Novemba
Kyamukaaga, Novemba 1
Oletiire akanwa k’abaana abato n’enkerembe, okukukugiza.—Mat. 21:16.
Obworaaba oli muzaire, konyera abaana baawe kutekaniza eby’okugarukamu ebirukuhikaana n’emyaka yabo. Obwire obumu, ekicweka nikisobora kuba nikibazaaho ensonga ez‘amaani nk’ebizibu eby’omu buswere rundi ebirukukwata ha ngeso, baitu nabwo n’osobora kusanga harumu akacweka kamu rundi bubiri abaana akabasobora kubazaaho. Ekindi soborra abaana baawe ensonga habwaki obwire obumu batarukwija kubakoma, kinu nikiija kubakonyera kutehurra kubi kakuba bakoma omuntu ondi omu kiikaro kyabo. (1 Tim. 6:18) Itwena nitusobora kutekaniza eby’okugarukamu ebirukuhaisa Yahwe ekitiinisa kandi ebirukwekambisa Abakristaayo bagenzi baitu. (Nfu. 25:11) N’obukiraaba ngu obwire obumu nitusobora kubazaaho ebiturabiremu, tusemeriire kwetantara kwebazaaho muno. (Nfu. 27:2; 2 Kol. 10:18) Baitu tukole kyona ekirukusoboka kubazaaho Yahwe, Ekigambo kye, hamu n’abantu be boona.—Kus. 4:11. w23.04 24-25 ¶17-18
Sande, Novemba 2
Nukwo tuleke kugwijagira nkabandi, baitu turolege, tuleke okutamira.—1 Bas. 5:6.
Okugonza nikusobora kutukonyera kwikara tuli bulindaara. (Mat. 22:37-39) Okugonza okutwiniire Ruhanga kutwekambisa kwikara nitutebeza n’obukiraaba ngu nikisobora kuturugirramu ebizibu. (2 Tim. 1:7, 8) Habwokuba nitugonza naabo abatarukuheereza Yahwe, twikara nitutebeza nitukozesa amasimu, n’okuhandiika amabbaruha. Twikara nitunihira ngu balihika bahinduke nabo batandike kukora ebihikire. (Ez. 18:27,8) Tusemeriire n’okugonza ab’oruganda na banyaanya itwe. Tubooleka okugonza obutubahuumuza kandi tukabombeka. (1 Bas. 5:11) Nk’abaserikale abali hamu omu bulemu, naitwe tugarramungana amaani. Nahabweki, titusemeriire kukigenderra kusaaliza ab’oruganda na banyaanya itwe rundi kuhoora enzigu. (1 Bas. 5:13, 15) Ekindi, twoleka okugonza obututeekamu ekitiinisa ab’oruganda abarukwebembera omu kitebe.—1 Bas. 5:12. w23.06 10 ¶6; 11 ¶10-11
Bbalaza, Novemba 3
[Yahwe] akagamba, talikikora? —Kubar. 23:19.
Omulingo gumu tusobora kugumya okwikiriza kwaitu nukwo kwecumiitirizaaho ekicunguro. Ekicunguro kitugumya ngu emirago ya Ruhanga niija kuhikirra. Obutwecumiitirizaaho muno ensonga habwaki kyahairweyo n’okwefeereza Yahwe yakozere kusobora kukihayo, kigumya okwikiriza kwaitu ngu omurago gwa Ruhanga ogw’okutuha obwomeezi obutahwaho omu nsi empyaka nigwija kuhikirra. Habwaki nitugamba tuti? Kyali nikitwarramu ki kuhayo ekicunguro? Yahwe akasindika Omwana we omu ow’arukukirayo kugonza kandi ow’akaba amazire nauwe emyaka nyingi kwija omu nsi kuzaarwa nk’omuntu ow’ahikiriire. Yesu obwakaba ali omu nsi akagumira ebizibu ebya buli mulingo. Akabonabona kandi hanyuma yafa omu busaalizi obw’amaani. Mali Yahwe kakefeereza muno! Ruhanga waitu ow’okugonza akaba atasobora kuleka Omwana we kufa, kandi ngu hanyuma tutunge obwomeezi oburungi habw’akacu kake. (Yoh. 3:16; 1 Pet. 1:18, 19) Habw’okwefeereza Yahwe okuyakozere, naija kuhikiiriza omurago gunu ogw’obwomeezi obutahwaho omu nsi empyaka. w23.04 27 ¶8-9
Kyakabiri, Novemba 4
Kufa, omuhito gwawe guraha? —Hos. 13:14.
Yahwe n’agonza kuhumbuura abafu? Hataroho kugurukyagurukya n’agonza kubahumbuura. Akakozesa abahandiiki ba Baibuli abarukwahukana kuhandiikaho omurago gw’okuhumbuuka. (Is. 26:19; Kus. 20:11-13) Kandi Yahwe obwaraganiza ahikiiriza. (Yos. 23:14) Amananu gali, Yahwe aine ekihika eky’okuhumbuura abafu. Tekerezaaho ekyokurorraho kya Yobu. Akaba nakigumya ngu n’obuyakufiire, Yahwe akaba aine ekihika eky’okumurora ali mwomeezi. (Yob. 14:14, 15) Yahwe nukwo arukwehurra ati h’abaheereza be boona abaafiire. Aine ekihika eky’okubahumbuura, batunge obwomeezi oburungi oburumu okusemererwa. Kandi abo abaafiire batakatungire omugisa ogw’okwega hali Yahwe? Nabo Ruhanga waitu ow’okugonza naija kubahumbuura. (Ebik. 24:15) N’agonza batunge omugisa ogw’okufooka banywani be kandi bomeere ebiro n’ebiro omu nsi.—Yoh. 3:16. w23.04 9 ¶5-6
Kyakasatu, Novemba 5
Ruhanga nuwe [alitukozesa] ebyobumanzi.—Zab. 108:13.
