Watchtower LAIBURALE EYA HA MUKURA
Watchtower
LAIBURALE EYA HA MUKURA
Rutoro
  • BAIBULI
  • EBITABU
  • ENSORROKANO
  • w25 Julaayi rup. 2-7
  • Omulingo Osobora Kuserra Obuhabuzi Oburungi

Ekicweka kinu tikiine vidiyo yoona.

Otuganyire, haroho ekisobere kyalemesa vidiyo kutandika.

  • Omulingo Osobora Kuserra Obuhabuzi Oburungi
  • Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2025
  • Emitwe Emitaito
  • Ebirukusisana na Binu
  • MIRINGO KI EI NSEMERIIRE KUBA NAYO
  • NOOHA ASEMERIIRE KUTUHA OBUHABUZI?
  • NINSOBORA NTA KWOLEKA NGU MALI NINYETAAGA OBUHABUZI?
  • NSEMERIIRE KUSABA ABANDI KUNKORRA ENCWAMU?
  • IKARA NOOSERRA OBUHABUZI
  • Omulingo Tusobora Kuha Abandi Obuhabuzi Oburungi
    Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2025
  • Encwamu Ezooleka ngu Nitwesiga Yahwe
    Obwomeezi n’Obuheereza Bwaitu nk’Abakristaayo—Akatabu k’Enso’rokano—2023
  • Yegera ha Bigambo eby’Okumalirra eby’Abasaija Abesigwa
    Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2024
  • Yoleka Obwebundaazi Obu Haraaba Haroho Ebintu Ebi Otarukumanya
    Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2025
Rora Ebirukukiraho
Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2025
w25 Julaayi rup. 2-7

EKICWEKA KY’OKWEGA 28

EKIZINA 88 Onyegese Emihanda Yaawe

Omulingo Osobora Kuserra Obuhabuzi Oburungi.

“Amagezi gaba n’abo abaserra obuhabuzi.”—NFU. 13:​10, NWT.

EBI TURAYEGA

Nitwija kurora eki tusemeriire kukora kusobora kugasirwa omu buhabuzi obu tutunga.

1. Nitusobora tuta kukora encwamu ez’amagezi eziraarugamu ebirungi? (Enfumo 13:10; 15:22)

ITWENA tugonza kukora encwamu ez’amagezi eziraarugamu ebirungi. Baibuli etugambira ngu kusobora kuhikiiriza ekintu kinu, tusemeriire kuserra obuhabuzi.—Soma Enfumo 13:10; 15:22.

2. Kiki Yahwe eki arukuraganiza kutukorra?

2 Omuntu ow’asobora kutuha obuhabuzi oburukukirayo oburungi hamu n’amagezi, nuwe Isiitwe Yahwe. Naaturaganiza kutukonyera obu naagamba ati: “Ndakuhaburaga neriso lyange liikaire haliiwe.” (Zab. 32:8) Ebigambo binu nibyoleka ngu Yahwe tagarukira ha kutuha obuhabuzi kyonka, baitu atuha obuhabuzi bwonyini obu turukwetaaga kandi atukonyera kubuta omu nkora.

3. Biki ebi turaabazaaho omu kicweka kinu?

3 Omu kicweka kinu, nitwija kukozesa Baibuli kutukonyera kugarukamu ebikaguzo binu bbina: (1) Miringo ki ei nsemeriire kuba nayo obu ndaaba ningonza kugasirwa omu buhabuzi oburungi? (2) Nooha asobora kumpa obuhabuzi oburungi? (3) Ninsobora nta kwoleka ngu mali ninyetaaga obuhabuzi? (4) Habwaki nsemeriire kwetantara kusaba abandi kunkorra encwamu?

MIRINGO KI EI NSEMERIIRE KUBA NAYO

4. Miringo ki ei tusemeriire kuba nayo obu turaaba nitugonza kugasirwa omu buhabuzi oburungi?

4 Tusemeriire kuba abaculeezi kandi abebundaazi kusobora kugasirwa omu buhabuzi oburungi. Tusemeriire kukiikiriza ngu nitwetaaga obukonyezi bw’abandi kusobora kukora encwamu ez’amagezi obu turukuba tuli omu nyikara ezi tutakabamuga. Kakuba tuba tutali baculeezi rundi abebundaazi, Yahwe tarukwija kusobora kutukoonyera. Kandi obwire obumu, nikiija kutugumira kuta omu nkora obuhabuzi obu tusoma omu Baibuli. (Mik. 6:8; 1 Pet. 5:5) Baitu obu turaaba baculeezi kandi abebundaazi, nitwija kuta omu nkora obuhabuzi bwa Baibuli kandi butugasire.

