Watchtower LAIBURALE EYA HA MUKURA
Watchtower
LAIBURALE EYA HA MUKURA
Rutoro
  • BAIBULI
  • EBITABU
  • ENSORROKANO
  • w23 Okitobba rup. 6-11
  • Oyetekaniize Kuba ‘Muhulizi’?

Ekicweka kinu tikiine vidiyo yoona.

Otuganyire, haroho ekisobere kyalemesa vidiyo kutandika.

  • Oyetekaniize Kuba ‘Muhulizi’?
  • Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2023
  • Emitwe Emitaito
  • Ebirukusisana na Binu
  • YOROBERA ABAZAIRE BAAWE
  • YOROBERA “ABALEMI ABAKURU”
  • YOROBERA OBURAGIRIZI KURUGA OMU KITEBE KYA YAHWE
  • Yesu Yali Muhulizi
    Mwegese Abaana Baanyu
  • Hurra, Ote omu Nkora, Nukwo Otunge Emigisa
    Muzinire Yahwe n’Okusemererwa
  • Isiitwe Yahwe, Nitumugonza Muno
    Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2020
Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2023
w23 Okitobba rup. 6-11

EKICWEKA KY’OKWEGA 42

Oyetekaniize Kuba ‘Muhulizi’?

“Amagezi agaruga haiguru . . . mahulizi.”​—YAK. 3:​17, NWT.

EKIZINA 101 Kukorra Hamu omu Bumu

EBITURAYEGAa

1. Habwaki nikisobora kutugumira kuba bahulizi?

OBWIRE obumu kikugumira kuba muhulizi? Omukama Daudi kyamugumiraga, nahabweki akasaba Ruhanga ati: “Ompe omutima ogurukugonza kukworobera.” (Zab. 51:​12, NWT.) Daudi yagonzaaga Yahwe. Baitu nabwo, obwire obumu kyamugumiraga kuba muhulizi, kandi naitwe nikyo kimu. Habwaki? Eky’okubanza, tukagwetwa ekibi kuruga hali Adamu. Ekyakabiri, Sitaani aikara nalengaho kutwohya kujeemera Yahwe nk’oku yakozere. (2 Kol. 11:3) Ekyakasatu, twetoroirwe abantu abaine omwoyo ogw’obujeemu, “omwoyo [oguli] hati bunu omu bana abatarukuhurra.” (Bef. 2:2) Tusemeriire kuteekamu amaani kurwanisa ekibi kandi tutaikiriza Sitaani n’ensi enu kutuleetera kujeemera Yahwe. Tusemeriire kuteekamu amaani kworobera Yahwe hamu naabo abaahaire obusobozi.

2. Nikimanyisa ki kuba muhulizi? (Yakobo 3:17)

2 Omu Yakobo 3:​17, NWT, nihagamba ngu: “Baitu amagezi agaruga haiguru okubanza gaba agasemiire, hanyuma g’obusinge, maculeezi, mahulizi, gaijwire embabazi n’ebyana ebirungi, tigasoroora, kandi tigabamu bugobya.” Yakobo akahandiika ngu abantu ab’amagezi baikara betekaniize kuba bahulizi. Kinu nikimanyisa ngu tusemeriire kwikara twetekaniize kworobera abo Yahwe abaahaire obusobozi. Baitu Yahwe tarukutunihirramu kworobera omuntu ow’atugambira kucwa ebiragiro Bye.​—Eng. 4:​18-20.

3. Habwaki kiri kikuru hali Yahwe ngu tworobere abo abaahaire obusobozi?

3 Nikisobora kutwanguhira kworobera Yahwe kukira omuntu. Habwokuba Yahwe aikara natuha oburagirizi oburukukirayo oburungi. (Zab. 19:7) Baitu abo abaahaire obusobozi tibahikiriire. Baitu nabwo, Isiitwe ow’omu iguru ahaire abazaire, abalemi, hamu n’abagurusi obusobozi. (Nfu. 6:20; 1 Bas. 5:12; 1 Pet. 2:​13, 14) Obutuborobera, tuba nitworobera Yahwe. Leka turole mulingo tusobora kworobera abantu Yahwe abaahaire obusobozi, n’obukiraaba ngu obwire obumu nikisobora kutugumira kwikiriza n’okuhondera oburagirizi bwabo.

