ESUURA EYA 4
Habwaki Tusemeriire Kworobera ab’Obusobozi?
“Mutemu ekitinisa abantu bona.”—1 PETERO 2:17.
1, 2. (a) Abantu baine kizibu ki ha bikwatiraine n’ab’obusobozi? (b) Bikaguzo ki ebiturukugenda kubazaaho?
OMANYIRE omulingo omwana omuto ayetwaza obu bamuragira kukora ekintu eky’atarukugonza kukora? Ororra kimu ha buso n’amaiso ge ngu tarukugonza kukikora. Iraka ly’omuzaire we alihuliire, kandi akimanyire ngu asemeriire kumworobera. Baitu omurundi gunu, tarukugonza kuhuliiriza. Enyehurra y’omwana onu n’eyoleka ekintu itwena ekiturabamu.
2 Tikyanguhira abantu kworobera ab’obusobozi. Haroho obw’oyesanga otarukugonza kworobera abakwineho obusobozi? Obu kiraaba kikubaho, ijuka ngu tali niiwe wenka ayehurra ati. Akasumi akaturumu nikasisana nuko akakizireyo kuba n’abantu abatarukutiina obulemi. Baitu, Baibuli n’egamba ngu tusemeriire kutamu ekitiinisa abatwineho obusobozi. (Enfumo 24:21) Kandi nikitwetagisa kworobera ab’obusobozi obu turaaba nitugonza kwerindira omu kugonza kwa Ruhanga. Baitu katubanze twekaguze: Habwaki kitanguhira abantu okworobera ab’obusobozi? Habwaki Yahwe n’ayetaaga tworobere ab’obusobozi, kiki ekiratukonyera kuhondera ekiragiro kinu? Eky’okumalirra, nitusobora kworobera ab’obusobozi omu miringo ki?
ENSONGA HABWAKI KITATWANGUHIRA KWOROBERA AB’OBUSOBOZI
3, 4. Ekibi n’okutahikirra bikatandika bita, kandi habwaki okutahikirra kwaitu kutulemesa okworobera ab’obusobozi?
3 Katubazeho omu bigufu ensonga ibiri habwaki kitatwanguhira kworobera ab’obusobozi. Eky’okubanza, tuli bantu abatahikiriire; ekyakabiri, n’abantu abatwineho obusobozi tibahikiriire. Ekibi n’okutahikiira bikatandika ira muno, omu rugonjo rwa Adeni Adamu na Haawa obu bajemiire obusobozi bwa Ruhanga. Nahabweki ekibi kikaletwaho obujeemu. Kuhikya hati, abantu bazarwa baine omutima gw’obujeemu.—Okubanza 2:15-17; 3:1-7; Zabuli 51:5; Abarumi 5:12.
4 Habw’ekibi kinu, kitwanguhira kuba ab’emyehembo kukira kuba abarukwebundaaza. Kandi kyetagisa kwekamba muno kusobora kwega kuba abarukwebundaaza. N’obutwakuba tumazire emyaka nyingi nituhereza Yahwe, nitusobora kufooka ntahurra kandi tukaijwamu emyehembo. Ekyokurorraho, omusaija arukwetwa Kora akamara emyaka nyingi ali mwesigwa kandi yaikara n’abantu ba Yahwe kuraba omu bizibu bingi. Obwire bukahika yarurukirra obusobozi kandi yaleta akaimukirro k’okujemera Musa omwiru wa Yahwe omuculezi muno okukira abantu boona abakaba baroho akasumi ako. (Okubara 12:3; 16:1-3) Ekyokurorraho ekindi nikyo eky’Omukama Uziya. Akatunga emyehembo eyamuletiire kugenda omu yekaru ya Yahwe kukora omulimo ogukaba gusemeriire kukorwa abanyakatagara. (2 Ekyebyomubusinge 26:16-21) Abantu banu boona bakasasurra obujemu bwabo. Baitu ebyokurorraho byabo ebibi nibituhabura itwena. Tusemeriire kurwanisa emyehembo habwokuba n’esobora kutulemesa kworobera ab’obusobozi.