N’osobora ota kugumya okunihira kwawe? Ekyokurorraho, obworaaba oine okunihira okw’okwikara omu nsi ebiro n’ebiro, somaho ebyahandiikirwe ebirukubazaaho orugonjo orurungi kandi obyecumiitirizeeho. (Is. 25:8; 32:16-18) Tekerezaaho omulingo obwomeezi buliba omu nsi empyaka kandi oteeremu akasisani ohikireyo. Obuturaikara nitutekerezaaho omulingo obwomeezi buliba omu nsi empyaka, nitwija kurora ebizibu byaitu nk’ebitarukulemeera muno kandi nk’eby’akacu kake. (2 Kol. 4:17) Okunihira Yahwe okw’atuhaire nikwija kutukonyera kugumira ebizibu. Atuhaire ebiturukwetaaga kusobora kugarurwamu amaani. Nahabweki obworaaba noyetaaga amaani agarakukonyera kuhikiiriza obujunanizibwa, kugumira ebizibu, rundi kwikara oine okusemererwa, hikirra Yahwe omu kusaba kandi oserre obuhabuzi kuraba omu kwesomesa. Ikiriza ab’oruganda na banyaanya itwe kukukonyera kandi oikale n’otekerezaaho okunihira kwawe. Noija kusobora kutunga amaani ‘nk’amaani g’ekitiinisa kya Ruhanga oku gali, omu kugumiisiriza kwona hamu n’okusemererwa.’—Bak. 1:11. w23.10 17 ¶19-20
Kyakana, Novemba 6
Omu byona musimege.—1 Bas. 5:18.
Twine bingi eby’okusiimira Yahwe kuraba omu kusaba. Nitusobora kumusiima habw’ebirungi byona ebitwine habwokuba buli kisembo ekirungi kiruga haluwe. (Yak. 1:17) Ekyokurorraho, nitusobora kumusiima habw’ensi yaitu enungi n’ebyahangirwe ebindi ebirukuhuniiriza. Ekindi, nitusobora kumusiima habw’obwomeezi obwatuhaire, habw’eka yaitu, banywani baitu, n’okunihira okutwine. Nitugonza n’okumusiima habw’okutwikiriza kuba n’enkoragana enungi nauwe. Nikisobora kukwetaagisa kuteekamu amaani kutekerezaaho ebintu ebikuleetera kusiima Yahwe. Twikara omu nsi nambere baingi batarukusiima. Abantu bateeka omutima ha kibarukugonza kutunga omu kiikaro ky’okuguteeka ha kibasobora kukora kwoleka okusiima habw’ebibaine. Kakuba naitwe tutunga entekereza nk’egi, esaara zaitu nizisobora kubamu ebiturukugonza kutunga byonka. Tusemeriire kwikara nitusiima Yahwe habw’ebintu eby’atukorra.—Luk. 6:45. w23.05 4 ¶8-9
Kyakataano, Novemba 7
Asabe omu kuikiriza atarukugurukyagurukya.—Yak. 1:6.
Nka Isiitwe ow’okugonza, Yahwe tagonza kuturora nitubonabona. (Is. 63:9) Baitu nabwo, tatanga ebizibu ebirukusisana nk’ebyambu n’omurro kutuhikaho. (Is. 43:2) Baitu n’aturaganiza ngu naija kutukonyera ‘kubirabamu.’ Kandi tarukwija kwikiriza ebizibu binu kutulemesa kumuheereza. Yahwe atuha omwoyo ogurukwera kutukonyera kugumiisiriza. (Luk. 11:13; Baf. 4:13) Nahabweki, nitusobora kukigumya ngu naija kwikara n’atuha ebiturukwetaaga kusobora kugumiisiriza n’okwikara tuli besigwa haluwe. Yahwe n’agonza tumwesige. (Baheb. 11:6) Obwire obumu, ebizibu byaitu nibisobora kusisana nk’orusozi oruraihire muno. Nitusobora n’okutandika kugurukyagurukya Yahwe obwaraaba naija kutukonyera. Baitu Baibuli n’etugumya ngu habw’amaani ga Ruhanga nitusobora ‘kuguruka muhuruzi.’ (Zab. 18:29) Nahabweki omu kiikaro ky’okugurukyagurukya, leka tusabe Yahwe twine okwikiriza ngu naija kugarukamu esaara zaitu.—Yak. 1:6, 7. w23.11 22 ¶8-9
Kyamukaaga, Novemba 8
[Okugonza] kumulikya kwomurro, omurro mali ogwa [Yahwe]. Amaizi amaingi tigasobora okuraza okugonza, kunu ebitungezi tibisobora okukuita.—Kiz. 8:6, 7.