YOROBERA ABAZAIRE BAAWE

4. Habwaki abaana baingi banga kworobera abazaire baabo?

4 Abato betoroirwe abato abandi ‘abatarukuhurra abazaire.’ (2 Tim. 3:​1, 2) Habwaki baingi bajeemera abazaire? Abamu barora abazaire baabo bali bagobya. Abazaire bagonza abaana baabo bakole ubo ekyabalemere kukora. Abamu barora obuhabuzi bw’abazaire baabo nk’obwahoire hamulembe, rundi nk’oburukubamaraho obugabe. Obworaaba oli muto, naiwe nukwo orukwehurra oti? Baingi kibagumira kuteeka omu nkora ekiragiro kya Yahwe ekirukugamba ngu: “Muhurrege ababazaire omu Mukama: baitu nikyo kisemiire.” (Bef. 6:1) Kiki ekirakukonyera kukyorobera?

5. Kusigikirra ha Luka 2:​46-52, habwaki Yesu ali kyokurorraho ekirukukirayo oburungi eky’omuto ayayorobiire bazaire be?

5 N’osobora kwegera ha kyokurorraho kya Yesu ekyokuba muhulizi. (1 Pet. 2:​21-24) Akaba muntu ow’ahikiriire baitu aine abazaire abatahikiriire. Baitu nabwo, Yesu yateekamuga bazaire be ekitiinisa n’obukiraaba ngu baakoraga ensobi, kandi obwire obumu tibamwetegerezaaga. (Kurug. 20:12) Tekerezaaho ekyabaireho Yesu obwakaba aine emyaka 12. (Soma Luka 2:​46-52.) Bazaire be bakamusiga Yerusalemu. Bwali bujunanizibwa bwa Yusufu na Malyamu kukigumya ngu baagaruka omu ka n’abaana baabo boona. Yusufu na Malyamu obubazoire Yesu, Malyamu akamujunana habw’okuberalikiriza. Yesu akaba n’asobora kubagambira ngu tikihikire kumujunana. Oihireho, akabagarukamu omu mulingo ogw’ekitiinisa. Yusufu na Malyamu, “[batetegereze] kigambo ekiyabagambiire.” Baitu Yesu akagumizaamu naborobera.

6-7. Kiki ekisobora kukonyera abato kworobera bazaire baabo?

6 Abato, obwire obumu kibagumira kworobera bazaire banyu obubakora ensobi rundi obubalemwa kubetegereza kurungi? Kiki ekisobora kubakonyera kuborobera? Eky’okubanza, tekerezaaho omulingo Yahwe arukwehurra. Baibuli egamba ngu obwoyorobera abazaire baawe, kisemeza Yahwe. (Bak. 3:20) Yahwe akimanyire ngu obwire obumu bazaire baawe tibakwetegereza kurungi rundi nibasobora kuteekaho ebiragiro ebirukuzooka nk’ebigumire kubyorobera. Baitu obw’oborobera, kisemeza Yahwe.

7 Ekyakabiri, tekerezaaho omulingo bazaire baawe barukwehurra. Obw’oborobera, kibasemeza kandi beyongera kukwesiga. (Nfu. 23:​22-25) Kandi noija kweyongera kubairra haihi. Ow’oruganda Alexandre kuruga Belgium n’agamba ati: “Obunatandikire kworobera bazaire bange, enkoragana yange nabo ekahinduka. Ekeyongera kuguma kandi twatunga okusemererwa.”b Ekyakasatu, tekerezaaho omulingo kuborobera hati kisobora kukukonyera omu kasumi ak’omumaiso. Ow’oruganda Paulo kuruga Brazil, n’agamba ati: “Kwega kworobera abazaire bange kinkonyiire kworobera Yahwe hamu n’abandi abaahaire obusobozi.” Ekigambo kya Ruhanga kibazaaho ensonga enkuru habwaki osemeriire kworobera abazaire baawe. Nikigamba ngu: “Nukwo oikale kurungi, oyomere ebiro bingi hansi.”​—Bef. 6:​2, 3.

