EKICWEKA KY’OKWEGA 29
EKIZINA 87 Ija! Ogarurwemu Amaani
Omulingo Tusobora Kuha Abandi Obuhabuzi Oburungi
“Ndakuhaburaga neriso lyange liikaire haliiwe.”—ZAB. 32:8.
EBI TURAYEGA
Nitwija kurora omulingo tusobora kuha abandi obuhabuzi obusobora kubakonyera.
1. Nibaha abasemeriire kuha obuhabuzi, kandi habwaki?
OYEHURRA ota obukirukuhika ha kuha abandi obuhabuzi? Abamu kibanguhira, baitu abandi batiina rundi tikibanguhira. K’obe oine enyehurra ya mulingo ki, itwena twine obujunaanizibwa obw’okuha abandi obuhabuzi. Habwaki? Habwokuba Yesu akagamba ngu abahondezi be ab’amananu bamanyirwa ha kugonza oku bainiirengana. (Yoh. 13:35) Gumu ha miringo tusobora kwoleka okugonza kwaitu nukwo kuha ab’oruganda na banyaanya itwe obuhabuzi obu kirukuba nikyetaagisa. Baibuli egamba ngu “okunura okwenganjani” kuruga rundi kukura ‘habw’okuhabura okurukuruga ha omutima.’—Nfu. 27:9.
2. Abagurusi basemeriire kukora ki, kandi habwaki? (Rora n’akasanduuko “Kuha Obuhabuzi omu Rusorrokano rwa Hagati omu Wiiki.”)
2 Abagurusi nibo basemeriire kukira muno kuha obuhabuzi oburungi. Yahwe na Yesu bahaire abasaija banu obujunaanizibwa obw’okurolerra ekitebe. (1 Pet. 5:2, 3) Gumu ha miringo barolerramu ekitebe, nukwo kuha obuhabuzi oburukusigikirra ha Baibuli kuraba omu mbazo zaabo. Ekindi, basemeriire kuha obuhabuzi buli w’oruganda rundi munyaanya itwe otwaliiremu n’abo abarugire hali Yahwe nukwo basobole kugaruka. Abagurusi otwaliiremu na itwe itwena nitusobora tuta kuha abandi obuhabuzi oburungi?
3. (a) Nitusobora tuta kwega kuha abandi obuhabuzi oburungi? (Isaya 9:6; rora n’akasanduuko “Yegera Hali Yesu obu Orukuba Nooha Abandi Obuhabuzi.”) (b) Biki ebi turukwija kubazaaho omu kicweka kinu?
3 Nitusobora kwega bingi muno ebirukukwata ha kuba omuhabuzi omurungi kuraba omu kwesomesaaho ebyokurorraho eby’abantu ab’omu Baibuli, kukira muno Yesu. Kimu ha bitiinisa Yesu ebi yahairwe nikyo ‘Omuhabuzi Omurungi.’ (Soma Isaya 9:6.) Omu kicweka kinu, nitwija kubazaaho eki tusemeriire kukora kakuba tusabwa kuha abandi obuhabuzi n’eki tusemeriire kukora kakuba tuba twine kuha abandi obuhabuzi noobu baakuba batabukusabire. Ekindi, nitwija kubazaaho obukuru obw’okuha abandi obuhabuzi ha kaire akahikire kandi omu mulingo oguhikire.
OMUNTU OBU ATUSABA OBUHABUZI
4-5. Kakuba omuntu atusaba kumuha obuhabuzi, kikaguzo ki ekitusemeriire kwekaguza? Bazaaho ekyokurorraho.
4 Kakuba omuntu atusaba kumuha obuhabuzi, kiki eki tusemeriire kubanza kukora? Nitusobora kwohebwa kumuha obuhabuzi ahonaaho, baitu tusemeriire kubanza kwekaguza. ‘Ninyowe nsemeriire kumuha obuhabuzi ha nsonga enu?’ Obwire obumu, omulingo ogurukukirayo oburungi ogu tusemeriire kumukonyeramu nukwo kutamuha obuhabuzi baitu kumusindika hali omuntu ondi ow’arukumanya kurungi enyikara ei arumu.