Mali Baibuli ebazaaho okugonza omu mulingo omurungi! Ebigambo binu bigumya abali omu buswere ngu nikisoboka kuba n’okugonza okutahwaho kandi okw’amaani hagati yabo. Nikyetaagisa kuteekamu amaani kurora ngu abali omu buswere baagumizaamu nibagonzangana obwire bwona. Ekyokurorraho, omurro kusobora kwikara nigwaka, nikyetaagisa omuntu kwikara nacumamu enku, kakuba aleka kuteekamu enku nigwija kuzima. Omu mulingo nugwo gumu, okugonza hagati y’omusaija n’omukazi nikwija kwikara kugumire kakuba beyongera kugumya enkoragana yabo. Obwire obumu abali omu buswere nibasobora kwehurra ngu okugonza okubainirengana nikugenda nikukeeha, kukira muno obubarukuba baine ebizibu omu byentahya, oburwaire rundi obubarukuba nibakuza abaana. Nahabweki, kusobora kwikaza ‘omurro gwa Yahwe’ nigwaka, abali omu buswere basemeriire kuteekamu amaani kugumya enkoragana yabo na Yahwe. w23.05 20-21 ¶1-3
Sande, Novemba 9
Otatina.—Dan. 10:19.
Kiki ekitusemeriire kukora kusobora kukurakuraniza obumanzi? Abazaire baitu nibasobora kutwekambisa kwoleka obumanzi, baitu tibasobora kutugweta omulingo gunu. Kwoleka obumanzi nikisisana n’okukora ekintu ekyotakakoraga. Omulingo gumu ogw’okukikora nukwo kwetegereza omulingo omwegesa waawe arukukikoramu, hanyuma n’okora nk’oku akozere. Naitwe, twega kwoleka obumanzi obuturora omulingo abantu abandi barukubwolekamu kandi hanyuma tuhondera ekyokurorraho kyabo. Nka Danieri, tusemeriire kwesomesa kurungi Ekigambo kya Ruhanga. Tusemeriire kugumya enkoragana yaitu na Ruhanga kuraba omu kumusaba butoosa nitumugambira omulingo turukwehurramu. Kandi tusemeriire kwesiga Yahwe, kuraba omu kukigumiza kimu ngu naija kutukonyera obwire bwona. Hanyuma, okwikiriza kwaitu obukuralengwa, nitwija kwoleka obumanzi. Obutwoleka obumanzi abantu abandi batuteekamu ekitiinisa. Nikisobora n’okuleetera abantu abandi kugonza kwegaho Yahwe. Mali twine ensonga enungi habwaki tusemeriire kukurakuraniza obumanzi. w23.08 2 ¶2; 4 ¶8-9
Bbalaza, Novemba 10
Mulenge byona.—1 Bas. 5:21.
Ekigambo eky’Oruyonaani ekyahindwirwe nk’okulengwa kyakozesebwaga kubazaaho omulingo abantu bayekebiijaga ebintu nk’efeeza n’ezaabu kumanya obubiraaba bitali bikwangara. Nahabweki, twine kwekebiija kurungi ebitusomere rundi ebituhuliire kumanya obugaraaba gali mananu. Kandi kinu nikiija kuba kikuru muno haliitwe nk’oku omuhito omwingi gwiriire haihi. Omu kiikaro ky’okumara gaikiriza abantu abandi ebibarukugamba, ky’amagezi kulengesaniza ebituhuliire rundi ebitusomere n’ebi Baibuli n’ekitebe kya Yahwe kirukugamba. Obuturakora eki titurukwija kuhabisibwa ebisuba n’obugobya bwa badaimoni. (Nfu. 14:15; 1 Tim. 4:1) Abantu ba Yahwe nk’ekitebe nibaija kukiraho omu muhito omwingi. Baitu busaho n’omu haliitwe amanyire ekiramuhikaho nyenkya. (Yak. 4:14) Baitu n’obuturafa omuhito omwingi gutakahikire, rundi gukatusanga tukyali bomeezi itwena nitwija kutunga ekisembo eky’obwomeezi obutahwaho kakuba twikara tuli besigwa. Itwena leka twikale tutaire omutima ha kunihira kwaitu okurungi kandi twikale twetekaniriize ekiro kya Yahwe! w23.06 13 ¶15-16
Kyakabiri, Novemba 11
Amazire okusukurra ensitaze hali abairube.—Am 3:7.
Titumanyire omulingo bumu ha bunabbi burahikirramu. (Dan. 12:8, 9) N’obukiraaba ngu titumanyire omulingo gwonyini obunabbi burahikiirizibwamu, eki tikirukumanyisa ngu tiburukwija kuhikirra. Nitukigumya ngu Yahwe naija kutukonyera kwetegereza ebiturukwetaaga kumanya omu kasumi akahikire nk’oku yakozere kara. Amahanga nigaija kurangirra ngu “mirembe, busaho kabi.” (1 Bas. 5:3) Hanyuma nigaija kutahirra amadiini goona ag’ebisuba gagahwerekereze. (Kus. 17:16, 17) Hanyuma nigaija kutahirra abantu ba Ruhanga. (Ez. 38:18, 19) Ebintu binu nibiija kurugamu obulemu bwa Haramagedoni. (Kus. 16:14, 16) Nitukigumya ngu ebintu binu biri haihi kubaho. Kuhikya obubirahikirra, leka tugumizeemu nitwoleka okusiima kwaitu hali Isiitwe ow’omu iguru kuraba omu kwesomesaaho obunabbi obuli omu Baibuli n’okukonyera abandi kukora nikyo kimu. w23.08 13 ¶19-20
Kyakasatu, Novemba 12
Tugonzangane: baitu okugonza kuruga hali Ruhanga.—1 Yoh. 4:7.