8. Habwaki abato baingi bacwamu kworobera bazaire baabo?

8 Abato baingi bakirozere ngu obuborobera abazaire baabo harugamu ebirungi bingi. Munyaanya itwe Luiza kuruga Brazil, ha kubanza kikamugumira kukyetegereza habwaki atarukwikirizibwa kutunga esimu, kandi abandi abarukukira obwingi ab’emyaka ye baziine. Baitu hanyuma akakyetegereza ngu bazaire be bakaba nibamulinda. Hati, n’agamba ati: “Nkimanyire ngu kworobera bazaire bange tikimmaraho obugabe, habwokuba obuhabuzi bwabo nubwo mba ninyetaaga.” Munyaanya itwe Elizabeth kuruga United States, na hati obwire obumu kimugumira kworobera bazaire be. N’agamba ati: “Obuntetegereza kurungi ensonga habwaki bazaire bange bataireho ekiragiro, ntekerezaaho emirundi ebiragiro byabo byandinzire omu bwire bw’enyuma.” Munyaanya itwe Monica kuruga Armenia, n’agamba ngu ebintu bimugendera kurungi obw’ayorobera bazaire be kukira obwayanga kuborobera.

YOROBERA “ABALEMI ABAKURU”

9. Abantu abarukukira obwingi behurra bata obukirukuhika ha kworobera ebiragiro?

9 Abantu abarukukira obwingi bakimanyire ngu nitwetaaga abalemi kandi ngu tusemeriire kworobera bimu ha biragiro “abalemi abakuru” ebibateekaho. (Bar. 13:1) Baitu nibasobora kwanga kworobera ebiragiro ebibatarukugonza rundi ebibarukutekereza ngu tibiri by’obwinganiza. Ekyokurorraho, tekerezaaho kusasura emisoro. Omu ihanga limu, elya Bulaaya abantu baingi behurra ngu tikihikire kusasura emisoro kakuba oba nokirora nk’ekitali ky’obwinganiza. Nahabweki, abantu omu ihanga eri basasura emu ha misoro kandi endi nibagireka.

Malyamu aikaliire ha nkaina, Yusufu amwebembiire bali haihi kutaaha omu rubuga rwa Beterehemu. Ebisisani: 1. Ow’oruganda arukuvuga motoka arora ha sipiidi mita hanyuma y’okuhika ha kapande akarukwoleka enziriga ez’asemeriire kugenderaho. 3. Ow’oruganda naijuza erupapura rw’omusoro ogw’asemeriire kusasura. 4. Munyaanya itwe ali ha irwarro ajwaire masiki kandi asigire omwanya hagati ye na dakitaali ow’arukubaza nauwe.

Obuhulizi bwa Yusufu na Malyamu nibukwegesa ki? (Rora akacweka 10-12)c

10. Habwaki tusemeriire kworobera ebiragiro otwaliremu n’ebiturukuhurra tutarukugonza?

10 Baibuli ekyoleka ngu gavumenti z’abantu ziresereho okubonabona, ziri hansi y’obulemi bwa Sitaani, kandi ziri haihi kuhwerekerezebwa. (Zab. 110:​5, 6; Mug. 8:9; Luk. 4:​5, 6) Ekindi, eyoleka ngu omu kasumi kanu “anyakwemera obulemi buli ayemiire okuragira kwa Ruhanga.” Omu kasumi kanu, Yahwe akyalekereho abalemi banu habwokuba nibalinda obusinge kandi natunihirramu kuborobera. Nahabweki, tusemeriire ‘kuhayoga hali boona ebibatonga,’ otwaliiremu kubateekamu ekitiinisa, kuborobera n’okusasura emisoro. (Bar. 13:​1-7) Nitusobora kurora ekiragiro nk’ekitali ky’obwinganiza, ekirukutumaraho obugabe, hamu na sente. Baitu tworobera ab’obusobozi banu, habwokuba Yahwe nikyo natugambira tukole kakuba batatusaba kucwa ebiragiro bye.​—Eng. 5:29.