5. Abantu bakozeseze bata obusobozi bwabo omu mulingo ogutahikire?
5 Kandi ab’obusobozi nabo baletiire abantu okutaborobera. Abarukukira obwingi bakozeseze kubi obusobozi bwabu, kandi baboneseze abantu. Ebyafaayo nibyoleka ngu abantu bakozeseze kubi obusobozi bwabo. (Soma Omugambizi 8:9.) Ekyokurorraho, Saulo akaba ali musaija murungi kandi omuculeezi akasumi Yahwe yamutaireho kuba mukama. Obwire bukahika yatunga emyehembo nihali; yatandika kuhiganiza Daudi omuheereza wa Ruhanga omwesigwa. (1 Samuiri 9:20, 21; 10:20-22; 18:7-11) Hanyuma y’obusumi, Daudi akafooka omu ha bakama abarungi muno ihanga lya Isareri lyatungire. Baitu obwire bukahika Daudi yakozesa kubi obusobozi bwe obu yanyagire omukazi wa Uliya kandi yatuma ngu omusaija onu akaba ataine omusango bamute nambere obulemu bwali bw’amaani nukwo aitwe. (2 Samuiri 11:1-17) Niturora ngu obutahikirra bulemesa abantu kukozesa kurungi obusobozi bwabo. Kandi abebembezi obu baba batarukutiina Yahwe, bakora ebibi by’amaani muno. Hanyuma y’okurora omulingo abebembezi Abakatoliki abarukumanywa nk’aba paapa batandikire okuhiganiza, omwebembezi omu Omungereza akagamba ati: “Obusobozi busiisa ababwine, kandi abaine obusobozi bwingi muno nubo abakirayo kusisikara.” Hanyuma y’okwetegereza ensonga zinu, katugarukemu ekikaguzo kinu: Habwaki tusemeriire kworobera ab’obusobozi?
HABWAKI TUSEMERIIRE KWOROBERA AB’OBUSOBOZI?
6, 7. (a) Okugonza kwaitu hali Yahwe kutuletereza kukora ki, kandi habwaki? (b) Okuha ekitiinisa nikitwarramu ki, kandi nitusobora kukikora omu mulingo ki?
6 Ensonga enungi muno habwaki tusemeriire kworobera obusobozi nizisigikirra ha kugonza—okugonza kwaitu hali Yahwe, abantu bagenzi baitu, hamu n’okwegonza itwenka. Habwokuba Yahwe tumugonza okukira ekintu kindi kyona, nitugonza kumusemeza. (Soma Enfumo 27:11; Marako 12:29, 30.) Tukimanyire ngu kuruga Adamu ajemera Ruhanga, abantu baingi beteraniize hali Setani okujemera Ruhanga n’okuhakaniza obusobozi bwe obw’okulema. Kitusemeza kusagika obulemi bwa Ruhanga. Obutusoma ebigambo ebirungi ebirukusangwa omu Okusuku’rwa 4:11, tuhurra amaani omu mitima yaitu. Tukimanyiire kimu ngu Yahwe nuwe asemeriire kulema iguru n’ensi! Tusagika obusobozi bwa Ruhanga kulema, kandi buli kiro, twikiriza atuleme omu bwomeezi bwaitu bwona.
7 Okuha ekitiinisa omu mulingo gunu nikyetagisa obuhulizi. Obu tuba n’okugonza hali Yahwe, kitwanguhira kumworobera. Baitu tukimanye ngu haroho obwire obundi nambere tusobora kwesanga nikitugumira kumuhuliiriza. Kakuba ekihikire ha mwana abaziibwehoga omu kacweka k’okubanza naitwe kituhikaho, tulengeho kuba bahulizi. Twijuke ngu Yesu akaikara ali muhulizi hali Yahwe n’obwire nambere kyabaga kitanguhire. Akagambira Ise ati: “Baitu kitaba nka nyowe okundukugonza, [baitu] nka Iwe okworukugonza nukwo kikorwe.”—Luka 22:42.