Omukwenda Paulo obwakaba nabazaaho okwikiriza, okunihira, n’okugonza, akamalirra nagamba ngu “ekirukukira hali ebi, [nukwo] kugonza.” (1 Kol. 13:13) Habwaki yagambire ati? Tikirukwija kutwetaagisa kuba n’okwikiriza omu mirago ya Ruhanga ey’omu nsi empyaka, habwokuba ebintu ebiturukunihira nibiija kuba bimazire kuhikirra. Baitu kiritwetaagisa kwikara nitwoleka Yahwe n’abantu abandi okugonza. Kandi okugonza kunu kuliikara nikweyongera. Ekindi, okugonza kwoleka ngu tuli Bakristaayo ab’amananu. Yesu akagambira abakwenda be ati: “Nukwo bona balimanya muli begeswa bange, obumurabaga nokugonzangana inywenka.” (Yoh. 13:35) Ekindi, okugonza kutwikaza tuli omu bumu. Paulo akagamba ngu okugonza “nukwo kurukugumya [obumu].” (Bak. 3:14) Omukwenda Yohana akahandiikira Abakristaayo bagenzi be ati: “Anyakugonza Ruhanga, agonzege na mugenziwe.” (1 Yoh. 4:21) Obu twoleka abandi okugonza twoleka ngu nitugonza Ruhanga. w23.11 8 ¶1, 3
Kyakana, Novemba 13
Tujule ekirukulemera kyona. —Baheb. 12:1.
Baibuli erengesaniza obwomeezi bwaitu nk’Abakristaayo, n’okwiruka akaliitango. Abairuki boona abahika ha kumalirra nibaija kutunga ekisembo ky’obwomeezi obutahwaho. (2 Tim. 4:7, 8) Nitwetaaga kwiruka n’amaani gaitu goona kukira muno nk’oku tuli haihi kuhika ha kumalirra. Omukwenda Paulo akabazaaho ebiratukonyera kusingura. Akatutererra ngu “tujule ekirukulemera kyona . . . tuiruke nokuguma akaliitango akatutairweho omu maiso.” Paulo akaba namanyisa ngu busaho mugugu gwona Omukristaayo ogw’asemeriire kwetweka? Nangwa. Oihireho akaba namanyisa ngu tusemeriire kweyihaho ebintu byona ebirukulemeera ebitarukwetaagisa. Ebirukulemeera binu nibisobora kutulemesa kwiruka kurungi kandi nibituleetera kujwaha. Kusobora kwikara nitwiruka kurungi, tusemeriire kwanguha kumanyirra kandi tweyiheho ekintu kyona ekisobora kutulemeeza. Baitu nabwo, titurukugonza kweyihaho emigugu eitusemeriire kwetweka. Kitali eki, nitusobora kweremesa itwenka nituruga omu kaliitango.—2 Tim. 2:5. w23.08 26 ¶1-2
Kyakataano, Novemba 14
Okwecuma kwanyu kutaba kwokuzigisa isoke okwa haruguru.—1 Pet. 3:3.
Kuba bantu abarukwetegereza kitukonyera kuteekamu ekitiinisa encwamu n’entekereza z’abandi. Ekyokurorraho, banyaanya itwe abamu bagonza kwekoraho muno baitu abandi tibakigonza. Abakristaayo abamu tibaine kizibu n’okunywa amaarwa omu mulingo ogusemeriire, baitu abandi tibaganywera kimu. Ekindi, Abakristaayo boona bagonza kuba n’obwomeezi oburungi baitu bakomamu obujanjabi oburukwahukana. Kakuba twehurra ngu encwamu zaitu nizo zirukukira oburungi ez’abandi kandi tukatandika kuzikurakuraniza omu kitebe, nitusobora kutabaijura abandi kandi kireteho kwebaganizaamu. (1 Kol. 8:9; 10:23, 24) Eyokurorraho, omu kiikaro ky’okututeraho ebiragiro ebirukwoleka omulingo tusemeriire kujwara, Yahwe atuteriireho emisingi eitusemeriire kuhondera. Tusemeriire kujwara omu mulingo ogurukuhaisa Ruhanga ekitiinisa, ogurukwoleka okwetegereza, obuculeezi, n’okwerinda. (1 Tim. 2:9, 10) Nahabweki titusemeriire kujwara omu mulingo oguraleetera abandi kututeekaho omutima. Ekindi, emisingi ya Baibuli n’esobora kukonyera abagurusi kwetantara kweteraho ebiragiro ebyabo habwabo ebirukukwata ha kujwara n’okwekoraho. w23.07 23-24 ¶13-14
Kyamukaaga, Novemba 15
Mwekambe okuhurra nyowe, mulye ebirungi, nobwomezi bwanyu busemererwe ebyebisajwa.—Is. 55:2.
