega. Noija kugasirwa ota? Nikisobora kukukonyera kutunga omulimo. Ekindi, nikiija kukwanguhira kwesomesa Baibuli n’okugyegesa abandi. Ekirukukirayo obukuru, noija kweyongera kwirra haihi na Yahwe obu orasoma Ekigambo kye kandi okakyecumiitirizaaho.—1 Tim. 4:15. w23.12 20 ¶10-11

Bbalaza, Desemba 8

[Yahwe] amanyire okujuna abarukutina Ruhanga omu kwohebwa. —2 Pet. 2:9.

Saba Yahwe akukonyere kwangirra okwohebwa. Habwokuba tuli bantu abatahikiriire, nikitwetaagisa kwikara nituteekamu amaani kusobora kwangirra kwohebwa kukora ebitahikire. Sitaani aikara nakora kyona ekirukusoboka kutulemesa kukora ebirukusemeza Yahwe. Omulingo gumu ogw’akikoramu nukwo kuraba omu by’okwesemeza ebibi. Eby’okwesemeza binu bisiisa entekereza yaitu n’omuntu waitu ow’omunda kandi bisobora kutuleetera kukora ekibi eky’amaani. (Mar. 7:​21-23; Yak. 1:​14, 15) Nitwetaaga obukonyezi bwa Yahwe obuturaaba nitugonza kusingura okwohebwa. Omu saara ya Yesu ey’ekyokurorraho akagamba ngu tusabege tuti: “Otatutwara omu kwohebwa, baitu otujune hali omubi.” (Mat. 6:13) Yahwe n’agonza kutukonyera baitu twine kubanza kumusaba obukonyezi. Ekindi, tusemeriire kukorra ha saara zaitu. w23.05 6-7 ¶15-17

Kyakabiri, Desemba 9

Omuguha ogwenyabusatu tigucweka bwango.—Mug. 4:12.

Abali omu buswere obubatwara enkoragana yabo na Yahwe kuba y’omuhendo, baba n’ekihika ekyokuteeka omu nkora obuhabuzi bwe, ekibakonyera kwetantara n’okusingura ebizibu ebisobora kukeehya okugonza okubainirengana. Abo abaine enkoragana ey’egumire na Yahwe balengaho kumwegeraho n’okukurakuraniza emiringo ye nk’okugumiisiriza, embabazi n’okuganyira. (Bef. 4:32–5:1) Abali omu buswere abooleka emiringo nk’egi, kibanguhira kwikazaaho okugonza omu buswere bwabo. Munyaanya itwe arukwetwa Lena ow’amazire omu buswere emyaka erukuhingura omu 25 n’agamba ati: “Kyanguhire kugonza n’okuteekamu ekitiinisa omuntu ow’aine enkoragana enungi na Yahwe.” Tekerezaaho ekyokurorraho kuruga omu Baibuli. Yahwe obwakaba nakomamu abaakubaire bazaire ba Masiya, omu baijukuru ba Daudi boona, akakomamu Yusufu na Malyamu. Habwaki? Habwokuba bakaba baine enkoragana egumire na Yahwe kandi akaba akimanyire ngu baali nibaija kumwebembeza omu buswere bwabo. w23.05 21 ¶3-4

Kyakasatu, Desemba 10

Muhurrege abo abarulubalema. —Baheb. 13:17.

N’obukiraaba ngu Omwebembezi waitu Yesu ahikiriire, abo abarukukozesa kutwebembera hanu omu nsi tibahikiriire. Nikisobora kutugumira kuborobera, kukira muno obubatusaba kukora ekintu ekitutarukugonza. Haroho omukwenda Petero obukyamugumiire kuba muhulizi. Omu kwolekwa, malaika obuyamugambiire kulya ebisoro ebitasemiire kusigikirra ha Biragiro bya Musa, Petero akanga emirundi esatu. (Ebik. 10:​9-16) Habwaki? Oburagirizi obu bukamugumira kubwetegereza. Baitu, Omukwenda Paulo akorobera abagurusi omu Yerusalemu obubaamuragiire kugenda n’abasaija abandi bbana omu yekaru ayeyeze kwoleka ngu akaba n’ayorobera Ebiragiro. Paulo akaba akimanyire ngu Abakristaayo bakaba batakyali hansi y’Ebiragiro bya Musa. Kandi akaba ataine ekibi eky’akaba akozere. Baitu nabwo, Paulo akatwara “abasaija, kandi ha kiro ekyakabiri yayeyeza hamu nabo.” (Ebik. 21:​23, 24, 26) Habwokuba Paulo akorobera oburagirizi obu, kikakonyera kwikazaaho obumu omu kitebe.—Bar. 14:​19, 21. w23.10 10 ¶15-16

Kyakana, Desemba 11

Ebyensita bya [Yahwe] biri nabo abanyakumutina.—Zab. 25:14.