8. (a) Okworobera Yahwe omu kasumi kanu nikitwarramu ki, kandi kiki ekirukwoleka omulingo Yahwe ayehuramu ha nsonga enu? (b) Kintu ki ekirukusobora kutukonyera kuhuliiriza obuhabuzi n’okwikiriza okuhanwa? (Rora Akasanduuko Huliiriza OKuhabura Kandi Oikirize Okuhanwa.)
8 Biro binu, Yahwe abaza naitwe n’akozesa Ekigambo kye hamu n’abantu ab’akomeremu. Nahabweki, obu tutamu ekitinisa abantu Yahwe abahaire rundi abalekere babe n’obusobozi, tuba nitwoleka ngu nitworobera obusobozi bwe. Kakuba tujemera abantu banu—nk’ekyokurorraho tukanga okuhana kwabu n’obuhabuzi obu batuha kuruga omu Baibuli—tuba nitubiihiza Yahwe. Aba Isareri obu batontorromere kandi bahyemera Musa, Yahwe akagamba ngu bakaba bahyemiire uwe.—Okubara 14:26, 27.
9. Habwaki kuba n’okugonza hali abagenzi baitu nikwiija kutuletera kworobera ab’obusobozi? Ha ekyokurorraho.
9 Ensonga endi habwaki tworobera ab’obusobozi eri ngu tugonza abantu bagenzi baitu. Habwaki nitugamba tuti? Banza oteremu akasisani oli musirikale omu ihe. Ihe lyanyu kusobora kusingura n’okutaitwa, nikyetaagisa buli musirikale weena akoragane n’omugenzi we, hamu n’okworobera abadumizi abaine obusobozi. Kakuba orabyamu amaiso enteekaniza enu, n’osobora kuletera abasirikale bagenzi baawe obuzibu. Amahe g’abantu galetiire abantu kubonabona muno omu busumi bunu. Baitu Yahwe uwe aine ihe erikukora ebintu ebirungi byonka. Enkarra nyingi muno omu Baibuli z’eta Yahwe “Mukama wamahe.” (1 Samuiri 1:3) Adumira ihe ly’amaani ery’ebihangwa eby’omwoyo eritekaniziibwe kurungi. Obwire obundi, Yahwe alengesaniza abahereza be ab’omu nsi n’ihe. (Zabuli 68:11; Ezekyeri 37:1-10) Obu turajemera abantu aba Yahwe ahaire obusobozi omu kitebe, abasirikale bagenzi baitu turaaba tutabataire omu kabi omu bintu eby’omwoyo? Kakuba Omukristaayo ajemera abagurusi ab’ekitebe, Abakristaayo bagenzi be nibasobora kuhikwaho akabi. (1 Abakolinso 12:14, 25, 26) Kakuba omwana ajemera abazaire be, buli muntu weena omu ka n’asobora kutunga obuzibu. Nahabweki twoleka ngu nitugonza abagenzi baitu obu tuba n’omutima gw’okutamu abandi ekitiinisa n’okukorra hamu.
10, 11. Tugasirwa tuta obu tworobera ab’obusobozi?
10 Ensonga endi habwaki tworobera ab’obusobozi eri habw’oburungi bwaitu. Yahwe obw’aturagira kworobera ab’obusobozi, atugambira n’ebirungi ebi turatunga. Ekyokurorraho, agambira abaana kworobera abazaire babo nukwo bomeere ebiro bingi kandi baikale kurungi. (Ekyebiragiro 5:16; Abefeso 6:2, 3) Atutererra kworobera abagurusi omu kitebe habwokuba kakuba tutaborobera nikiija kutuletera ebizibu omu by’omwoyo. (Abaheburaniya 13:7, 17) Kandi atutererra kworobera abalemi b’ensi nukwo tutunge obulinzi.—Abarumi 13:4.