5. Bintu ki Daudi ebi yakozere ebyakumuleetiire kuba w’emyehembo?

5 Teekerezaaho amasomo aga turukwegera ha kyokurorraho ky’Omukama Daudi. Obu akaba atakafookere omukama, akaba amanyirwe nk’omuzini omurungi. Akasabwa kuzinira omukama. (1 Sam. 16:​18, 19) Yahwe obu yakomere Daudi kufooka omukama, akamuha omwoyo ogurukwera, ekyamufoire w’amaani. (1 Sam. 16:​11-13) Akamanywa muno omu bantu be habw’okuhwerekereza abanyanzigwa baabo otwaliiremu n’Omufirisiiti ow’amaani, Goliyasi. (1 Sam. 17:​37, 50; 18:7) Kakuba Daudi akaba aine emyehembo, yakuteekeriize ngu habwokuba akasobora kukora ebintu ebi byona, kikaba kitarukumwetaagisa kutunga obuhabuzi kuruga omu bantu abandi. Baitu Daudi akaba ali mwebundaazi.

6. Nitukimanya tuta ngu Daudi yagonzaaga kuhuliiriza obuhabuzi kuruga h’abantu abandi? (Rora n’ekisisani ekya ha kyesweko.)

6 Hanyuma ya Daudi kufooka omukama, akatunga abanywani abaikaraga nibamuha obuhabuzi. (1 Byom. 27:​32-34) Kinu tikirukuhuniiriza, habwokuba noobu akaba atakafookere omukama, yahulirizaaga obuhabuzi kuruga hali abantu abandi. Atagarukire ha kuhuliiriza obuhabuzi kuruga omu basaija bonka baitu akahuliiriza n’obuhabuzi bwa Abigairi. Abigairi akaba ali mukazi wa Nabali, omusaija ow’akaba atarukutamu abandi ekitiinisa, ow’atarukusiima kandi ow’emyehembo. Baitu Daudi akaba mwebundaazi kandi yata omu nkora obuhabuzi bw’omukazi onu, ekyamukonyiire kwetantara kukora ensobi ey’amaani.—1 Sam. 25:​2, 3, 21-25, 32-34.

Omukama Daudi naahuliiriza kurungi Abigairi, ow’aikaliire hansi naamwesengereza.

N’obwebundaazi, Omukama Daudi akaikiriza obuhabuzi bwa Abigairi kandi yabuta omu nkora (Rora akacweka 6)


7. Masomo ki aga turukwegera ha kyokurorraho kya Daudi? (Omugambizi 4:13) (Rora n’ebisisani.)

7 Haroho amasomo aga turukwegera hali Daudi. Ekyokurorraho, nitusobora kuba twine ebisembo rundi obusobozi. Baitu eki noobu kiraaba nukwo kiri, titusemeriire kuteekereza ngu tumanyire buli kimu kandi ngu titurukwetaaga obuhabuzi. Kandi kusisanaho na Daudi, tusemeriire kwikara nitugonza kuhuliiriza obuhabuzi ka bube nibutuheebwa omuntu wa mulingo ki. (Soma Omugambizi 4:13.) Kandi kakuba tukikora, nikisobora kutukonyera kwetantara kukora ensobi ez’amaani ezisobora kuturugirramu ebizibu rundi abandi.

Ebisisani: 1. Abagurusi bbana bali omu rukurato. Omu halibo naabaza omu mulingo gw’obukaali. 2. Hanyuma, omugurusi omuto ow’akaba ali omu rukurato oru, naabaza n’ow’oruganda ow’akaba naabaza omu mulingo gw’obukaali obu bali omu motoka.

Nitugonza kuhuliiriza obuhabuzi oburungi ka tube tubuhairwe muntu wa mulingo ki (Rora akacweka 7)c


NOOHA ASEMERIIRE KUTUHA OBUHABUZI?

8. Habwaki nitugamba ngu Yonasaani nuwe akaba naasobora kuha Daudi obuhabuzi oburungi?

8 Teekerezaaho isomo erindi eri turukwegera ha kyokurraho kya Daudi. Yahulirizaaga obuhabuzi kuruga h’abantu abakaba baine enkoragana enungi na Yahwe kandi abakaba nibamanya kurungi enyikara ei akaba naarabamu. Ekyokurorraho, Daudi obu akaba naagonza kumanya obu kiraaba kikaba nikisoboka kugarraho obusinge hagati ye n’Omukama Saulo, akakaguza Yonasaani ow’akaba ali mutabani wa Saulo. Habwaki Yonasaani nuwe akaba naasobora kumuha obuhabuzi oburungi? Habwokuba Yonasaani akaba aine enkoragana enungi na Yahwe kandi akaba amanyire omulingo gw’okukwatamu Saulo. (1 Sam. 20:​9-13) Isomo ki eri turukwega?

