Watchtower LAIBURALE EYA HA MUKURA
Watchtower
LAIBURALE EYA HA MUKURA
Rutoro
  • BAIBULI
  • EBITABU
  • ENSORROKANO
  • w25 Julaayi rup. 8-13
  • Omulingo Tusobora Kuha Abandi Obuhabuzi Oburungi

Ekicweka kinu tikiine vidiyo yoona.

Otuganyire, haroho ekisobere kyalemesa vidiyo kutandika.

  • Omulingo Tusobora Kuha Abandi Obuhabuzi Oburungi
  • Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2025
  • Emitwe Emitaito
  • Ebirukusisana na Binu
  • OMUNTU OBU ATUSABA OBUHABUZI
  • KUHA OMUNTU OBUHABUZI NOOBU ARUKUBA ATABUTUSABIRE
  • KUHA OMUNTU OBUHABUZI OMU BWIRE OBUHIKIRE N’OMU MULINGO OGUHIKIRE
  • GUMIZAAMU NOOHA ABANDI OBUHABUZI KANDI NA IWE NOIKIRIZA OBUHABUZI
  • Omulingo Osobora Kuserra Obuhabuzi Oburungi
    Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2025
  • ‘Yeta Abagurusi b’Ekitebe’
    Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2025
  • Obuhabuzi Bwawe ‘Busemeza Omutima’?
    Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2022
  • Ekitabu Kya Yobbu Nikisobora Kukukoonyera Obu Orukuba Nooha Abandi Obuhabuzi
    Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2025
Rora Ebirukukiraho
Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2025
w25 Julaayi rup. 8-13

EKICWEKA KY’OKWEGA 29

EKIZINA 87 Ija! Ogarurwemu Amaani

Omulingo Tusobora Kuha Abandi Obuhabuzi Oburungi

“Ndakuhaburaga neriso lyange liikaire haliiwe.”—ZAB. 32:8.

EBI TURAYEGA

Nitwija kurora omulingo tusobora kuha abandi obuhabuzi obusobora kubakonyera.

1. Nibaha abasemeriire kuha obuhabuzi, kandi habwaki?

OYEHURRA ota obukirukuhika ha kuha abandi obuhabuzi? Abamu kibanguhira, baitu abandi batiina rundi tikibanguhira. K’obe oine enyehurra ya mulingo ki, itwena twine obujunaanizibwa obw’okuha abandi obuhabuzi. Habwaki? Habwokuba Yesu akagamba ngu abahondezi be ab’amananu bamanyirwa ha kugonza oku bainiirengana. (Yoh. 13:35) Gumu ha miringo tusobora kwoleka okugonza kwaitu nukwo kuha ab’oruganda na banyaanya itwe obuhabuzi obu kirukuba nikyetaagisa. Baibuli egamba ngu “okunura okwenganjani” kuruga rundi kukura ‘habw’okuhabura okurukuruga ha omutima.’—Nfu. 27:9.

2. Abagurusi basemeriire kukora ki, kandi habwaki? (Rora n’akasanduuko “Kuha Obuhabuzi omu Rusorrokano rwa Hagati omu Wiiki.”)

2 Abagurusi nibo basemeriire kukira muno kuha obuhabuzi oburungi. Yahwe na Yesu bahaire abasaija banu obujunaanizibwa obw’okurolerra ekitebe. (1 Pet. 5:​2, 3) Gumu ha miringo barolerramu ekitebe, nukwo kuha obuhabuzi oburukusigikirra ha Baibuli kuraba omu mbazo zaabo. Ekindi, basemeriire kuha obuhabuzi buli w’oruganda rundi munyaanya itwe otwaliiremu n’abo abarugire hali Yahwe nukwo basobole kugaruka. Abagurusi otwaliiremu na itwe itwena nitusobora tuta kuha abandi obuhabuzi oburungi?

Ceyamaani w’orusorrokano orwa hagati omu wiiki naakozesa burocuwa “Wekambire Okusoma n’Okwegesa” kusiima omwegi n’okumuha obuhabuzi.

Kuha Obuhabuzi omu Rusorrokano rwa Hagati omu Wiiki

Hanyuma y’okuha ekicweka eky’abeegi omu rusorrokano rwa hagati omu wiiki, ceyemaani naasobora kutuha obuhabuzi. Omwegi obu aba naaha ekicweka kye, ceyamaani ata omutima ha mulingo omwegi arukuta omu nkora isomo eri arukukoraho.