N’osobora kutatekerezaaho okutiina nka kimu ha bintu ebikuru ebiikazaaho obunywani. Baitu, abo abagonza kuba n’enkoragana enungi na Yahwe basemeriire ‘kumutiina.’ N’obukiraaba ngu tumazire obwire burukwingana nkaha nituheereza Yahwe, itwena tusemeriire kwikara nitumutiina. Baitu kutiina Ruhanga nikimanyisa ki? Omuntu ow’atiina Ruhanga omu mulingo oguhikire amugonza kandi tasobora kukora ekintu kyona ekirasiisa enkoragana ye nauwe. Yesu akaba aine okutiina nk’oku. (Baheb. 5:7) Tiyatiinaga Yahwe omu mulingo ogutahikire. (Is. 11:​2, 3) Oihireho, akaba namugonza muno kandi yagonzaaga kumworobera. (Yoh. 14:​21, 31) Nka Yesu, naitwe tuteekamu Yahwe ekitiinisa eky’amaani habwokuba w’okugonza, w’amagezi, w’obwinganiza, kandi w’amaani. Habwokuba Yahwe natugonza, akwatwaho omulingo twetwazaamu obw’atuha oburagirizi. Nitusobora kusaaliza rundi kusemeza omutima gwe.—Zab. 78:41; Nfu. 27:11. w23.06 14 ¶1-2; 15 ¶5

Kyakataano, Desemba 12

Kandi obuyagumireho, omutimagwe gwanyumizibwa, nokukora akakora ebyobubi, yasisira [Yahwe]. —2 Byom. 26:16.

Omukama Uziya obuyafookere w’amaani, akaleka kusiima ebirungi byona Yahwe ebyakaba amukoliire. Kiki ekiturukwega? Tusemeriire kukiijuka ngu emigisa yoona n’obujunanizibwa obututunga biruga hali Yahwe. Omu kiikaro ky’okwepanka habw’ebitusoboire kuhikiiriza, ekitiinisa tusemeriire kukigarurra Yahwe. (1 Kol. 4:7) Tusemeriire kukiijuka ngu tituhikiriire kandi ngu itwena nitwetaaga kuhaburwa. Ow’oruganda anyakuli omu myaka y’enkaaga n’agamba ati: “Nyegere kutehurra kubi rundi kutahwamu amaani abandi obubarora ensobi eyindukuba nkozere. Obuntunga okuhanwa, nyikiriza ensobi yange kandi nteeka omu nkora obuhabuzi.” Kinu nikitwegesa ngu obututiina Yahwe kandi tukaikara tuli bebundaazi, obwomeezi bwaitu buba burungi.—Nfu. 22:4. w23.09 10 ¶10-11

Kyamukaaga, Desemba 13

Nimwetaaga] okugumisiriza, nukwo obumulikamara okukora Ruhanga ebyagonza, mugaruke muhabwe ebimwaraganiziibwe.—Baheb. 10:36.

Abakristaayo ab’omu kyasa eky’okubanza baali nibetaaga okugumiisiriza. Oihireho kugumiisiriza ebizibu nk’abantu abandi, bakatunga ebizibu ebindi habwokuba baali Bakristaayo. Baingi omulibo bakaba nibahiiganizibwa ab’omu maka gaabo, abebembezi b’ediini ey’Ekiyudaaya, n’abalemi Abarooma. (Mat. 10:21) Obwire obumu n’omu kitebe, baali baine kurwanisa enyegesa ez’ebisuba ez’abecwireho ekitebe. (Ebik. 20:​29, 30) Baitu Abakristaayo abo bakagumiisiriza. (Kus. 2:3) Omu mulingo ki? Bakecumiitirizaaho ebyokurorraho eby’okugumiisiriza ebiri omu Baibuli, nk’ekya Yobu. (Yak. 5:​10, 11) Bakasaba Yahwe abahe amaani. (Ebik. 4:​29-31) Kandi omutima baaguteekaga ha birungi ebyakurugire omu kugumiisiriza kwabo. (Ebik. 5:41) Naitwe nitusobora kugumiisiriza kakuba twikara nitwesomesaaho kandi nitwecumiitirizaaho ebyokurorraho eby’okugumiisiriza ebiri omu Baibuli n’omu bitabu byaitu. w23.07 3 ¶5-6