11 Naiwe torukurora nk’oku kyanguhire kworobera ab’obusobozi kakuba omanya ngu Yahwe n’aturagira tube bahulizi?
KWOROBERA ABAINE OBUSOBOZI OMU MAKA
12. Yahwe ahaire abasaija obujunanizibwa ki omu maka, kandi basemeriire kubuhikiriza bata?
12 Yahwe nuwe yatandikisiizeho amaka. Ruhanga aikaire ali Ruhanga arukutekaniza kurungi ebintu bye, kandi eka akagiteekaniza kurungi nukwo ebintu byona bigende kurungi. (1 Abakolinso 14:33) Akomere omusaija kuba mutwe gw’eka. Kandi Yesu nuwe omutwe gw’omusaija. Omusaija ayoleka ngu n’atamu omutwe gwe ekitiinisa obw’akozesa obujunanizibwa bwe nk’oku Yesu abukozesa hali ekitebe. (Abefeso 5:23) Nahabweki, omusaija tasemeriire kunagiriza obujunanizibwa bwe baitu asemeriire kubuhikiriza; kandi ayoleke okugonza, abe w’embabazi, arukwetegereza, hatali kukozesa kubi obusobozi bwe. Asemeriire kwikara n’aijuka ngu obusobozi bwe bwine nambere burukugarukira—tiburukukira obwa Yahwe.
Taata Omukristaayo ayegera ha ky’okurorraho kya Kristo ha mulingo y’akozesezemu obusobozi bwe
13. Nyinabwenge n’asobora kuhikiriza ata obujunanizibwa bwe omu ka omu mulingo ogurukusemeza Yahwe?
13 Nyinabwenge asemeriire kusagika iba. Nauwe ahairwe obusobozi omu ka, Baibuli ebazaaho “ekiragiro kya nyoko.” (Enfumo 1:8) Baitu, obusobozi bwe tiburukukira obwa iba. Nyinabwenge Omukristaayo ayoleka ngu n’ayorobera iba obw’amukonyera kuhikiriza obujunanizibwa bwe nk’omutwe gw’eka. Tamurabyamu amaiso, kuhakaniza obusobozi bwe, rundi kulengaho kwegarurra obusobozi. Baitu akora kyona ekirukusoboka kumusagika n’okukwataniza nauwe. Obu aba atarukwikirraniza n’encwamu ya iba, alengeho kumugambira ekiteekerezo kye baitu omu mulingo ogw’ekitiinisa kandi aikara ali muhulizi. Nyinabwenge n’asobora kutunga ebizibu bingi kakuba iba aba atali Kaiso wa Yahwe. Baitu obuhulizi bwe nibusobora kusikiriza iba kwega amananu.—Soma 1 Petero 3:1.
14. Abaana nibasobora kuletera bata Yahwe n’abazaire babo okusemererwa?
14 Abaana basemeza Yahwe obu borobera abazaire babo. Kandi kinu kiretera abazaire babo ekitiinisa n’okusemererwa. (Enfumo 10:1) Omu maka nambere hali omuzaire omu wenka, abaana basemeriire kuhondera omusingi ogurukukwata ha buhulizi, kandi basemeriire kumanya ngu omu kaire nka kanu, omuzaire onu nayetaaga obusagiki bwabo n’okukwataniza. Buli muntu omu ka obwahikiriza obujunanizibwa bwe, habamu obusinge n’okusemererwa. Kiretera Yahwe ayatandikisize amaka ekitiinisa.—Abefeso 3:14, 15.
KWOROBERA ABAINE OBUSOBOZI OMU KITEBE
15. (a) Nitusobora tuta kwoleka ngu nitworobera obusobozi bwa Yahwe omu kitebe? (b) Musingi ki ogurukusobora kutukonyera kuba bahulizi hali abo abaine obusobozi omu kitebe? (Rora Akasanduuko Muhu’rege Abo Abarukubalema.)