Hanyuma y’omwegi kuha ekicweka kye, ceyamaani amusiima nambere akozere kurungi. Obu kirukuba nikyetaagisa aha omwegi obuhabuzi omu mulingo ogw’amagezi ha mulingo asobora kusemezaamu isomo eri abaire naakoraho. Obuhabuzi nk’obu tibugasira omwegi wenka baitu n’ekitebe kyona.—Nfu. 27:17.

3. (a) Nitusobora tuta kwega kuha abandi obuhabuzi oburungi? (Isaya 9:6; rora n’akasanduuko “Yegera Hali Yesu obu Orukuba Nooha Abandi Obuhabuzi.”) (b) Biki ebi turukwija kubazaaho omu kicweka kinu?

3 Nitusobora kwega bingi muno ebirukukwata ha kuba omuhabuzi omurungi kuraba omu kwesomesaaho ebyokurorraho eby’abantu ab’omu Baibuli, kukira muno Yesu. Kimu ha bitiinisa Yesu ebi yahairwe nikyo ‘Omuhabuzi Omurungi.’ (Soma Isaya 9:6.) Omu kicweka kinu, nitwija kubazaaho eki tusemeriire kukora kakuba tusabwa kuha abandi obuhabuzi n’eki tusemeriire kukora kakuba tuba twine kuha abandi obuhabuzi noobu baakuba batabukusabire. Ekindi, nitwija kubazaaho obukuru obw’okuha abandi obuhabuzi ha kaire akahikire kandi omu mulingo oguhikire.

Yegera Hali Yesu obu Orukuba Nooha Obuhabuzi

Wetegereze ebintu ebimu ebifoora Yesu ‘Omuhabuzi Omurungi,’ kandi orole omulingo osobora kuhondera ekyokurorraho kye.

  • Akaba amanyire eky’okubaza. Yaikaraga amanyire ekintu ekihikire eky’okubaza habwokuba obuhabuzi bwe bwasigikirraga h’amagezi ga Yahwe hatali age. Akagambira abeegeswa be ati: “Ebintu ebi ndukubagambira, timbibaza habwange baitu Isenyowe anyakwikara na nyowe omu bumu naakora emirimo ye.”—Yoh. 14:10.

    Isomo ki eri turukwega: Ka tube tukuzire omu myaka rundi tutungire amagezi maingi, tusemeriire kukora kyona ekirukusoboka kurora ngu obuhabuzi bwaitu nibusigikirra ha Kigambo kya Ruhanga hatali enteekereza yaitu.

  • Ni di obuyahaga obuhabuzi? Atagambire abeegeswa be ebintu byona ebi bakaba basemeriire kumanya ha murundi gumu. Oihireho, akalinda obwire obuhikire kusobora kuha abeegeswa be obuhabuzi, kandi yabagambira ebi byonka ebi bakaba nibasobora kwetegereza.—Yoh. 16:12.

    Isomo ki eri turukwega: Obu turukuba nitugonza kuha omuntu obuhabuzi, tusemeriire kulinda kuhikya obu turaatunga akaire akahikire ak’okubalizaamu. (Mug. 3:7) Kakuba omuntu tumugambira ebintu bingi muno, nibisobora kumuhinguranaho kandi bikakumaramu amaani. Nahabweki tusemeriire kumugambira ebi byonka ebi arukwetaaga kumanya nukwo amanye omulingo asobora kukwatamu enyikara ei arukurabamu.

  • Yabuhaga omu mulingo ki? Emirundi nyingi, Yesu akaha abakwenda be obuhabuzi oburukukwata ha kuba bebundaazi. Baitu buli murundi, yababalizaaga omu mulingo ogw’obuculeezi kandi ogw’ekitiinisa.—Mat. 18:​1-5.

    Isomo ki eri turukwega: Noobu kyakutwetaagisa kuha omuntu obuhabuzi emirundi nyingi, naija kwikiriza obuhabuzi bwaitu kakuba twikara nitubumuha omu mulingo gw’obuculeezi kandi ogw’ekitiinisa.

OMUNTU OBU ATUSABA OBUHABUZI

4-5. Kakuba omuntu atusaba kumuha obuhabuzi, kikaguzo ki ekitusemeriire kwekaguza? Bazaaho ekyokurorraho.

4 Kakuba omuntu atusaba kumuha obuhabuzi, kiki eki tusemeriire kubanza kukora? Nitusobora kwohebwa kumuha obuhabuzi ahonaaho, baitu tusemeriire kubanza kwekaguza. ‘Ninyowe nsemeriire kumuha obuhabuzi ha nsonga enu?’ Obwire obumu, omulingo ogurukukirayo oburungi ogu tusemeriire kumukonyeramu nukwo kutamuha obuhabuzi baitu kumusindika hali omuntu ondi ow’arukumanya kurungi enyikara ei arumu.