Sande, Desemba 14

Mubanzeege muserre Obukama bwe n’okuhikirra kwe, kandi n’ebintu ebi byona biribongerwaho.—Mat. 6:33.

Yahwe na Yesu tibarukwija kutulekaho. Hanyuma y’omukwenda Petero kwehakana Kristo, akaba aine kukora encwamu ey’amaani. Yakulekere kuhondera Kristo rundi yakugumiizeemu ali mwegeswa we? Yesu akaba asabire Yahwe akonyere Petero nukwo okwikiriza kwe kutaceka. Yesu akagambira Petero ha saara egi kandi yamugambira ngu akaba naija kugarramu abegeswa abandi amaani. (Luk. 22:​31, 32) Mali nikisobora kuba kyagumize muno Petero kwijuka ebigambo bya Yesu binu! Obutuba twine encwamu ey’amaani ey’okukora, Yahwe n’asobora kukozesa abagurusi kutuha obuhabuzi oburatukonyera kwikara tuli besigwa. (Bef. 4:​8, 11) Nk’oku Yahwe yaroleriire Petero n’abakwenda abandi, naitwe naija kuturolerra kakuba twebembeza kumuheereza. w23.09 24-25 ¶14-15

Bbalaza, Desemba 15

Aganyira owamasege buli ayohora [Yahwe], kandi ekirungi ekiyakozere alikimusasura.—Nfu. 19:17.

Yahwe arora n’ebikorwa ebitaito eby’embabazi ebitukorra abandi. Abirora nk’ekihongwa eky’omuhendo kandi nk’ibanja eryarukwija kusasura. Obworaaba waheerizeho nk’omuheereza rundi omugurusi omu kitebe, Yahwe naijuka emirimo yoona eiwakozere n’omulingo okugonza kwakwekambisize kugikora. (1 Kol. 15:58) Narora n’omulingo oliyo n’ogumizaamu kwoleka abandi okugonza. Yahwe nagonza tweyongere kumugonza n’okugonza abandi. Nitusobora kweyongera kumugonza kakuba twesomesa Ekigambo kye, twecumiitirizeeho ebitusomere kandi tubaze nauwe buli kiro kuraba omu kusaba. Nitusobora kweyongera kugonza ab’oruganda na banyaanya itwe kuraba omu kubakonyera. Obuturayeyongera kukurakuraniza okugonza, nitwija kweyongera kwirra haihi na Yahwe hamu n’ab’oruganda na banyaanya itwe. Kandi nitwija kwegondeza omu bunywani obu ebiro n’ebiro! w23.07 10 ¶11; 11 ¶13; 13 ¶18

Kyakabiri, Desemba 16

[Buli muntu] wena alyetweka omutwarogwe wenka.—Bag. 6:5.

Buli Mukristaayo aine obugabe bw’okwecweramu omulingo ararolerramu obwomeezi bwe. Baitu haroho ebiragiro bike ebirukukwata ha bujanjabi Abakristaayo ebibasemeriire kuhondera. (Ebik. 15:20; Bag. 5:​19, 20) Ekyokurorraho, kwetantara esagama n’eby’oburaguzi. N’obukiraaba ngu twine obujanjabi obuturukukirayo kugonza, tusemeriire kuteekamu ekitiinisa encwamu z’ab’oruganda na banyaanya itwe obukirukuhika ha bujanjabi. Nahabweki tusemeriire kwikara nitwijuka ensonga zinu: (1) Obukama bwa Ruhanga nubwo bwonka bulimarraho kimu endwaire zoona. (Is. 33:24) (2) Buli Mukristaayo asemeriire kwecweramu ekyarukurora ngu nikyo kirukukirayo oburungi. (Bar. 14:5) (3) Titusemeriire kucwera abandi omusango rundi kubatabaijura. (Bar. 14:13) (4) Abakristaayo booleka okugonza obubebembeza obumu omu kitebe hatali obugabe bwabo obw’okwecweramu.—Bar. 14:​15, 19, 20. w23.07 24 ¶15

Kyakasatu, Desemba 17

Ebiro byona ebyokwehongakwe nuwe arukwera hali [Yahwe].—Kubar. 6:8.