Yahwe natwoleka omulingo tusobora kutunga okusemererwa. Abo abaikiriza okuraaliza kw’omukazi omudomadoma balengaho kutunga okusemererwa kuraba omu kwetaba omu bikorwa eby’obusiihani ebibakorra “omu nsita.” Mali ebibarukukora nibiija kubahikya “okuzimu.” (Nfu. 9:13, 17, 18) Abaikiriza okuraalizibwa kuruga hali amagezi, obwomeezi bwabo bw’embaganiza. (Nfu. 9:1) Nitwegesebwa kugonza Yahwe eby’agonza n’okunoba eby’anoba. (Zab. 97:10) Kandi kitusemeza kweta abandi nabo kwija kwega h’amagezi ganu. Nitusisana nk’abali ha “biikaro byorubuga ebirukukira okuraiha,” omu iraka lya haiguru nitugamba ngu: “‘Wena atanyina magezi’ aije hanu.” Itwe hamu naabo abatweteranizaaho amagezi ganu tigatugasira kasumi kanu honka. Nigaija kutugasira ebiro byona, kandi gatusobozese kwomeera ebiro n’ebiro ‘nitugendera omu muhanda ogw’okwetegereza.’—Nfu. 9:3, 4, 6. w23.06 24 ¶17-18
Sande, Novemba 16
Aikaraho okubihirwa akira abamani; kandi arukulema omwoyogwe nakira oburungi ogu anyaga orubuga.—Nfu. 16:32.
Oyehurra ota, omukozi rundi omwegi mutaahi waawe obu akukaguza ha nyikiriza zaawe? Ohurra otiinire? Baingi omuliitwe tutiina. Omuntu obwatukaguza, kituha omugisa gw’okumanya ekyarukutekereza rundi enyikiriza ze nukwo tumugambire amakuru amarungi. Baitu obwire obumu, omuntu n’asobora kutukaguza ekikaguzo n’ekigendererwa eky’okutuhakaniza. Eki tikisemeriire kutuhuniiriza, habwokuba abantu abamu nibasobora kuba baatuhulireho ebisuba. (Ebik. 28:22) Ekindi, tuli omu “biro bya hanyuma,” akasumi nambere abantu abarukukira obwingi baakugondeze kuhakaniza abandi, “nabarruma.” (2 Tim. 3:1, 3) N’osobora kwekaguza oti: ‘Ninsobora nta kwikara ntekaine, omuntu obwahakaniza enyikiriza zange ezirukusigikirra ha Baibuli?’ Kiki ekirakukonyera? Obuculeezi. Omuntu omuculeezi aikara atekaine kandi tayanguha kubiihirwa abantu abandi obubamuhakaniza rundi obwayesanga omu nyikara egumire. w23.09 14 ¶1-2
Bbalaza, Novemba 17
[Olibafoora] abalemi omu nsi zona.—Zab. 45:16.
Obwire obumu tutunga obuhabuzi obututererra kwetantara ebikorwa ebiratuleetera kucwa ebiragiro bya Ruhanga, n’okweserurra itungo. Tugasirwa obutuhondera oburagirizi Ruhanga obw’atuha. (Is. 48:17, 18; 1 Tim. 6:9, 10) Hataroho kugurukyagurukya, Yahwe naija kwikara nakozesa abantu kutuha oburagirizi omu muhito omwingi, kuhikira kimu omu Bulemi bwa Yesu obw’Emyaka Rukumi. Turagumizaamu nituhondera oburagirizi obu? Nikiija kutwanguhira, kakuba tuhondera oburagirizi Yahwe obwarukutuha kasumi kanu. Nahabweki, leka tucweremu kimu kugumizaamu nituhondera oburagirizi Yahwe arukutuha, otwaliiremu n’obu obutuheebwa ab’oruganda abaine obujunanizibwa. (Is. 32:1, 2; Baheb. 13:17) Obuturakora eki, nitwija kweyongera kwesiga Yahwe ow’arukutwebembera kutwiha omu kabi ak’eby’omwoyo, nukwo atuhikye omu nsi empyaka nambere turatunga obwomeezi obutahwaho. w24.02 25 ¶17-18
Kyakabiri, Novemba 18
Mukajunwa obwembabazi.—Bef. 2:5.
N’obukiraaba ngu omukwenda Paulo akatunga ebizibu bingi, akegondeza omu kuheereza Yahwe. Paulo yakiraga kugenda engendo eziraihire n’obukiraaba ngu eby’endubata bikaba bitanguhire kasumi ako. Omu ngendo ezo, obwire obumu Paulo yayesangaga “omu kabi kebyambu” n’omu “kabi kabazinzi.” Kandi obwire obumu abarukumuhakaniza baamuteeraga. (2 Kol. 11:23-27) N’ab’oruganda abamu tibaasiimaga amaani yateekamuga kubakonyera. (2 Kol. 10:10; Baf. 4:15) Kiki ekyakonyiire Paulo kugumizaamu n’aheereza Yahwe? Akeega bingi hali Yahwe kuruga omu Byahandiikirwe n’omu bintu ebiyarabiremu. Akaba nakigumya ngu Yahwe Ruhanga namugonza. (Bar. 8:38, 39; Bef. 2:4, 5) Kandi akeyongera kugonza muno Yahwe. Paulo akooleka ngu akaba n’agonza Yahwe ‘obuyaheeriize abarukwera’ kandi yagumizaamu naheereza.—Baheb. 6:10. w23.07 9 ¶5-6
Kyakasatu, Novemba 19
Omuntu wena ahurrege abalemi abakuru.—Bar. 13:1.