11-12. Nk’oku kyolekerwe omu Luka 2:​1-6, Yusufu na Malyamu bakakora ki kworobera ekiragiro ekyali kigumire, kandi hakarugamu ki? (Rora ebisisani.)

11 Nitusobora kwegera ha kyokurorraho kya Yusufu na Malyamu, abaali betekaniize kworobera ab’obusobozi n’obukiraaba ngu kyali kigumire kukikora. (Soma Luka 2:​1-6.) Enda ya Malyamu obw’ekaba ehikize nk’ameezi mwenda, ab’obusobozi bakateekaho ekiragiro ekyali kitanguhire. Augusito, ow’akaba n’alema Rooma akateekaho ekiragiro eky’okubara abantu. Kyali nikyetaagisa Yusufu na Malyamu kugenda Beterehemu, orugendo orukwingana kilomita 150 kandi orurumu obusozi. Orugendo oru rukaba rutanguhire kukira muno hali Malyamu. Nibasobora kuba baayeralikiriire habw’omwana ow’akaba atakazairwe na nyina. Baakukozere ki kakuba Malyamu akwatwa kuzaara bakyali omu muhanda? Akaba aine enda y’ogu ayakufookere Masiya omu kasumi ak’omumaiso. Eki kyakubaletiire kutorobera ekiragiro ekitairweho ab’obusobozi?

12 N’obukiraaba ngu Yusufu na Malyamu baali beralikiriire, bakorobera ekiragiro eki. Yahwe akabaha emigisa habwokuba bahulizi. Malyamu akahika kurungi Beterehemu, yazaara kurungi, kandi kyahikiiriza n’obunabbi bwa Baibuli.​—Mik. 5:2.

13. Obuhulizi bwaitu busobora kukwataho buta ab’oruganda?

13 Obutworobera ab’obusobozi, tugasirwa kandi kigasira n’abandi. Omu mulingo ki? Twetantara kuhikwaho ebifubiro ebiheebwa abo abanga kworobera ebiragiro. (Bar. 13:4) Ekindi, nikisobora kuleetera ab’obusobozi kukirora ngu Abakaiso ba Yahwe baikazi barungi. Ekyokurorraho, omu Nigeria, emyaka nyingi enyuma orusorrokano oburwali nirugenda omu maiso, abaserikale bakaija bataaha omu Kyombeko ky’Obukama nibaserra abantu abaali bangire kusasura omusoro. Baitu omukuru akabagambira kurugayo, yagamba ati: “Abakaiso ba Yahwe tibanyaga emisoro.” Obutworobera ebiragiro, kirinda ibara ly’Abakaiso ba Yahwe erirungi kandi akasumi nikasobora kuhika ibara eri erirungi, niririnda ab’oruganda na banyaanya itwe.​—Mat. 5:16.

14. Kiki ekyakonyiire munyaanya itwe kworobera abalemi abakuru?

14 Baitu nabwo, obwire obumu nitusobora kwehurra ngu titurukugonza kworobera ab’obusobozi. Munyaanya itwe Joanna kuruga United States, n’agamba ati: “Kyangumiraga muno kworobera ab’obusobozi habwokuba baali batwaize kubi bamu h’ab’omu ka yange.” Baitu Joanna akateekamu amaani kuhindura entekereza ye. Eky’okubanza, akaleka kusoma ebyateekwaga ha mikura ey’okubalizaaho, ebyamuleeteraga kuba n’entekereza ey’etahikire hali ab’obusobozi. (Nfu. 20:3) Ekyakabiri, akasaba Yahwe amukonyere kumwesiga omu kiikaro ky’okwesiga empindahinduka omu gavumenti. (Zab. 9:​9, 10) Ekyakasatu, akasoma ebicweka omu bitabu byaitu ebirukubazaaho kutagwera rubaju. (Yoh. 17:16) Joanna hati n’agamba ngu kuteekamu ekitiinisa ab’obusobozi n’okuborobera kimuletiire kuba n’obusinge bwingi.