5 Teekerezaaho ekyokurorraho kinu, kakuba munywani waawe nfenanfe akwatwa oburwaire obw’amaani. Akugambira ngu atandikire kuseruliirizaaho obujanjabi obusobora kumukonyera kandi hanyuma akakukaguza enteekereza yaawe ha bujanjabi obu asemeriire kukozesa. Noosobora kuba oine enteekereza ey’amaani ha bujanjabi obu asemeriire kukozesa, baitu toli dakitaali ow’atendekerwe kujanjaba oburwaire obu. Omu nyikara egi, omulingo ogurukukirayo oburungi ogu osobora kukonyeramu munywani waawe nukwo kumukonyera kutunga omuntu ow’atendekerwe kujanjaba oburwaire bwe.

6. Habwaki kirungi kubanza kulindaho tutakahaire omuntu obuhabuzi?

6 Noobu twakwehurra ngu tusemeriire kuha omuntu obuhabuzi oburukukwata ha nsonga ei aine, nitusobora kucwamu kulindaho habw’akaire kake tutakamugarukiremu. Habwaki? Enfumo 15:28 nihagamba ngu ‘anyakuhikiriire ayecumiitiriza atakagarukiremu.’ Baitu kakuba twehurra ngu nitumanya eky’okugarukamu? Nabwo nikisobora kutwetaagisa kutunga obwire obw’okuseruliiriza, tukasaba, kandi hanyuma tukecumiitirizaaho ensonga egi. Hanyuma y’okukora ebi, nubwo tusobora kukigumya ngu eky’okugarukamu kyaitu nikihikaana n’enteekereza ya Yahwe ha nsonga egi. Teekerezaaho ekyokurorraho kya nabbi Nasani.

7. Kiki eki turukwegera ha kyokurorraho kya nabbi Nasani?

7 Omukama Daudi obu akaba naabaza na nabbi Nasani, akamugambira nkooku akaba naagonza kwombekera Yahwe yekaru. Ahonaaho Nasani akamugambira kukikora. Baitu Nasani akaba aine kubanza kutwara obwire nukwo ayekaguzeeho Yahwe. Habwaki? Habwokuba Yahwe akaba atarukugonza Daudi nuwe ayombeke yekaru. (1 Byom. 17:​1-4) Mali nkooku twarora, ekyokurorraho kya Nasani nikyoleka ngu kakuba omuntu atusaba obuhabuzi, kirungi ‘kwikaraho okugamba.’—Yak. 1:19.

8. Nsonga ki endi ey’esemeriire kutuleetera kwegendereza muno obu turukuba nituha abantu obuhabuzi?

8 Teekerezaaho ensonga endi habwaki tusemeriire kwegendereza obu turukuba nituha omuntu obuhabuzi: Kakuba tuha omuntu obuhabuzi obugwire, na itwe nitusobora kujunaanwa kakuba ekintu ekibi kimuhikaho. Egi niyo ensonga habwaki kikuru kwegendereza muno tutakahaire omuntu obuhabuzi.

KUHA OMUNTU OBUHABUZI NOOBU ARUKUBA ATABUTUSABIRE

9. Abagurusi batakahaire omuntu obuhabuzi, kiki eki basemeriire kubanza kugumya? (Abagaratiya 6:1)

9 Obwire obumu, abagurusi basemeriire kuha obuhabuzi ow’oruganda rundi munyaanya itwe ow’ahabire. (Soma Abagaratiya 6:1.) Obugambo oburukusoborra orukarra oru bugamba ngu omuntu nk’ogu “aba akwasire omuhanda ogutahikire, noobu kiraaba ngu aba atakakozere ekibi eky’amaani.” Ekigendererwa ky’abagurusi kiba ky’okukoonyera omuntu ogu kwikara omu muhanda ogurukuhikya omu bwomeezi obutahwaho. (Yak. 5:​19, 20) Baitu obuhabuzi bwabo kusobora kukonyera omuntu, basemeriire kubanza kukigumya ngu ahabire kwo. Itwena Yahwe naatwikiriza kukora encwamu nitusigikirra ha muntu waitu ow’omunda. (Bar. 14:​1-4) Baitu kakuba abagurusi bakyetegereza ngu omuntu ahabire, nibasobora bata kumuha obuhabuzi?

10-12. Kiki abagurusi eki basemeriire kukora obu barukuba baine kuha omuntu obuhabuzi atabubasabire? Bazaaho ekyokurorraho. (Rora n’ebisisani.)