9. Nooha ou tusemeriire kusaba obuhabuzi? Soborra. (Enfumo 13:20)

9 Obu turaaba nitugonza kutunga obuhabuzi, tusemeriire kukaguza omuntu ow’aine enkoragana enungi na Yahwe kandi ow’amanyire kurungi enyikara ei turumu.a (Soma Enfumo 13:20.) Ekyokurorraho, ka tugambe, ow’oruganda naagonza kutandika kuserra omuntu omurungi ow’okutaaha na uwe omu buswere. Nooha asobora kumuha obuhabuzi oburungi? Omunywani ow’atali omu buswere naasobora kumuha obuhabuzi oburungi kakuba buba nibusigikirra ha misingi ya Baibuli. Baitu ow’oruganda naasobora kutunga amagezi agaramukoonyera omu nyikara ei arumu kakuba akaguza abaswerangaine abamumanyire kurungi, abakuzire omu by’omwoyo, kandi abamazire akasumi nibaheereza hamu Yahwe n’okusemererwa.

10. Bintu ki ebi turukwija kubazaaho?

10 Hati twarora emiringo ebiri ei tusemeriire kuba nayo, n’omuntu ou tusemeriire kuhikirra kusobora kutunga obuhabuzi oburungi. Hati leka tubazeeho ensonga habwaki tusemeriire kwoleka ngu mali nitugonza obuhabuzi, noobu turaaba tusemeriire kusaba abandi kutukorra encwamu.

NINSOBORA NTA KWOLEKA NGU MALI NINYETAAGA OBUHABUZI?

11-12. (a) Kiki eki tusemeriire kwetantara kukora? (b) Kiki Omukama Rehoboamu eki yakozere obu akaba naagonza kukora encwamu ey’amaani?

11 Obwire obumu, omuntu naasobora kuzooka nk’owarukuserra obuhabuzi, baitu amananu gali aba naagonza abandi baikiranize n’encwamu ei amazire ira kukora. Omuntu nk’ogu mali aba atarukuserra obuhabuzi. Naaba asemeriire kwegera ha kintu ekyahikire ha Mukama Rehoboamu.

12 Rehoboamu akafooka Omukama wa Isaleeri hanyuma y’okufa kwa ise, Suleimani. Nambere Rehoboamu yafookiire omukama, ihanga lya Isaleeri likaba likurakuraine muno, baitu abantu bakaba nibeehurra ngu Suleimani akaba naabakozesa muno. Abantu bakahikirra Rehoboamu kandi baamwesengereza kworobyamu emirimo yabo. Rehoboamu akabasaba obwire nukwo ateekerezeeho eki arakora. Akabanza kukora ekihikire obu naayekaguzaaho abasaija abakuru abakaba bakonyiire ise, Suleimani. (1 Bakam. 12:​2-7) Baitu, akanga obuhabuzi obw’abasaija banu abakuru. Habwaki? Habwokuba Rehoboamu naasobora kuba akaba amazire ira kukora encwamu kandi akaba naanihira ngu abasaija banu abakuru baakwikiraniize n’encwamu ye. Baitu obu yasabire abanywani ab’emyaka ye obuhabuzi, bakaikiraniza n’encwamu ye kandi yagonza ebi baamugambiire. (1 Bakam. 12:​8-14) Rehoboamu akagambira abantu ebintu byonyini banywani be ebi baamugambiire. Ekyarugiremu, ihanga likeebaganizaamu kandi kuruga obu abantu baingi bakamujeemera kandi baakoma omukama ondi.—1 Bakam. 12:​16-19.

13. Nitusobora tuta kumanya obu turaaba mali nitugonza obuhabuzi?

13 Kiki eki turukwegera ha kyokurrraho kya Rehoboamu? Kakuba tusaba obuhabuzi, tusemeriire kuba mali nitubugonza. Nitusobora kumanya tuta obu turaaba mali nitwetaaga obuhabuzi? Nitusobora kwekaguza, ‘Obu nsaba obuhabuzi, mbwangiraho ahonaaho habwokuba tibuli nubwo obu mbaire ningonza kuhurra?’