YOROBERA OBURAGIRIZI KURUGA OMU KITEBE KYA YAHWE

15. Habwaki obwire obumu nikisobora kutugumira kworobera oburagirizi obututunga kuruga omu kitebe kya Yahwe?

15 Yahwe atugambira ‘kuhurra’ abo abarukutwebembera omu kitebe. (Baheb. 13:17) N’obukiraaba ngu Omwebembezi waitu Yesu ahikiriire, abo abarukukozesa kutwebembera hanu omu nsi tibahikiriire. Nikisobora kutugumira kuborobera, kukira muno obubatusaba kukora ekintu ekitutarukugonza. Haroho omukwenda Petero obukyamugumiire kuba muhulizi. Omu kwolekwa, malaika obuyamugambiire kulya ebisoro ebitasemiire kusigikirra ha Biragiro bya Musa, Petero akanga emirundi esatu. (Eng. 10:​9-16) Habwaki? Oburagirizi obu bukamugumira kubwetegereza. Habwokuba bwali nibwahukana ha bintu ebyakaba amanyire. Obukiraaba kyagumiire Petero kworobera oburagirizi kuruga hali malaika ow’ahikiriire, tikirukuhuniiriza ngu obwire obumu nikisobora kutugumira kworobera oburagirizi kuruga h’abantu abatahikiriire.

16. N’obukiraaba ngu omukwenda Paulo atetegereze kurungi oburagirizi obuyatungire, kiki ekiyakozere? (Engeso Ezabakwenda 21:​23, 24, 26)

16 Omukwenda Paulo akaba ayetekaniize kuba ‘muhulizi’ n’obukiraaba ngu akatunga oburagirizi oburukuzooka nk’obugumire kwetegereza. Abakristaayo Abayudaaya bakahurra ngu Paulo akaba natebeza ebintu ebirukuhakaniza Musa kandi tarukuteekamu ekitiinisa Ebiragiro bya Musa. (Eng. 21:21) Abagurusi omu Yerusalemu bakaragira Paulo kugenda n’abasaija abandi bbana omu yekaru ayeyeze kwoleka ngu akaba n’ayorobera Ebiragiro. Baitu Paulo akaba akimanyire ngu Abakristaayo bakaba batakyali hansi y’Ebiragiro bya Musa. Kandi akaba ataine ekibi eky’akaba akozere. Baitu nabwo, Paulo akakora ekibaali bamuragiire. Paulo “yatwara abasaija, kandi ha kiro ekyakabiri yayeyeza hamu nabo.” (Soma Engeso Ezabakwenda 21:​23, 24, 26.) Habwokuba Paulo akorobera oburagirizi obu, kikakonyera kwikazaaho obumu omu kitebe.​—Bar. 14:​19, 21.