Otwara enkoragana yaawe na Yahwe kuba ey’omuhendo? Hataroho kugurukyagurukya, ego! Kurugira kimu omu busumi obwakara, abantu baingi behuliire nkaiwe. (Zab. 104:​33, 34) Baingi beferiize kusobora kuramya Yahwe. Abanaziri rundi abehaireyo ab’omu Isaleri eyakara eki nikyo baakozere. Abanaziri bakaba bali Baisaleri abayefeerezaaga ebintu ebimu nukwo basobole kuheereza Yahwe omu mulingo ogw’embaganiza. Ebiragiro bya Musa byaikirizaaga omusaija rundi omukazi kukora okweraga okw’embaganiza hali Yahwe nacwamu kuba Omunaziri habw’akasumi. (Kubar. 6:​1, 2.) Okweraga kunu, kwatwarramuga kuhondera ebiragiro Abaisaleri abandi ebibataahonderaga. Habwaki Abaisaleri abamu baacwamuga kufooka Banaziri? Okugonza okubainiire Yahwe hamu n’okusiima habw’emigisa eyarukubaha nibyo byabekambisaaga.—Bir. 6:5; 16:17. w24.02 14 ¶1-2

Kyakana, Desemba 18

Yahwe . . . ayoleka okugonza okutahwaho abo abamugonza kandi aborobera ebiragiro bye.—Dan. 9:​4, “NWT.”

Omu Baibuli ekigambo eky’Oruheburaniya “obwesigwa” rundi okugonza okutahwaho, kikira kukozesebwa kubazaaho okugonza okw’amaani Ruhanga okwainiire abaheereza be. Ekigambo nikyo kimu kikira kukozesebwa kumanyisa okugonza abaheereza ba Ruhanga okubolekangana. (2 Sam. 9:​6, 7) Kandi Yahwe nagonza naitwe tube besigwa haluwe. Obwesigwa bwaitu bweyongera kuguma obutubwoleka kumara akasumi. Wetegereze omulingo Danieri yayolekere obwesigwa. Danieri akahikwaho enyikara nyingi ezamwetaagisize kwikara ali mwesigwa hali Yahwe. Baitu ekirukukirayo kikabaho obw’akaba ali nk’omu myaka 90. Abakuru omu bukama obu tibaagonzaga Danieri kandi tibaateekamuga ekitiinisa Ruhanga ouyaramyaga. Nahabweki bakagonza kwita Danieri. Bakaleetera omukama kutaho ekiragiro ekyakwetaagisize Danieri kwoleka obwaraaba ali mwesigwa hali Ruhanga we rundi hali omukama. Eky’akaba aine kukora kwoleka ngu mwesigwa hali omukama nukwo kuleka kusaba hali Yahwe kumara ebiro 30. Baitu akacwamu kwikara ali mwesigwa hali Yahwe.—Dan. 6:​12-15, 20-22. w23.08 5 ¶10-12

Kyakataano, Desemba 19

Tugonzangane.—1 Yoh. 4:7.

Yahwe naagonza twikale nitugonza ab’oruganda na banyaanya itwe. Kakuba ow’oruganda atutwaza omu mulingo ogutali gw’Ekikristaayo, nitusobora kukigumya ngu naagonza kuhondera emisingi ya Baibuli kandi ngu takigenderiire kutubiihiza. (Nfu. 12:18) Ruhanga aikara naagonza abaheereza be abesigwa n’obu kiraaba ngu bakora ensobi. Tatulekaho obu tukora ensobi, baitu atuganyira kandi taikara atubiihiriirwe. (Zab. 103:9) Nahabweki, kikuru muno na itwe tuhondere ekyokurorraho kya Isiitwe eky’okuganyira. (Bef. 4:32–5:1) Ekindi, ijuka ngu nk’oku empero ey’eyongiire kwirra haihi, nitwetaaga kwikara tuli hamu n’ab’oruganda na banyaanya itwe. Nitunihira ngu okuhiiganizibwa nikwija kweyongera. Kandi nitusobora n’okuteekwa omu nkomo habw’okwikiriza kwaitu. Kakuba eki kibaho, nitwija kwetaaga ab’oruganda na banyaanya itwe kukira na kara.—Nfu. 17:17. w24.03 15-16 ¶6-7

Kyamukaaga, Desemba 20

Orugendo rwomuntu ruruga hali [Yahwe].—Nfu. 20:24.