15 Yahwe akomere Omwana we Yesu kuba Omulemi w’ekitebe Ekikristaayo. (Abakolosai 1:13) Kandi Yesu nauwe ahaire ‘omwiru rubale ow’okwesiga kandi ow’amagezi” obujunanizibwa bw’okurolerra ebyetaago eby’omwoyo eby’abantu be omu nsi. (Matayo 24:45-47) Akatebe Akalemi ak’Abakaiso ba Yahwe nuko kakora ‘nk’omwiru rubale ow’okwesiga kandi ow’amagezi.” Nk’oku kyabaire omu bitebe Ebikristaayo omu kyasa ky’okubanza, abagurusi ebiro binu baheebwa obuhabuzi obw’okukuratira kuruga ha Katebe Akalemi. Nibasobora kubutunga kuraba omu bbaruha rundi omu baroleerezi. Obu tworobera abagurusi banu ab’omu kitebe, tuba nitworobera Yahwe.—Soma 1 Abasesalonika 5:12; Abaheburaniya 13:17.
16. Habwaki tusobora kugamba ngu abagurusi omu kitebe bakomwa omwoyo ogurukwera?
16 Abagurusi n’abaheereza omu kitebe tibahikiriire. Nabo bakora ensobi nk’abandi. N’obu kiraaba ngu tibahikiriire, abagurusi bali “bisembo” omu bantu. (Abefeso 4:8) Abagurusi bakomwa omwoyo ogurukwera. (Engeso Ezabakwenda 20:28) Omu mulingo ki? Abasaija banu batakakomerwe, babanza kuhikiriza emiringo enungi erukubazibwaho omu Baibuli eyahandikirwe n’obukonyezi bw’omwoyo gwa Ruhanga. (1 Timoseo 3:1-7, 12; Tito 1:5-9) Ekintu ekindi, abagurusi babanza kusaba omwoyo gwa Yahwe okubaragirra batakakomere ow’oruganda.
17. Habwaki abakazi Abakristaayo basiba ekitambaara obu baba baine obujunanizibwa obu barukukora omu kitebe?
17 Haroho obwire omugurusi rundi omuheereza obw’asobora kuba ataroho kuhikiriza obujunanizibwa nk’okwebembera oruso’rokano rw’okugenda omu buhereza. Kakuba kibaho, ab’oruganda abandi ababatiziibwe nibasobora kukonyera. Kandi kakuba haba hataroho n’ow’oruganda wena, omunyaanya itwe arukwikirizibwa n’asobora kuhikiriza obujunanizibwa bunu. Baitu munyaanya itwe obw’asabwa kukonyera kuhikiriza obujunanizibwa bw’ow’oruganda, asemeriire kwesiba ekitambaara ha mutwe.a (1 Abakolinso 11:3-10) Kunu tikuli kurabyamu abakazi amaiso. Baitu guba mugisa kwoleka ngu niborobera enteekaniza y’obulemi Yahwe ei ataireho omu ka hamu n’omu kitebe.
KWOROBERA ABAINE OBUSOBOZI OMU GAVUMENTI
18, 19. (a) N’osobora kusoborra ota emisingi erukusangwa omu Abarumi 13:1-7? (b) Twoleka tuta ngu nitutamu ekitiinisa abalemi?