Abantu baingi bakimanyire ngu nitwetaaga abalemi kandi ngu tusemeriire kworobera bimu ha biragiro “abalemi abakuru” ebibateekaho. Baitu nibasobora kwanga kworobera ebiragiro ebibatarukugonza rundi ebibarukutekereza ngu tibiri by’obwinganiza. Baibuli ekyoleka ngu gavumenti z’abantu ziresereho okubonabona, ziri hansi y’obulemi bwa Sitaani, kandi ziri haihi kuhwerekerezebwa. (Zab. 110:5, 6; Mug. 8:9; Luk. 4:5, 6) Ekindi, eyoleka ngu “anyakwemera obulemi buli ayemiire okuragira kwa Ruhanga.” Omu kasumi kanu, Yahwe akyalekereho abalemi banu habwokuba nibalinda obusinge kandi natunihirramu kuborobera. Nahabweki, tusemeriire ‘kuhayoga hali boona ebibatonga,’ otwaliremu kubateekamu ekitiinisa, kuborobera n’okusasura emisoro. (Bar. 13:1-7) Nitusobora kurora ekiragiro nk’ekitali ky’obwinganiza, ekirukutumaraho obugabe, hamu na sente. Baitu tworobera ab’obusobozi banu, habwokuba Yahwe nikyo natugambira tukole kakuba batatusaba kucwa ebiragiro bye.—Ebik. 5:29. w23.10 8 ¶9-10
Kyakana, Novemba 20
Omwoyo gwa [Yahwe] gwaija haluwe namani.—Bac. 15:14.
Samusoni akazaarwa omu kasumi Abafirisiti obubaali nibalema ihanga elya Isaleri kandi nibabatwaza kubi. (Bac. 13:1) Eki kikaleetera Abaisaleri kubonabona muno. Yahwe akakoma Samusoni “okujuna Isareri omu mukono Gwabafirisiti.” (Bac. 13:5) Kusobora kubuhikiiriza obujunanizibwa bunu, akaba aine kwesiga Yahwe. Kiro kimu, ihe ly’Abafirisiti likaija kumukwata obwakaba ali Lehi, ey’esobora kuba ekaba eri omu Yuda. Abasaija ba Yuda bakatiina muno baacwamu kuhayo Samusoni. Abantu be bonyini bakamuboha n’emiguha ebiri emihyaka baamutwara hali Abafirisiti. (Bac. 15:9-13) Baitu, “omwoyo gwa [Yahwe] gwaija haluwe namani” yasobora kwesumurra. Hanyuma “yasanga orusaya rwenkaina oruhyaka,” yarukwata yarukozesa kwita Abafirisiti 1,000!—Bac. 15:14-16. w23.09 2-3 ¶3-4
Kyakataano, Novemba 21
Nkokuhanura kwebiro nebiro okukuli, okuyahanuire omu Kristo Yesu Mukama waitu.—Bef. 3:11.
Mporampora, Yahwe aikaire natumanyisa ekigendererwa kye nakozesa Baibuli. N’asobora kukozesa emiringo erukwahukana kuhikiiriza ekigendererwa kye habwokuba “akora ebintu kuhikiiriza ekigendererwa kye.” (Nfu. 16:4, NWT) Ebirugamu biikaraho ebiro byona. Ekigendererwa kya Yahwe nikyo kiha kandi akozere mpindahinduka ki kusobora kukihikiiriza? Ruhanga akagambira abantu ab’okubanza ekigendererwa ekyakaba abainiire. Akabagambira ati: “Muzalege, mukanye, muijuze ensi, mugirye; mulemege . . . byona ebinyina obwomezi” ebiri omu nsi. (Kub. 1:28) Adamu na Hawa obubaasiisire, bakaleetera abantu ekibi. Baitu kinu kitalemese Yahwe kuhikiiriza ekigendererwa kye. Akahinduramu omulingo arakihikiirizaamu. Ahonaaho, akacwamu ngu naija kuteekaho Obukama omu iguru obwakuhikiiriize ekigendererwa kye hali abantu n’ensi.—Mat. 25:34. w23.10 19-20 ¶6-7
Kyamukaaga, Novemba 22
Kuba [Yahwe] atarankonyiire, obwomezi bwange bwakuhikire bwangu haculeriire kimu.—Zab. 94:17.
Yahwe naasobora kutukonyera kugumizaamu nitumuheereza. Nikisobora kutatwanguhira kukira muno obutuba twine obuceke obutwikaire niturwanisa kumara akasumi. Obwire obumu obuceke bwaitu nibusobora kuzooka nk’oburukukira obw’omukwenda Petero. Baitu Yahwe n’asobora kutuha amaani kugumizaamu nitumuheereza. (Zab. 94:18, 19) Ekyokurorraho, ow’oruganda omu obwakaba atakegere amananu, akejumbira omu bikorwa eby’obukuuhya kumara akasumi. Akakora empindahinduka omu bwomeezi bwe kandi yatandika kugendera ha Baibuli eby’eyegesa. Baitu obwire obumu yatalibanizibwaga okwegomba kunu okubi. Kiki ekyamukonyiire kutagarukirra? Naagamba ati: “Yahwe atuha amaani. Habwokuba Yahwe nampa omwoyo ogurukwera . . . , nkyetegeriize ngu nikisoboka kugumizaamu nimmuheereza . . . Yahwe asoboire kunkozesa kandi n’obukiraaba ngu timpikiriire, agumizaamu nampa amaani.” w23.09 23 ¶12
Sande, Novemba 23
Empera eyobuculezi kandi eyokutina [Yahwe] itungo, nekitinisa, nobwomezi.—Nfu. 22:4.