14. Kakuba tuheebwa obuhabuzi, kiki eki tusemeriire kwijuka? Bazaaho ekyokurorraho. (Rora n’ekisisani.)

14 Ekyokurorraho, teekerezaaho ow’oruganda ou barukugonza kuha omulimo omurungi kandi ogurukusasura sente nyingi. Baitu atakagwikiriize abanza kusaba omugurusi w’ekitebe obuhabuzi. Ow’oruganda agambira omugurusi ngu omulimo gunu nigwija kumwetaagisaaga kuba hara n’eka ye kumara wiiki nke buli kwezi. Omugurusi aijukya ow’oruganda ogu omusingi gwa Baibuli ogurukwoleka ngu obujunaanizibwa bwe obukuru nukwo kurolerra eka ye omu by’omwoyo. (Bef. 6:4; 1 Tim. 5:8) Baitu kakuba ow’oruganda ogu ayanga kwikiraniza n’obuhabuzi bw’omugurusi kandi akacwamu kwikara naakaguza abantu abandi omu kitebe kuhikya obu atunga omuntu akamugambira ngu aikirize omulimo. Mali ow’oruganda ogu naaba naaserra obuhabuzi rundi naaba amazire ira kukora encwamu ye kandi aliyo naaserra omuntu ow’araikiraniza na uwe? Tusemeriire kukiijuka ngu omutima gwaitu mugobya. (Yer. 17:9) Obwire obumu, obuhabuzi obu tukira kwetaaga nubwo buhabuzi obu tutagonza kuhurra.

Munyaanya itwe naaserra obuhabuzi kuruga hali ab’oruganda na banyaanya itwe abarukwahukana. Aruga ha muntu omu agenda hali ondi obu atamazirwe na buli omu eki amugambiire.

Nituserra obuhabuzi oburungi, rundi nituserra omuntu ow’araikiraniza na itwe? (Rora akacweka 14)


NSEMERIIRE KUSABA ABANDI KUNKORRA ENCWAMU?

15. Kiki eki tutasemeriire kukora, kandi habwaki?

15 Buli omu hali itwe aine obujunaanizibwa obw’okwekorra encwamu. (Bag. 6:​4, 5) Twegere ngu tutakakozere encwamu, kikuru muno kubanza kuserra obuhabuzi kuruga omu Baibuli hamu n’omu Bakristaayo abakuzire omu by’omwoyo kandi abamazire obwire bwingi nibaheereza Yahwe. Baitu titusemeriire kusaba abandi kutukorra encwamu. Eki abamu nibasobora kukikora obu nibagamba bati, “Iwe waakukozere ki kakuba obaire oli omu nyikara nk’eyange?” Abandi nibasobora kukikora omu mulingo ogutanguhire kwetegereza obu nibakora encwamu nk’ey’omuntu ondi akozere batabandize n’okugiteekerezaaho.

16. Ncwamu ya mulingo ki Abakristaayo ab’omu kitebe kya Kolinso ei bakaba basemeriire kukora obukirukuhika ha nyama ey’ekaba ehongiirwe ebisisani? (1 Abakolinso 8:7; 10:​25, 26)

16 Weetegereze enyikara eyabaire omu Bakristaayo ab’omu kyasa ekyokubanza ab’omu kitebe kya Kolinso ey’erukukwata ha nyama ey’esobora kuba ekaba esaliirwe ebisisani. Paulo akahandiikira Abakristaayo abo naagamba ati: “Tukimanyire ngu ebisisani tibiine mugaso omu nsi kandi ngu busaho Ruhanga ondi weena oihireho omu wenka.” (1 Kol. 8:4) Habw’ensonga egi, abamu omu kitebe bakacwamu ngu nibasobora kulya enyama ey’esobora kuba ehongiirwe ekisisani kandi hanyuma yaleetwa omu katale kugitunda. Abandi bakacwamu ngu bakaba batasobora kulya enyama egi habwokuba kikaba nikisobora kutabaijura omuntu wabo ow’omunda. (Soma 1 Abakolinso 8:7; 10:​25, 26.) Enu ekaba ncwamu ya buli muntu. Paulo atagambire Abakolinso kukorra abandi encwamu rundi kukopa encwamu z’abandi. Buli omu akaba naija “[kwetonganirra] wenka omu maiso ga Ruhanga.”—Bar. 14:​10-12.