Baibuli erumu ebyokurorraho eby’ensinganto abaatungire enkoragana enungi na Yahwe, kandi obwomeezi bwabo bukaba burungi. Daudi akaba ali omu halibo. Obwakaba akyali muto akacwamu kuheereza Yahwe kandi hanyuma akafooka omukama omwesigwa. (1 Bakam. 3:6; 9:​4, 5; 14:8) Kwesomesaaho ha kyokurorraho kya Daudi nikiija kukwekambisa kugumizaamu n’oheereza Yahwe. Rundi n’osobora kweteraho ekigendererwa ky’okwesomesaaho ekyokurorraho kya Marako rundi ekya Timoseo. Noija kukirora ngu bakaheereza Yahwe kurugira kimu obubakaba bakyali bato, kandi baikara bali besigwa haluwe. Encwamu yabo ekasemeza Yahwe. Omulingo obwomeezi bwawe buraaba omu kasumi ak’omumaiso nikiija kusigikirra ha ncwamu ezorakora hati. Obworayesiga Yahwe, naija kukukonyera kukora encwamu ez’amagezi. Noija kuba n’obwomeezi oburumu okusemererwa n’okumarwa. Ijuka ngu Yahwe asiima byona ebyomukorra. Mali, kuheereza Yahwe nugwo mulingo gwonka ogurukukirayo oburungi ogw’osobora kukozesaamu obwomeezi bwawe! w23.09 13 ¶18-19

Sande, Desemba 21

[Mugumizeemu] . . . nimuganyirangana inywenka.—Bak. 3:13.

Omukwenda Paulo akaba akimanyire ngu Abakristaayo bagenzi be baali batahikiriire. Ekyokurorraho, hanyuma y’okufooka Mukristaayo, baingi bakamugurukyagurukya. (Ebik. 9:26) Hanyuma, abamu baamubazaahoga kubi nukwo basiise ibara lye. (2 Kol. 10:10) Paulo akarora ow’oruganda ow’aine obujunaanizibwa naakora encwamu ey’esobora kuba yatabaijwire abandi. (Bag. 2:​11, 12) Kandi omu h’abanywani be nfenanfe arukwetwa Marako akakora ekintu ekyamubihiize muno. (Ebik. 15:​37, 38) Paulo akaba naasobora kwikiriza enyikara zinu kumuleetera kuleka kukoragana naabo abaali bamubihiize. Baitu akaikara aine entekereza ey’ehikire hali Abakristaayo bagenzi be, kandi yagumizaamu naaheereza Yahwe n’obwekambi. Kiki ekyakonyiire Paulo kugumiisiriza? Paulo yagonzaaga Abakristaayo bagenzi be. Eki kikamukonyera kutateeka omutima ha butahikirra bw’abandi baitu ha miringo yabo enungi. Okugonza kukekambisa Paulo kukora ekintu ekibaziibweho omu kyahandiikirwe kya kiro kinu. w24.03 15 ¶4-5

Bbalaza, Desemba 22

Omwiru wa Mukama waitu tikimuhikiriire okurwana, baitu okuba omuculezi hali bona.—2 Tim. 2:24.

Omu Baibuli harumu ebyokurorraho bingi ebirukwoleka obukuru obw’okwoleka obuculeezi. Tekerezaaho ekyokurorraho kya Isaka. Obwakaba naikara omu kyeya kya Gera ey’omu Bafirisiti, bataahi be bakamukwatirwa ihali baigara amaziba abairu ba ise agabaali balimire. Omu kiikaro ky’okugarwanira, Isaka akafuruka n’eka ye yagenda hara kandi yalima amaziba agandi. (Kub. 26:​12-18) Nago, Abafirisiti bakagarwanira. Baitu nabwo, Isaka akalinda obusinge. (Kub. 26:​19-25) Kiki ekyamukonyiire kwikara ali muculeezi n’obukiraaba ngu Abafirisiti bakaikara nibamwendereza? Aine kuba yarozere ekyokurorraho ky’abazaire be, kandi yayegera ha mulingo Iburahimu yalinzire obusinge, ‘n’omwoyo omuculeezi, ogutanyina myehembo’ ogwa Sara.— Pet. 3:​4-6; Kub. 21:​22-34. w23.09 15 ¶4

Kyakabiri, Desemba 23

Nyowe maliriire, kandi ndikikora. —Is. 46:11.