Ab’oruganda abato, kufooka Abakristaayo abakuzire omu by’omwoyo tikiija bwija. Musemeriire kwegera ha byokurorraho ebirungi, kwega kuba abantu abekengi, kandi abarukwesigwa, kwega ebintu ebirabakonyera kutunga emirimo, n’okwetekaniriza obujunanizibwa obu musobora kutunga omu kasumi ak’omumaiso. N’osobora kwehurra ohoirwemu amaani obu otekerezaaho ebintu eby’osemeriire kuhikiiriza. Baitu n’osobora kubihikiiriza. Ijuka ngu Yahwe ayetekaniize kukukonyera. (Is. 41:10, 13) Ab’oruganda na banyaanaya itwe nabo nibaija kukukonyera. Obworafooka omusaija ow’akuzire omu by’omwoyo, noija kutunga emigisa nyingi n’okumarwa omu bwomeezi. Nitubagonza muno ab’oruganda abato, kandi leka Yahwe agumizeemu naabaha emigisa habw’amaani murukuteekamu kusobora kufooka Abakristaayo abakuzire omu by’omwoyo. w23.12 29 ¶19-20
Bbalaza, Novemba 24
Otateka omutima ha nsobi. —Nfu. 19:11, “NWT.”
Teeramu akasisani oli hamu n’ab’oruganda na banyaanya itwe abandi. Muliyo nimubaza, musemeriirwe kandi mweteeza ekisisani. Mweteeza ebisisani bisatu nukwo musobole kukomamu ekirukukirayo kuba kirungi. Baitu omu kimu ha bisisani, okyetegereza ngu ow’oruganda omu tasemeriirwe. Osiimuura ekisisani eki habwokuba oine ebisisani ebindi bibiri nambere ow’oruganda onu asemeriirwe. Obutuba tuli hamu n’ab’oruganda na banyaanya itwe, bakora rundi babaza ebintu bingi ebirukusemeza. Baitu ow’oruganda rundi munyaanya itwe n’asobora kukora rundi kubaza ekintu kikatubiihiza. Kiki ekitusemeriire kukora? Tusemeriire kukisiimuura omu bitekerezo byaitu nk’okutusiimuura ekisisani ekitasemiire. (Bef. 4:32) Eki tukikora habwokuba twine ebintu bingi ebirungi ow’oruganda rundi munyaanya itwe onu ebyakozere. Leka nibyo twikale nitwijuka. w23.11 12-13 ¶16-17
Kyakabiri, Novemba 25
Abakazi becume bonka nebyokujwara ebisemiire, . . . nkokukisemeriire abakazi abegamba bonka okutina Ruhanga.—1 Tim. 2:9, 10.
Ebigambo eby’Oruyonaani ebikozesiibwe omu nkarra zinu nibyoleka ngu omukazi Omukristaayo asemeriire kujwara omu mulingo ogusemeriire kandi ogurukwoleka ngu nafaaho enyehurra ez’abantu abandi. Nikitusemeza muno kurora banyaanya itwe abakuzire omu by’omwoyo nibajwara omu mulingo ogurukwoleka obuculeezi. Okwetegereza guli mulingo ogundi banyaanya itwe abakuzire omu by’omwoyo ogu basemeriire kukurakuraniza. Okwetegereza nikimanyisa ki? Nikimanyisa kukora encwamu enungi kandi nikitwarramu obusobozi obw’okwahukaniza ekihikire n’ekitahikire. Tekerezaaho ekyokurorraho kya Abigairi. Iba akakora encwamu embi ey’ekaba niija kurugirramu ab’omu ka ye boona akabi. Aine eki yakozereho ahonaaho. Habwokuba akooleka okwetegereza, akajuna obwomeezi obw’ab’omu ka ye. (1 Sam. 25:14-23, 32-35) Ekindi, okwetegereza kutukonyera kumanya ni di obu tusemeriire kubaza hamu n’okuculeera. Kandi kutukonyera kutataahamu abandi ekihinguraine obu turukuba nitwoleka ngu nitubafaaho.—1 Bas. 4:11. w23.12 20 ¶8-9
Kyakasatu, Novemba 26
Twenyumize obwokunihira ekitinisa kya Ruhanga.—Bar. 5:2.
Ebigambo binu omukwenda Paulo akabihandiikira Abakristaayo ab’omu kitebe kya Rooma. Baali beegere ebirukukwata hali Yahwe na Yesu, baabikiriza kandi baafooka Bakristaayo. Nahabweki Ruhanga ‘akabaihaho omusango habw’okwikiriza,’ kandi yabasesaho omwoyo ogurukwera. (Bar. 5:1) Mali bakatunga okunihira okurungi! Hanyuma, Paulo akahandiikira Abakristaayo abaseserweho amagita ab’omu kitebe kya Efeso ha kunihira Ruhanga okw’akaba abahaire. Okunihira oku, akakweta ‘ekyobugwetwa hali abarukwera.’ (Bef. 1:18) Paulo akagambira Abakristaayo ab’omu Kolosai nambere empeera yabo ekaba eri. Akagamba ngu okunihira kwabo ‘kubaahuliirwe omu iguru.’ (Bak. 1:4, 5) Abaseserweho amagita baine okunihira okw’okutunga obwomeezi obutahwaho omu iguru, n’okulema hamu na Kristo.—1 Bas. 4:13-17; Kus. 20:6. w23.12 9 ¶4-5
Kyakana, Novemba 27
Nobusinge bwa Ruhanga oburukukira okumanywa kwona bulirinda emitima yanyu nebitekerezo byanyu.—Baf. 4:7.