17. Ekyokurorraho kya munyaanya itwe Stephanie nikikwegesa ki?

17 Munyaanya itwe Stephanie kyamugumiraga kwikiriza encwamu ezakorwaga ab’oruganda abaine obujunanizibwa omu ihanga lye. Uwe na iba baali nibegondeza omu kuheereza omu guruupu ey’erukukozesa orulimi orutali rw’ekiikaro eki. Ofiisi y’itaagi ekaihaho guruupu egi, kandi baasindikwa omu kitebe ekirukukozesa orulimi rwabo. Stephanie n’agamba ati: “Kikansaasa muno. Ntakiikirize ngu omu kitebe ekibaatusindikiremu hakaba haliyo obwetaago.” Baitu nabwo, akasagika encwamu egi. N’agamba ati: “Hanyuma nkakyetegereza ngu encwamu y’ab’oruganda ekaba y’amagezi. Tufookere bazaire hali baingi omu kitebe abataine abanyabuzaale omu mananu. Ndiyo ninyegesa Baibuli munyaanya itwe ow’agarukire omu kitebe. Hati nyine obwire oburukumara kwesomesa.” Ayongeraho ati: “Nyine omuntu w’omunda omurungi kukimanya ngu nkozere ekindukusobora kuba muhulizi.”

18. Tugasirwa tuta obutuba bahulizi?

18 Nitusobora kwega kuba bahulizi. Yesu ‘akeega kworoba,’ hatali kuba omu nyikara enungi baitu “omwebi ebiyabonabonesiibwe.” (Baheb. 5:8) Kusisanaho na Yesu, naitwe tukira kwega kuba bahulizi obutuba omu nyikara ezigumire. Ekyokurorraho, oburwaire bwa Korona obubwali bukyacwekereho tukasabwa kuleka kusorrokanira omu Byombeko by’Obukama, n’okutebeza nju ha nju. Kikakugumira kworobera oburagirizi obu? Baitu obuwabuhondiire bukakulinda, kyaikaza ekitebe omu bumu, kandi kyasemeza na Yahwe. Itwena kitukonyiire kwetekaniza kworobera oburagirizi bwona obuturatuga omu kasumi ak’omuhito omwingi. Kworobera oburagirizi bunu nikiija kujuna obwomeezi bwaitu.​—Yob. 36:11.

19. Habwaki n’ogonza kuba muhulizi?

19 Twegere ngu kuba bahulizi harugamu emigisa nyingi. Baitu tucwamu kworobera Yahwe habwokuba nitumugonza kandi nitugonza n’okumusemeza. (1 Yoh. 5:3) Titusobora kusasura Yahwe habwa byona eby’atukoliire. (Zab. 116:12) Baitu nitusobora kumworobera kandi nitworobera naabo abaahaire obusobozi. Obutuba bahulizi, twoleka ngu tuli bamagezi. Abantu nk’abo basemeza omutima gwa Yahwe.​—Nfu. 27:11.

KIKI EKIRATWEKAMBISA KWOROBERA . . .

  • abazaire baitu obuturaaba tukyali bato?

  • “abalemi abakuru”?

  • oburagirizi kuruga omu kitebe kya Yahwe?

EKIZINA 89 Hurra, Ote omu Nkora, Nukwo Otunge Emigisa

a Habwokuba tuli bantu abatahikiriire, obwire obumu kitugumira kworobera obuhabuzi n’obukiraaba ngu omuntu ow’abutuhaire ahikire kubutuha. Omu kicweka kinu nitwija kurora omulingo tugasirwa obutworobera abazaire, “abalemi abakuru,” n’abagurusi abarukutwebembera omu kitebe.

b Kumanya omulingo osobora kubaza n’abazaire baawe ha biragiro ebikugumira kworobera, rora ekicweka ekiine omutwe “How Can I Talk to My Parents About Their Rules?” ha jw.org.

c KUSOBORRA EBISISANI: Yusufu na Malyamu bakorobera ekiragiro kya Kaisali kugenda kwehandiikisa omu Beterehemu. Kasumi kanu Abakristaayo borobera ebiragiro ebya ha nguudo, basasura emisoro, kandi borobera ebiragiro eby’obwomeezi ebiteekwaho gavumenti.

    Ebitabu byʼOrutoro (1996-2023)
    Rugamu
    Taahamu
    • Rutoro
    • Gabana
    • Setingi
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ebiragiro by'Okuhondera
    • Ebiragiro Ebirukulinda Ebirukukukwataho
    • Ebirukukukwataho
    • JW.ORG
    • Taahamu
    Gabana