Yahwe akasindika Omwana we omu nsi kugambira abantu ha Bukama bwa Ruhanga, n’okuhayo obwomeezi bwe nk’ekicunguro kubajuna omu kibi n’okufa. Hanyuma, Yesu akahumbuurwa yagaruka omu iguru kandi yafooka Omukama w’Obukama obu. Ensonga enkuru erukubazibwaho omu Baibuli, niyo ey’ibara lya Ruhanga kwezebwa obwalihikiiriza ekigendererwa kye hali ensi nakozesa Obukama bwe oburukulemwa Kristo. Ekigendererwa kya Yahwe tikisobora kuhinduka. Araganiize ngu naija kuhikiiriza ekiyagambiire. (Is. 46:​10, 11; Baheb. 6:​17, 18) Ensi erifooka orugonjo orurungi kandi abaijukuru ba Adamu na Hawa baligiikaramu ebiro byona. (Zab. 22:26) Baitu haroho n’ebindi Yahwe ebyarukwija kukora. Naija kuteraniza hamu abaheereza be omu iguru n’omu nsi. Kandi boona nibaija kumworobera nk’omulemi wabo. (Bef. 1:​8-11) Mali omulingo Yahwe aliyo nahikiiriza ekigendererwa kye tigurukuhuniiriza? w23.10 20 ¶7-8

Kyakasatu, Desemba 24

Foka wamani, . . . nyowe ndi hamu nainywe, agambire [Yahwe] wamahe.—Hag. 2:4.

Abayudaaya obubaarugire Baburoni baahika Yerusalemu, ahonaaho bakatandika kutunga ebizibu omu byentahya, omu by’obulemi, n’okuhakanizibwa. Abamu kikabagumira kuteeka omutima ha kwongera kwombeka yekaru ya Yahwe. Nahabweki, Yahwe akateekaho banabbi babiri Hagai na Zakaliya kwekambisa abantu kukora omulimo gwe kandi bakasobora kubagarramu amaani. (Hag. 1:1; Zak. 1:1) Baitu omu myaka 50 eyahondireho, Abayudaaya bakongera bayetaaga kugarurwamu amaani. Ezera omukoporozi w’Ebiragiro akaruga Baburoni yagenda Yerusalemu kwekambisa abantu ba Ruhanga kwebembeza okuramya okw’amananu. (Ezer. 7:​1, 6) Nk’oku obunabbi bwa Hagai na Zakaliya bwakonyiire Abayudaaya kweyongera kwesiga Yahwe omu busumi obw’okuhiiganizibwa, naitwe nibusobora kutugumya ngu Yahwe naija kutukonyera omu kasumi ak’ebizibu.—Nfu. 22:19. w23.11 14-15 ¶2-3

Kyakana, Desemba 25

Mujwale nokugonzangana, baitu nukwo kurukugumya [obumu]e. —Bak. 3:14.

Twoleka tuta ngu nitugonza ab’oruganda na banyaanya itwe? Gumu ha mulingo tukikoramu nukwo kubahuumuza. Kusaliirirwa abandi nikwija kutwekambisa kwikara nituhuumuzangana. (1 Bas. 4:18) Nitusobora tuta kwikara nitugonzangana muno? Tukora kyona ekirukusoboka kuganyira abandi obubatusobeza. Habwaki kikuru muno kwolekangana okugonza kasumi kanu? Petero agarukamu ekikaguzo kinu ati: “Empero ya byona eri haihi: nukwo, . . . [mwolekengana] okugonzangana kwingi muno.” (1 Pet. 4:​7, 8) Nk’oku empero y’ensi enu embi ey’eyongiire kwirra haihi, kiki ekitusemeriire kunihira? Yesu akabazaaho abahondezi be ati: “Mulinobwa amahanga gona okubajunana ibara lyange.” (Mat. 24:9) Kusobora kugumira enobi enu, tusemeriire kwikara tuli omu bumu. Obuturaikara nitugonzangana muno, Sitaani tarukwija kusobora kutubaganizaamu, habwokuba okugonza nukwo “kurukugumya [obumu].—Baf. 2:​1, 2. w23.11 13 ¶18-19

Kyakataano, Desemba 26

Tuli bakozi hamu na Ruhanga. —1 Kol. 3:9.