10 Abagurusi tikibanguhira kuha omuntu obuhabuzi obu aba atabubasabire. Habwaki? Omukwenda Paulo akagamba ngu omuntu naasobora kuhaba atakimanyire. Nahabweki abagurusi basemeriire kubanza kuteekaniza omuntu nukwo ahuliirize obuhabuzi obu baraamuha.

11 Kuha omuntu obuhabuzi atabutusabire, kisisana nk’okubyara ebimera omu itaka erigumire. Omulimi obu aba atakatandikire kubyara embibo, abanza kulima itaka. Kinu kikonyera itaka kworoba kandi hanyuma abyaramu embibo. Kandi hanyuma aikara naseeserra ebimera nukwo bikule kurungi. Omu mulingo nugwo gumu, haroho ebintu omugurusi ebi asemeriire kukora nukwo kyanguhire ow’oruganda kwikiriza obuhabuzi bwe. Ekyokurorraho, omugurusi asemeriire kulinda akaire akahikire agambire ow’oruganda nkooku arukumufaaho, kandi nkooku haroho ekintu eki arukugonza kumugambira. Kakuba omugurusi aba amanyirwe nk’omuntu ow’okugonza kandi ow’embabazi, nikiija kwanguhira abandi kuhuliiriza obuhabuzi bwe.

12 Ekindi, omugurusi obu aba naabaza n’ow’oruganda, asemeriire kumugumya ngu buli muntu weena akora ensobi kandi obwire obumu aba naayetaaga obuhabuzi. (Bar. 3:23) Obu omugurusi naakozesa iraka erirukworoba kandi omu mulingo ogw’ekitiinisa, ayoleka ow’oruganda kuruga omu Byahandiikirwe nkooku ahabire. Ow’oruganda obu akyetegereza ngu akozere ensobi, omugurusi abyara embibo obu namusoborra omu mulingo ogwanguhire eki asemeriire kukora kuterekereza enyikara. Hakumalirra omugurusi aseeserra embibo, kuraba omu kumusiima kuruga ha mutima hamu n’okusaba na uwe.—Yak. 5:15.

Ebisisani ebirukulengesaniza omugurusi naaha obuhabuzi n’omulimi ow’arukubyara embibo omu itaka erigumire. 1. Kuteekaniza itaka: Omulimi alima itaka; omugurusi naabaza n’ow’oruganda omu mulingo gw’obutagasi. 2. Kubyara: Omulimi abyara embibo omu itaka eririmirwe; omugurusi naakozesa Baibuli kukoonyera ow’oruganda kwetegereza ensonga. 3. Kuseeserra amaizi: Omulimi aseeserra embibo ey’ebyairwe amaizi; omugurusi asaba n’ow’oruganda.

Abagurusi nibetaaga kwoleka okugonza n’okukora kyona ekirukusoboka kurora ngu kyayanguhira omuntu kwikiriza obuhabuzi obu abaire atarukunihira (Rora akacweka 10-12)


13. Abagurusi nibasobora bata kukigumya ngu omuntu ayetegeriize obuhabuzi?

13 Obwire obumu, ow’oruganda naasobora kuteetegereza kurungi obuhabuzi obu ahairwe. Kiki abagurusi eki basemeriire kukora kukigumya ngu ebi baabaza byayetegerezebwa kurungi? Nibasobora kukoonyera ow’oruganda kwetegereza ensonga enkuru kuraba omu kumukaguza ebikaguzo omu mulingo ogw’amagezi. (Mug. 12:11) Eby’okugarukamu eby’ow’oruganda nibiija kukonyera omugurusi kukigumya obuhabuzi bwe obu buraaba bwetegereziibwe kurungi.

KUHA OMUNTU OBUHABUZI OMU BWIRE OBUHIKIRE N’OMU MULINGO OGUHIKIRE

14. Tusemeriire kuha omuntu obuhabuzi obu turukuba twine ekiniga? Soborra.

14 Itwena tuli bantu abatahikiriire, nahabweki obwire obumu nitusobora kukora rundi kubaza ebintu ebirukubiihiza abandi. (Bak. 3:13) Baibuli eyoleka ngu obwire obumu, nitusobora kubaza rundi kukora ekintu kikaleetera abandi kukwatwa ekiniga. (Bef. 4:26) Baitu tusemeriire kwetantara kuha omuntu obuhabuzi obu turukuba tukwasirwe ekiniga. Habwaki? Habwokuba “ekiniga ekyomuntu tikirukukora okuhikirra kwa Ruhanga.” (Yak. 1:20) Kakuba tuha omuntu obuhabuzi twine ekiniga, nitusobora kusiisira kimu enyikara. Kinu tikirukumanyisa ngu kakuba omuntu atubiihiza, titusemeriire kumwoleka omulingo turukwehurra. Oihireho nitusobora kubaza na uwe omu mulingo omurungi kakuba tulinda kuhikya obu turaateekaana. Teekerezaaho ekyokurorraho ekya Erihu ayahaire Yobbu obuhabuzi oburungi.