Ekigambo “bulirinda” eky’Oruyonaani kyakozesebwaga kumanyisa abaserikale abaalindaga orubuga rutatahirirwa. Abaikazi ab’omu rubuga oru baabyamaga baine obusinge, nibamanya ngu abaserikale nibalinda emiryango yarwo. Omulingo nugwo gumu, obusinge bwa Ruhanga obubulinda emitima yaitu n’ebitekerezo byaitu, tuhurra tutekaine tutarukutiina ekintu kyona. (Zab. 4:8) Nka Hana, ekizibu kyaitu n’obukitahwaho ahonaaho, nitusobora kuhurra twine obusinge. (1 Sam. 1:16-18) Kandi obutuba tutekaine, kitwanguhira kutekereza kurungi n’okukora encwamu enungi. Kiki ekitusobora kukora? Nk’oku abantu abaabaga bali omu rubuga bayetaga abaserikale kubalinda, naitwe nitusobora kusaba Yahwe atuhe obusinge bwe nukwo butulinde. (Luk. 11:9; 1 Bas. 5:17) Obu oraaba nooraba omu kizibu eky’amaani, ikara noosaba muno, kandi Yahwe naija kukuha obusinge bwe oburalinda omutima gwawe n’ebitekerezo byawe.—Bar. 12:12. w24.01 21 ¶5-6
Kyakataano, Novemba 28
Isitwe ali omu iguru, Ibara lyawe dyezebwe.—Mat. 6:9.
Kusobora kweza ibara lya Ise, Yesu akagumiisiriza okubonabonesebwa kwona, okujumwa, n’okuhangirirwa. Akaba akimanyire ngu ayorobiire Ise, nahabweki akaba ataine kintu kyona ekirukumukwasa ensoni. (Baheb. 12:2) Omu kasumi ako akagumangaine, akaba akimanyire ngu Sitaani nuwe arukumurwanisa. (Luk. 22:2-4; 23:33, 34) Sitaani akaba nanihira ngu naija kulemesa Yesu kwikara ali mwesigwa, baitu akalemwa. Yesu akakyolekera kimu ngu Sitaani mubiihi w’ebisuba kandi ngu Yahwe aine abaheereza be abaikara bali besigwa n’obubaba nibaraba omu bizibu eby’amaani. N’ogonza kusemeza Omukama waawe, Yesu? Ikara n’okugiza ibara lya Yahwe, kandi n’okonyera abandi kwega ha miringo ye enungi. Obwokora eki, oba noyegera hali Yesu Kristo. (1 Pet. 2:21) Kusisanaho na Yesu, n’osemeza Yahwe kandi n’oyoleka ngu omunyanzigwa Sitaani mubiihi w’ebisuba. w24.02 11-12 ¶11-13
Kyamukaaga, Novemba 29
Kiki ekindagarurra [Yahwe] obwemigisaye yona hali nyowe?—Zab. 116:12.
Omu myaka etaano ey’erabireho, abantu abarukuhingura omu kakaikuru kamu bakabatizibwa nk’Abakaiso ba Yahwe. Obu oyehayo hali Yahwe, ocwamu kufooka omu h’abegeswa ba Yesu Kristo kandi oyebembeza kukora Ruhanga eby’agonza omu bwomeezi bwawe. Eki nikitwarramu ki? Yesu akagamba ati: “Omuntu obwayenda okuija enyuma yange, ayeyangise wenka.” (Mat. 16:24) Ebigambo eby’Oruyonaani ebirukuhindurwa nka “ayeyangise wenka” nibisobora n’okumanyisa “kwerekesa.” Hanyuma y’okwehayo hali Yahwe, nikiija kukwetaagisa kwanga kukora ebintu ebitarukumusemeza. (2 Kol. 5:14, 15) Eki nikimanyisa ngu noija kwetantara “engeso ezomubiri,” nk’obusiihani. (Bag. 5:19-21; 1 Kol. 6:18) Kwetantara ebintu nk’ebi kigumire? Tikirukwija kukugumira obu oraaba n’ogonza Yahwe kandi n’okigumya ngu ebiragiro bye bitugasira.—Zab. 119:97; Is. 48:17, 18. w24.03 2 ¶1; 3 ¶4
Sande, Novemba 30
Ou nsiimire.—Luk. 3:22.
Yahwe aha omwoyo gwe ogurukwera abo abakora ebi arukugonza. (Mat. 12:18) Nitusobora kwekaguza; ‘Omu bwomeezi bwange, nyoleka emiringo ey’eretwa omwoyo ogurukwera?’ Nokirora ngu hati oyeyongiire kwoleka okugumiisiriza kukira nk’oku wakwolekaga otakegere hali Yahwe? Obu orayeyongera kwoleka emiringo ey’eretwa omwoyo ogurukwera, noija kweyongera kukigumya ngu nosiimwa Yahwe. Yahwe akahayo ekicunguro nukwo kigasire abo boona abaarukugonza. (1 Tim. 2:5, 6) Baitu tusemeriire kukora ki kakuba kiba nikitugumira kukiikiriza ngu Yahwe naatugonza, n’obu turaaba nitwikiririza omu kicunguro kandi tubatiziibwe? Ijuka ngu titusemeriire kuteeka omutima ha mulingo turukwehurra, baitu tusemeriire kwesiga Yahwe. Abo abaikiririza omu kicunguro, abarora nk’ab’okuhikirra kandi naaraganiza kubaha emigisa.—Zab. 5:12; Bar. 3:26. w24.03 30 ¶15; 31 ¶17