Amananu agali omu Kigambo kya Ruhanga gaine amaani. Obutwegesa abantu ebirukukwata hali Yahwe, kandi tukabakonyera kumanya muntu wa mulingo ki, harugamu ebirungi. Abantu banu, baba batakyabiihwabiihwa Sitaani kandi batandika kurora emiringo enungi eya Isiitwe ow’omu iguru. Bahunirra muno habw’amaani ge amaingi agataine bugarukiro. (Is. 40:26) Beega kumwesiga habwokuba w’obwinganiza. (Bir. 32:4) Beega bingi ebirukukwata h’amagezi ge amaingi. (Is. 55:9; Bar. 11:33) Kandi bahuumuzibwa kukimanya ngu Ruhanga nuwe kugonza. (1 Yoh. 4:8) Obubeyongera kwirra haihi na Yahwe, beyongera kukigumya ngu omurago ogw’okwomeera ebiro n’ebiro nigwija kuhikirra. Mali twine omugisa ogw’amaani ogw’okukonyera abantu kwirra haihi na Isebo ow’omu iguru! Obutukikora, Yahwe aturora ‘nk’abakozi hamu nauwe.’—1 Kol. 3:5. w24.02 12 ¶15

Kyamukaaga, Desemba 27

Hakire oleka okweraga, oteraga hatali kumara.—Mug. 5:5.

Obu oraaba oli mwegi wa Baibuli rundi n’okuzibwa abazaire abali bamu h’Abakaiso ba Yahwe, notekerezaaho kubatizibwa? Eki kigendererwa kirungi. Baitu otakabatiziibwe, osemeriire kubanza kwehayo hali Yahwe. Oyehayo ota hali Yahwe? Omuraganiza kuraba omu kusaba ngu noija kuramya uwe wenka kandi ngu noija kwebembeza ebi arukugonza omu bwomeezi bwawe. Obu okora eki, oba noraganiza Yahwe ngu noija kugumizaamu nomugonza “nomutima gwawe gwona, nobwomezi bwawe bwona, namagezi gawe gona, namani gawe gona.” (Mar. 12:30) Kinu okikora omu nsita hagati yaawe na Yahwe. Baitu okubatizibwa, kubaho omu rwijwire kandi oba noyoleka abandi boona ngu oyehaireyo hali Yahwe. Obu oyehayo hali Yahwe oba omuraganiize kumuheereza kandi nakunihirramu kuhikiiriza okweraga oku.—Mug. 5:4. w24.03 2 ¶2; 3 ¶5

Sande, Desemba 28

Omuntu wena agonzege mukaziwe nkauwe wenka; kandi nomukazi atinege iba.—Bef. 5:33.

Obuswere bwona bubamu emitalibaine. Baibuli egamba ngu abali omu buswere “baliba nobujune omu mubiri.” (1 Kol. 7:28) Habwaki? Habwokuba omusaija n’omukazi boona tibahikiriire, betwaza omu miringo erukwahukana kandi bagonza ebintu ebitarukusisana. Omusaija n’omukazi nibasobora kuba baakuliire omu biikaro ebirukwahukana kandi baarabire omu nyikara ezitarukusisana batakataahire obuswere. Hanyuma y’akasumi, nibasobora kwoleka obugeso obu batararozere obu baali nibajumbirangana. Ebintu nk’ebi nibisobora kuleetaho obutetegerezangana omu buswere. Omu kiikaro ky’okukorra hamu kumaraho ekizibu, buli omu naasobora kujunaana mutaahi we kandi kunu boona bakora ensobi. Nibasobora kutekereza ngu kwahukana, rundi kugaitururwa nikyo kirabaleetera obusinge. Baitu mali kuruga omu buswere nikisobora kuleetaho obusinge? Nangwa. Yahwe naagonza omusaija n’omukazi baikale hamu n’obu baratunga ebizibu omu buswere bwabo. w24.03 16 ¶8; 17 ¶11

Bbalaza, Desemba 29

Okunihira tikurukukwasa ensoni.—Bar. 5:5.