15. Kiki eki turukwegera ha kyokurorraho kya Erihu? (Rora n’ekisisani.)

15 Erihu akamara ebiro bingi naahuliiriza Yobbu obu akaba naayerwanaho habw’ebintu ebitahikire banywani be ebi bakaba bamubalizeeho. Erihu akasalirirwa Yobbu, baitu akakwatwa ekiniga habw’okuba Yobbu akaba naayoleka nkooku ataine musango kandi yabazaaho Yahwe ebintu ebikaba bitahikire. Noobu kiraaba ngu Erihu akeehurra omu mulingo ogu, akalinda akaire akahikire, yabaza omu mulingo ogw’obuculeezi kandi ogw’ekitiinsa obu akaba naaha Yobbu obuhabuzi. (Yob. 32:2; 33:​1-7) Haroho isomo erikuru eri turukwegera ha kyokurorraho kya Erihu kandi eri niryo ngu tusemeriire kuha omuntu obuhabuzi omu kaire akahikire, omu mulingo oguhikire, ogw’ekitiinisa kandi ogw’okugonza.—Mug. 3:​1, 7.

Omu mulingo gw’embabazi, Erihu naahuliiriza Yobbu ow’aine omubiri ogwijwire ebizimba.

Noobu kiraaba ngu Erihu akaba akwasirwe ekiniga habw’ebintu Yobbu akaba abalize, akalindaho kubaza kuhikya obu yateekaine kandi yabaliza Yobbu omu mulingo gw’ekitiinisa (Rora akacweka 15)


GUMIZAAMU NOOHA ABANDI OBUHABUZI KANDI NA IWE NOIKIRIZA OBUHABUZI

16. Isomo ki eri turukwega kuruga omu Zabuli 32:8?

16 Ekyahandiikirwe ekyebembiire ekicweka kinu nikigamba ngu ‘Yahwe atuhabura n’eriiso lye liri hali itwe.’ Soma Zabuli 32:8.) Kinu nikimanyisa ngu naija kwikara naatukoonyera. Tagarukira ha kutuha obuhabuzi kyonka baitu atukoonyera n’okubuta omu nkora. Mali atuteriireho ekyokurorraho ekirungi! Kakuba tutunga omugisa ogw’okuha abandi obuhabuzi, leka twegere hali Yahwe kuraba omu kwikara nitubagarramu amaani kandi nitubakoonyera kumanya eki basemeriire kukora kusobora kukora encwamu enungi.

17. Abagurusi abaha obuhabuzi oburukusigikirra ha Baibuli, nitusobora kubalengesaniza na ki? Soborra. (Isaya 32:​1, 2)

17 Hati tuli omu kasumi nambere kirukutwetaagisa kuha obuhabuzi n’okutunga obuhabuzi kukira na kara. (2 Tim. 3:1) Abagurusi abaha obuhabuzi oburukusigikirra ha Baibuli bali “nkebyambu byamaizi omu kiikaro ekyomere.” (Soma Isaya 32:​1, 2.) Abanywani abarukumanya ebi turukugonza kuhurra baitu bakatugambira ebi turukwetaaga kuhurra, ebigambo byabo biba “nkamapera gezabu omu bigega byefeza.” (Nfu. 25:11) Leka itwena tugumizeemu nitukurakuraniza amagezi aga turukwetaaga kusobora kuha abandi obuhabuzi oburungi, na itwe kubutunga.

KIKI EKI TUSEMERIIRE KWIJUKA OBU . . .

  • tusabwa kuha abandi obuhabuzi?

  • tuba twine kuha omuntu obuhabuzi atabutusabire?

  • tuba tukwasirwe ekiniga?

EKIZINA 109 Tugonzangane Kuruga ha Mutima

    Ebitabu byʼOrutoro (1996-2023)
    Rugamu
    Taahamu
    • Rutoro
    • Gabana
    • Setingi
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ebiragiro by'Okuhondera
    • Ebiragiro Ebirukulinda Ebirukukukwataho
    • Ebirukukukwataho
    • JW.ORG
    • Taahamu
    Gabana