5 Teekerezaaho ekyokurorraho kinu, kakuba munywani waawe nfenanfe akwatwa oburwaire obw’amaani. Akugambira ngu atandikire kuseruliirizaaho obujanjabi obusobora kumukonyera kandi hanyuma akakukaguza enteekereza yaawe ha bujanjabi obu asemeriire kukozesa. Noosobora kuba oine enteekereza ey’amaani ha bujanjabi obu asemeriire kukozesa, baitu toli dakitaali ow’atendekerwe kujanjaba oburwaire obu. Omu nyikara egi, omulingo ogurukukirayo oburungi ogu osobora kukonyeramu munywani waawe nukwo kumukonyera kutunga omuntu ow’atendekerwe kujanjaba oburwaire bwe.
6. Habwaki kirungi kubanza kulindaho tutakahaire omuntu obuhabuzi?
6 Noobu twakwehurra ngu tusemeriire kuha omuntu obuhabuzi oburukukwata ha nsonga ei aine, nitusobora kucwamu kulindaho habw’akaire kake tutakamugarukiremu. Habwaki? Enfumo 15:28 nihagamba ngu ‘anyakuhikiriire ayecumiitiriza atakagarukiremu.’ Baitu kakuba twehurra ngu nitumanya eky’okugarukamu? Nabwo nikisobora kutwetaagisa kutunga obwire obw’okuseruliiriza, tukasaba, kandi hanyuma tukecumiitirizaaho ensonga egi. Hanyuma y’okukora ebi, nubwo tusobora kukigumya ngu eky’okugarukamu kyaitu nikihikaana n’enteekereza ya Yahwe ha nsonga egi. Teekerezaaho ekyokurorraho kya nabbi Nasani.
7. Kiki eki turukwegera ha kyokurorraho kya nabbi Nasani?
7 Omukama Daudi obu akaba naabaza na nabbi Nasani, akamugambira nkooku akaba naagonza kwombekera Yahwe yekaru. Ahonaaho Nasani akamugambira kukikora. Baitu Nasani akaba aine kubanza kutwara obwire nukwo ayekaguzeeho Yahwe. Habwaki? Habwokuba Yahwe akaba atarukugonza Daudi nuwe ayombeke yekaru. (1 Byom. 17:1-4) Mali nkooku twarora, ekyokurorraho kya Nasani nikyoleka ngu kakuba omuntu atusaba obuhabuzi, kirungi ‘kwikaraho okugamba.’—Yak. 1:19.
8. Nsonga ki endi ey’esemeriire kutuleetera kwegendereza muno obu turukuba nituha abantu obuhabuzi?
8 Teekerezaaho ensonga endi habwaki tusemeriire kwegendereza obu turukuba nituha omuntu obuhabuzi: Kakuba tuha omuntu obuhabuzi obugwire, na itwe nitusobora kujunaanwa kakuba ekintu ekibi kimuhikaho. Egi niyo ensonga habwaki kikuru kwegendereza muno tutakahaire omuntu obuhabuzi.
KUHA OMUNTU OBUHABUZI NOOBU ARUKUBA ATABUTUSABIRE
9. Abagurusi batakahaire omuntu obuhabuzi, kiki eki basemeriire kubanza kugumya? (Abagaratiya 6:1)
9 Obwire obumu, abagurusi basemeriire kuha obuhabuzi ow’oruganda rundi munyaanya itwe ow’ahabire. (Soma Abagaratiya 6:1.) Obugambo oburukusoborra orukarra oru bugamba ngu omuntu nk’ogu “aba akwasire omuhanda ogutahikire, noobu kiraaba ngu aba atakakozere ekibi eky’amaani.” Ekigendererwa ky’abagurusi kiba ky’okukoonyera omuntu ogu kwikara omu muhanda ogurukuhikya omu bwomeezi obutahwaho. (Yak. 5:19, 20) Baitu obuhabuzi bwabo kusobora kukonyera omuntu, basemeriire kubanza kukigumya ngu ahabire kwo. Itwena Yahwe naatwikiriza kukora encwamu nitusigikirra ha muntu waitu ow’omunda. (Bar. 14:1-4) Baitu kakuba abagurusi bakyetegereza ngu omuntu ahabire, nibasobora bata kumuha obuhabuzi?