Hanyuma y’okwehayo n’okubatizibwa, okunihira kwawe okw’okwomeera omu nsi empyaka kukeyongera kuguma obuwayeyongiire kwega hali Yahwe, n’okukura omu by’omwoyo. (Baheb. 5:13–6:1) Obundi naiwe ohikirweho ebirukubazibwaho omu Abarumi 5:​2-4. Ohikirweho ebizibu ebitali bimu na bimu, wabigumiisiriza kandi warora omulingo Yahwe arukukusagika. Habwokuba nokimanya ngu nakugonza kandi n’osiimwa omu maiso ge, nokigumya ngu naija kuhikiiriza ebyaraganiize. Okunihira kwawe kweyongiire kuguma kukira na kara kandi eki kikuletiire kukora empindahinduka omu bwomeezi bwawe, nk’okutwaza kurungi ab’omu ka yaawe, kukora encwamu enungi, n’okukozesa kurungi obwire bwawe. Omukwenda Paulo ayongera abazaaho ekintu ekikuru ekibaho obututunga okunihira kandi tukasiimwa Ruhanga. Atukonyera kukigumya ngu okunihira kwaitu nikwija kuhikirra.—Bar. 15:13. w23.12 12-13 ¶16-19

Kyakabiri, Desemba 30

[Yahwe] alibagumya, alibaha amani.—1 Pet. 5:10.

Obututunga ebizibu nitusobora kwehurra, kutekereza, rundi kwetwaza omu mulingo gutali gwa buli kiro. Nitusobora kutunga enyehurra ezirukwahukana kandi niziikara nizihinduka ahonaaho. Yahwe atukonyera ata obutuba twenuubire? Naturaganiza kutugarramu amaani. Eryato obuliba niriteerwa ihunga, nirisobora kutandika kutwarwatwarwa embaju n’embaju. Amaato agarukukira obwingi gakolerwaho ebyoma ebiri nk’amapapa ebiteekwa omu mbaju ibiri, ebigakonyera kutatwarwatwarwa ihunga. Ebyoma binu bikonyera eryato kugumizaamu nirigenda kurungi obuliteerwa omuyaga, kandi abantu abarumu baikara batekaine. Baitu ebyoma binu kusobora kukonyera kurungi eryato, lisemeriire kuba nirigenda. Omulingo nugwo gumu, obuturaikara nituheereza Yahwe n’obwesigwa, naija kutuha amaani agaratukonyera kuguma. w24.01 22 ¶7-8

Kyakasatu, Desemba 31

Ruhanga nuwe nyesigire, tinditina.—Zab. 56:4.

Kakuba ohurra otiinire, wekaguze, ‘Bintu ki Yahwe ebyankoliire?’ Wecumiitirizeeho ebyahangirwe. Ekyokurorraho, obuturora omulingo Yahwe afaaho ebinyonyi n’ebyakyo ebitarahangirwe omu kisisani kye, tweyongera kukigumya ngu naitwe natufaaho muno. (Mat. 6:​25-32) Ekindi, wecumiitirizeeho omulingo Yahwe yakonyiire abaheereza be. N’osobora kwesomesaaho omuntu arukubazibwaho omu Baibuli ayayolekere okwikiriza rundi ebyokurorraho by’abaheereza ba Yahwe ab’omu kasumi kanu. N’osobora n’okwecumiitirizaaho omulingo Yahwe akukonyiire. Akakukonyera ata kwega amananu? (Yoh. 6:44) Agarukiremu ata esaara zaawe? (1 Yoh. 5:14) Buli kiro nogasirwa ota omu kihongwa ky’Omwana we?—Bef. 1:7; Baheb. 4:​14-16. w24.01 4 ¶6; 7 ¶17

    Ebitabu byʼOrutoro (1996-2023)
    Rugamu
    Taahamu
    • Rutoro
    • Gabana
    • Setingi
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ebiragiro by'Okuhondera
    • Ebiragiro Ebirukulinda Ebirukukukwataho
    • Ebirukukukwataho
    • JW.ORG
    • Taahamu
    Gabana