17. Kiki ekisobora kubaho kakuba tukopa ebi abandi barukukora? Bazaaho ekyokurorraho. (Rora n’ebisisani.)

17 Enyikara nk’egi neesobora eta kutuhikaho kasumi kanu? Teekerezaaho ensonga erukukwata ha bucweka bw’esagama. Buli Mukristaayo asemeriire kwecweramu obu araaba asemeriire kubwikiriza rundi kubwanga obu naasigikirra ha muntu we ow’omunda ow’atendekerwe Baibuli.b Nikisobora kutugumira kwetegereza kurungi ensonga enu, baitu tusemeriire kukiijuka ngu buli omu asemeriire kwekorra encwamu. (Bar. 14:4) Baitu kakuba tucwamu kukopa ekintu omuntu ondi akozere nitusobora kucekya omuntu waitu ow’omunda. Nitusobora kutendeka omuntu waitu ow’omunda n’okumusemezaamu obu nitumukozesa kukora encwamu ezirukusigikirra ha Baibuli. (Baheb. 5:14) Hati, ni di obu tusemeriire kusaba Omukristaayo ow’akuzire omu by’omwoyo kutuha obuhabuzi? Eki nitukikora hanyuma y’okwekorra okuseruliiriza baitu tukakyetegereza ngu nitwetaaga obukonyezi kumanya omulingo emisingi ya Baibuli erukukwataho enyikara ei turumu.

Ebisisani: 1. Ow’oruganda naakozesa Baibuli, isomo 39 ery’ekitabu “Wegondeze omu Bwomeezi Ebiro n’Ebiro!”, hamu na vidiyo “Omulingo Osobora Kukora Encwamu ez’Eby’Obujanjabi Ezirukukwata ha Sagama” kumukoonyera kwijuza kaadi y’esagama. 2. Hanyuma, ahuliiriza ow’oruganda ow’akuzire omu by’omwoyo ow’aliyo naamusoborra ekyahandiikirwe.

Tusemeriire kuserra obuhabuzi hanyuma y’okwekorra okuseruliiriza (Rora akacweka 17)


IKARA NOOSERRA OBUHABUZI

18. Bintu ki Yahwe ebi atukoliire?

18 Yahwe atwolekere ngu naatwesiga muno obu naatuleka kwekorra encwamu. Atuhaire Baibuli. Kandi atuhaire n’abanywani abarungi abatukonyera kwetegereza kurungi emisingi ya Baibuli. Ebintu binu byona nibyoleka ngu mali Yahwe naatufaaho nka Isiitwe ow’okugonza. (Nfu. 3:​21-23) Kiki eki tusobora kukora kwoleka ngu nitumusiima?

19. Nitusobora tuta kugumizaamu nitusemeza Yahwe?

19 Teekerezaaho kinu: Abazaire basemererwa muno kurora abaana baabo nibakura, nibafooka abaheereza ba Yahwe ab’amagezi kandi nibakoonyera abandi. Omu mulingo nugwo gumu, Yahwe asemererwa obu arora nitugumizaamu nitukura omu by’omwoyo, nituserra obuhabuzi kandi nitukora encwamu ezirukumuhaisa ekitiinisa.

KUSOBORA KUGASIRWA OMU BUHABUZI OBURUNGI, HABWAKI NSEMERIIRE . . .

  • kuba mwebundaazi kandi omuculeezi?

  • kwoleka ngu mali ningonza obuhabuzi?

  • kwekorra encwamu?

EKIZINA 127 Kimpikiriire Kuba Muntu Wa Mulingo Ki

a Obwire obumu nikisobora kuba ky’amagezi, Abakristaayo kuserra obuhabuzi hali abantu abatarukuheereza Yahwe obukirukuhika ha by’entaahya, eby’obujanjabi rundi ensonga ezindi.

b Kumanya ebirukukiraho ebirukukwata ha isomo linu, rora ekitabu Wegondeze omu Bwomeezi Ebiro n’Ebiro! isomo 39 akacweka 5 hamu n’ekicweka “Seruliiriza.”

c KUSOBORRA EBISISANI Ekyesweko: N’obwebundaazi, Omukama Daudi akaikiriza obuhabuzi bwa Abigairi kandi yabuta omu nkora. Orupapura 3: Omugurusi naaha obuhabuzi omugurusi mutaahi we oburukukwata ha mulingo yabalizeemu obu bakaba bali omu rukurato.

    Ebitabu byʼOrutoro (1996-2023)
    Rugamu
    Taahamu
    • Rutoro
    • Gabana
    • Setingi
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ebiragiro by'Okuhondera
    • Ebiragiro Ebirukulinda Ebirukukukwataho
    • Ebirukukukwataho
    • JW.ORG
    • Taahamu
    Gabana