10-12. Kiki abagurusi eki basemeriire kukora obu barukuba baine kuha omuntu obuhabuzi atabubasabire? Bazaaho ekyokurorraho. (Rora n’ebisisani.)
10 Abagurusi tikibanguhira kuha omuntu obuhabuzi obu aba atabubasabire. Habwaki? Omukwenda Paulo akagamba ngu omuntu naasobora kuhaba atakimanyire. Nahabweki abagurusi basemeriire kubanza kuteekaniza omuntu nukwo ahuliirize obuhabuzi obu baraamuha.
11 Kuha omuntu obuhabuzi atabutusabire, kisisana nk’okubyara ebimera omu itaka erigumire. Omulimi obu aba atakatandikire kubyara embibo, abanza kulima itaka. Kinu kikonyera itaka kworoba kandi hanyuma abyaramu embibo. Kandi hanyuma aikara naseeserra ebimera nukwo bikule kurungi. Omu mulingo nugwo gumu, haroho ebintu omugurusi ebi asemeriire kukora nukwo kyanguhire ow’oruganda kwikiriza obuhabuzi bwe. Ekyokurorraho, omugurusi asemeriire kulinda akaire akahikire agambire ow’oruganda nkooku arukumufaaho, kandi nkooku haroho ekintu eki arukugonza kumugambira. Kakuba omugurusi aba amanyirwe nk’omuntu ow’okugonza kandi ow’embabazi, nikiija kwanguhira abandi kuhuliiriza obuhabuzi bwe.
12 Ekindi, omugurusi obu aba naabaza n’ow’oruganda, asemeriire kumugumya ngu buli muntu weena akora ensobi kandi obwire obumu aba naayetaaga obuhabuzi. (Bar. 3:23) Obu omugurusi naakozesa iraka erirukworoba kandi omu mulingo ogw’ekitiinisa, ayoleka ow’oruganda kuruga omu Byahandiikirwe nkooku ahabire. Ow’oruganda obu akyetegereza ngu akozere ensobi, omugurusi abyara embibo obu namusoborra omu mulingo ogwanguhire eki asemeriire kukora kuterekereza enyikara. Hakumalirra omugurusi aseeserra embibo, kuraba omu kumusiima kuruga ha mutima hamu n’okusaba na uwe.—Yak. 5:15.
Abagurusi nibetaaga kwoleka okugonza n’okukora kyona ekirukusoboka kurora ngu kyayanguhira omuntu kwikiriza obuhabuzi obu abaire atarukunihira (Rora akacweka 10-12)
13. Abagurusi nibasobora bata kukigumya ngu omuntu ayetegeriize obuhabuzi?
13 Obwire obumu, ow’oruganda naasobora kuteetegereza kurungi obuhabuzi obu ahairwe. Kiki abagurusi eki basemeriire kukora kukigumya ngu ebi baabaza byayetegerezebwa kurungi? Nibasobora kukoonyera ow’oruganda kwetegereza ensonga enkuru kuraba omu kumukaguza ebikaguzo omu mulingo ogw’amagezi. (Mug. 12:11) Eby’okugarukamu eby’ow’oruganda nibiija kukonyera omugurusi kukigumya obuhabuzi bwe obu buraaba bwetegereziibwe kurungi.