18 Abakristaayo ab’amananu bahondera omusingi ogurukusangwa omu Abarumi 13:1-7. (Soma.) “Abalemi abakuru” abarukubazibwaho omu nkarra zinu nubo abebembezi ba gavumenti. Yahwe obwaraaba akyalekereho abalemi banu kulema, nibaija kwikara nibakonyera kuletaho ebintu ebirukutugasira, kutangira abantu ababi, n’okukorra abantu ebintu ebirukwetaagisibwa. Twoleka ngu nitutamu ekitiinisa abalemi obu tworobera ebiragiro byabo. Tulengaho muno kurora ngu twasasura emisoro yoona, twaijuza ebihandiiko byona ebirukutwetaagisa, twahondera ebiragiro byona ebi bahaire ebirukukwata ha maka gaitu, obusubuzi hamu n’itungo lyaitu. Baitu, titusemeriire kuborobera kakuba bagamba ngu tucwe ebiragiro bya Ruhanga. Baitu nitusobora kubagarukamu nk’abakwenda oku babagarukiremu ngu: “Kituhikiriire okuhu’ra Ruhanga okukira abantu.”—Engeso Ezabakwenda 5:28, 29; rora akasanduuko “Busobozi bw’oha obu nsemeriire kworobera?” akali ha rupapura 42.
19 Omulingo ogundi ogu tusobora kwoleka ngu nitworobera ab’obusobozi nuho omu nyetwaza yaitu. Obwire obumu, nitusobora kwesanga tuli omu maiso g’omwebembezi nitubaza nauwe. Omukwenda Paulo akatangatanganaho n’abebembezi nk’Omukama Herodi Agulipa hamu n’Omulemi Fesito. Abasaija banu bakaba baine ensobi nyingi ezi bakaba bakozere, baitu nabwo Paulo akabatamu ekitiinisa obwakaba n’abaza n’abo. (Engeso Ezabakwenda 26:2, 25) N’obwakuba ali mulemi w’amaani, rundi omupoliisi wa buli kiro, tusemeriire kuba nka Paulo okutamu abebembezi boona ekitiinisa. Abakristaayo abakyagenda ha isomero basemeriire kutamu ekitiinisa abasomesa n’abakozi abandi aba ha isomero. Tusemeriire kutamu ekitiinisa abantu boona, abarukugonza enyikiriza yaitu n’abatuhakaniza. Nahabweki, leka n’abatali Bakaiso ba Yahwe barole ngu nitubatamu ekitiinisa.—Soma Abarumi 12:17, 18; 1 Petero 3:15.
20, 21. Emu ha migisa ei turukusobora kutunga habw’okworobera ab’obusobozi niyo eha?
20 Tutasoroora obu turaaba nitwoleka abantu ekitiinisa. Omukwenda Petero akagamba ati: “Mutemu ekitinisa abantu bona.” (1 Petero 2:17) Kakuba abantu barora nitubatamu ekitinisa, nibaija kusemererwa muno. Oijuke ngu, abantu baingi tibakyatamu abalemi ekitiinisa. Itwe kakuba tukibatamu guli gumu ha miringo ei twoleka ngu nituhondera ekiragiro kya Yesu obu yagambire: “Omusana gwanyu nukwo gwakege guti omu maiso gabantu, barole engeso zanyu ezisemiire, nukwo bakugize Isinywe ali omu iguru.”—Matayo 5:16.
21 Esi enu n’obweraaba ijwiremu omwirima omu by’omwoyo, abantu ab’emitima emirungi nibega amananu. Nahabweki obu turayorobera ab’obusobozi omu maka, omu kitebe, hamu n’abalemi ba gavumenti, abantu abamu nibasobora kusikirizibwa kwija omu kyererezi eky’eby’omwoyo. Kunu ka kunihira kurungi! Baitu abantu n’obu baraaba bateegere amananu, twijuke ngu, okutamu ekitiinisa ab’obusobozi kisemeza Yahwe Ruhanga kandi kitukonyera kwerindira omu kugonza kwe. Tiharoho kintu kyona ekirukukira omugisa gunu oburungi.
a Rora Ebyongiirweho Di Obu Kirukwetagisa Omunyaanya Itwe Kuswekerra Omutwe Gwe—Kand Habwaki?, ez’Ebyongiirweho nizisoborra emiringo endi ey’okuta omusingi gunu omu nkora.