KUHA OMUNTU OBUHABUZI OMU BWIRE OBUHIKIRE N’OMU MULINGO OGUHIKIRE
14. Tusemeriire kuha omuntu obuhabuzi obu turukuba twine ekiniga? Soborra.
14 Itwena tuli bantu abatahikiriire, nahabweki obwire obumu nitusobora kukora rundi kubaza ebintu ebirukubiihiza abandi. (Bak. 3:13) Baibuli eyoleka ngu obwire obumu, nitusobora kubaza rundi kukora ekintu kikaleetera abandi kukwatwa ekiniga. (Bef. 4:26) Baitu tusemeriire kwetantara kuha omuntu obuhabuzi obu turukuba tukwasirwe ekiniga. Habwaki? Habwokuba “ekiniga ekyomuntu tikirukukora okuhikirra kwa Ruhanga.” (Yak. 1:20) Kakuba tuha omuntu obuhabuzi twine ekiniga, nitusobora kusiisira kimu enyikara. Kinu tikirukumanyisa ngu kakuba omuntu atubiihiza, titusemeriire kumwoleka omulingo turukwehurra. Oihireho nitusobora kubaza na uwe omu mulingo omurungi kakuba tulinda kuhikya obu turaateekaana. Teekerezaaho ekyokurorraho ekya Erihu ayahaire Yobbu obuhabuzi oburungi.
15. Kiki eki turukwegera ha kyokurorraho kya Erihu? (Rora n’ekisisani.)
15 Erihu akamara ebiro bingi naahuliiriza Yobbu obu akaba naayerwanaho habw’ebintu ebitahikire banywani be ebi bakaba bamubalizeeho. Erihu akasalirirwa Yobbu, baitu akakwatwa ekiniga habw’okuba Yobbu akaba naayoleka nkooku ataine musango kandi yabazaaho Yahwe ebintu ebikaba bitahikire. Noobu kiraaba ngu Erihu akeehurra omu mulingo ogu, akalinda akaire akahikire, yabaza omu mulingo ogw’obuculeezi kandi ogw’ekitiinsa obu akaba naaha Yobbu obuhabuzi. (Yob. 32:2; 33:1-7) Haroho isomo erikuru eri turukwegera ha kyokurorraho kya Erihu kandi eri niryo ngu tusemeriire kuha omuntu obuhabuzi omu kaire akahikire, omu mulingo oguhikire, ogw’ekitiinisa kandi ogw’okugonza.—Mug. 3:1, 7.
Noobu kiraaba ngu Erihu akaba akwasirwe ekiniga habw’ebintu Yobbu akaba abalize, akalindaho kubaza kuhikya obu yateekaine kandi yabaliza Yobbu omu mulingo gw’ekitiinisa (Rora akacweka 15)
GUMIZAAMU NOOHA ABANDI OBUHABUZI KANDI NA IWE NOIKIRIZA OBUHABUZI
16. Isomo ki eri turukwega kuruga omu Zabuli 32:8?
16 Ekyahandiikirwe ekyebembiire ekicweka kinu nikigamba ngu ‘Yahwe atuhabura n’eriiso lye liri hali itwe.’ Soma Zabuli 32:8.) Kinu nikimanyisa ngu naija kwikara naatukoonyera. Tagarukira ha kutuha obuhabuzi kyonka baitu atukoonyera n’okubuta omu nkora. Mali atuteriireho ekyokurorraho ekirungi! Kakuba tutunga omugisa ogw’okuha abandi obuhabuzi, leka twegere hali Yahwe kuraba omu kwikara nitubagarramu amaani kandi nitubakoonyera kumanya eki basemeriire kukora kusobora kukora encwamu enungi.
17. Abagurusi abaha obuhabuzi oburukusigikirra ha Baibuli, nitusobora kubalengesaniza na ki? Soborra. (Isaya 32:1, 2)
17 Hati tuli omu kasumi nambere kirukutwetaagisa kuha obuhabuzi n’okutunga obuhabuzi kukira na kara. (2 Tim. 3:1) Abagurusi abaha obuhabuzi oburukusigikirra ha Baibuli bali “nkebyambu byamaizi omu kiikaro ekyomere.” (Soma Isaya 32:1, 2.) Abanywani abarukumanya ebi turukugonza kuhurra baitu bakatugambira ebi turukwetaaga kuhurra, ebigambo byabo biba “nkamapera gezabu omu bigega byefeza.” (Nfu. 25:11) Leka itwena tugumizeemu nitukurakuraniza amagezi aga turukwetaaga kusobora kuha abandi obuhabuzi oburungi, na itwe kubutunga.
EKIZINA 109 Tugonzangane Kuruga ha Mutima