Watchtower LAIBURALE EYA HA MUKURA
Watchtower
LAIBURALE EYA HA MUKURA
Rutoro
  • BAIBULI
  • EBITABU
  • ENSORROKANO
  • lv sur. 5 rup. 50-61
  • Omulingo Tusobora Kwetantara Kuba ab’Ensi

Ekicweka kinu tikiine vidiyo yoona.

Otuganyire, haroho ekisobere kyalemesa vidiyo kutandika.

  • Omulingo Tusobora Kwetantara Kuba ab’Ensi
  • ‘Mwerindirege omu Kugonza Kwa Ruhanga’
  • Emitwe Emitaito
  • Ebirukusisana na Binu
  • KULINDA OBWESIGWA N’OKUTAGWERA ORUBAJU OMU BY’OMULEMI
  • YANGIRA KIMU “OMWOYO OGWENSI”
  • OKUJWARA KURUNGI HAMU N’OKUZOOKA KURUNGI
  • OIKALE N’ERISO ERIKURORA HAMU
  • KWATA “EBYOKURWANISA BYONA EBYA RUHANGA”
  • WETEGEKE KURWANIRRA OKWIKIRIZA KWAWE
  • Habwaki Tusemeriire Kutekerezaaho Enjwara Yaitu n’Omulingo Twekoraho
    Wegondeze omu Bwomeezi Ebiro n’Ebiro!—Okwega Baibuli Okw’Okuleeta Hamu Ebiteekerezo
‘Mwerindirege omu Kugonza Kwa Ruhanga’
lv sur. 5 rup. 50-61
Abakristaayo nibeteza hamu ekisisani

ESUURA EYA 5

Omulingo Tusobora Kwetantara Kuba ab’Ensi

“Timuli b’ensi.”​—YOHANA 15:19, NW.

1. Nsonga ki Yesu ei yabalizeeho muno obwire bw’ekiro ha kiro kye eky’okumalirra omu nsi?

HA KIRO kye eky’amaliriireyo omu nsi nk’omuntu, Yesu akoleka omulingo akaba n’afaayo ha burungi bw’abegeswa be obusumi obukaba nibugenda kuhonderaho. N’omu kusaba kwe, akabazaho ensonga enu obu yagambire ati: “Tindukukusaba okubaiha omu nsi, baitu ninkusaba obalinde habw’omubi. Tibali b’ensi, nka nyowe oku ntali w’ensi.” (Yohana 17:15, 16, NW) Omu saara enu, Yesu akoleka okugonza kwe okw’amaani hali abegeswa be n’obukuru bw’okuhondera ebigambo eby’akaba abagambiireho orwebagyo oru, ngu: “Timuli b’ensi.” (Yohana 15:19, NW) Nahabweki hali Yesu, ensonga y’abegeswa be okutetahya omu by’obulemi obw’ensi enu ekaba eri nkuru muno!

2. Yesu akaba n’amanyisa ki obu yakozeseze ekigambo “ensi”?

2 Yesu akakozesa ekigambo “ensi” kumanyisa abantu abataine enkoragana enungi na Ruhanga, abarukulemwa Setani, kandi abafoirwe bairu b’omwoyo gw’okwefaho, ogw’emyehembo ogunyakuruga hali Setani. (Yohana 14:30; Abefeso 2:2; 1 Yohana 5:19) Hataroho okugurukyagurukya, “okuganjana [n’ensi] nubwo bunyanzigwa na Ruhanga.” (Yakobo 4:4) Baitu nikisoboka kita abantu abarukugonza kwikara omu kugonza kwa Ruhanga kuba omu nsi kandi obwire nubwo bumu okutaba b’ensi? Nitwija kubazaaho emiringo etano: (1) okulinda obwesigwa bwabo hali Obukama bwa Ruhanga oburukulemwa Kristo n’okutetahya omu by’obulemi bw’ensi enu, (2) okwangira kimu omwoyo gw’ensi enu, (3) okujwara omu mulingo oguhikire n’okuba becumi omu nzoka yabo, (4) okutagumanganiza obwomeezi bwabo n’itungo, (5) hamu n’okujwara eky’okurwanisa eky’omwoyo.

KULINDA OBWESIGWA N’OKUTAGWERA ORUBAJU OMU BY’OMULEMI

3. (a) Yesu akarora ata obulemi bw’omu kasumi ke? (b) Habwaki nikigambwa ngu abegeswa ba Yesu abaseserweho amagita nibahereza nk’abakwenda? (Bazaaho obugambo obuli hansi.)

3 Omu kiikaro ky’okwetahya omu by’obulemi omu kasumi ke, Yesu akekambira okutebeza amakuru amarungi ag’Obukama bwa Ruhanga, gavumenti ey’omu iguru ei akaba n’agenda kulema. (Danieri 7:13, 14; Luka 4:43; 17:20, 21) Enu niyo ensonga habwaki Yesu obwakaba ali omu maiso ga Pontio Pirato omulemi wa Roma, akagamba: “Obukama bwange tibuli bwomunsi enu.” (Yohana 18:36) Abegeswa be abesigwa bahondera ekyokurorraho kye obu basagika Kristo n’Obukama bwe bwonka kandi n’obu bagambira abantu abandi ha Bukama obu. (Matayo 24:14) Nikyo omukwenda Paulo yagambire ngu: “Nukwo tuli bakwenda omu kiikaro kya Kristo.” Twesengereza abantu omu kiikaro kya Kristo nitubagamba: “muteranizibwe na Ruhanga.”a​—2 Abakolinso 5:20.

4. Abakristaayo boona ab’amananu bolekere bata ngu bali besigwa hali Obukama bwa Ruhanga? (Rora akasanduuko Abakristaayo ba Kara Batagwere Orubaju.)

4 Kusigikirra nk’oku abakwenda batumwa ihanga lyabu okwikara omu ihanga erindi, tibetahya omu by’obulemi eby’omu ihanga eri batumirwemu; tibagwera orubaju rwona. Baitu basagika gavumenti y’ihanga lyabu nambere barugire. Nikyo kimu n’Abakristaayo abaseserweho amagita, “orubuga [rwabo] ruli omu iguru.” (Abafiripi 3:20) Mali, habw’okwekamba kwabo omu kutebeza amakuru amarungi ag’Obukama bakonyire “entama ezindi” ezirukuhika omu bukaikuru n’obukaikura okugaruka hali Ruhanga. (Yohana 10:16; Matayo 25:31-40) Kandi banu nabo bakora nk’abatumwa ba Kristo nibasagika abagenzi ba Yesu abaseserweho amagita. Ebitebe binu ebibiri ebitebeza ha Bukama bwa Ruhanga tibyetahya omu by’obulemi obw’ensi enu.​—Soma Isaya 2:2-4.

5. Ekitebe Ekikristaayo nikyahukanaho kita ha ihanga lya Isareri erya kara, kandi Abakristaayo boleka bata enyahukana enu?

5 Oihireho kulinda obwesigwa bwabu hali Kristo, haroho ensonga endi habwaki Abakristaayo batetahya omu by’obulemi. Abakristaayo tituli nka Isareri eya kara Ruhanga ei akaba ahaire ekicweka kimu eky’okwikaramu baitu tuli ruganda orw’ensi yoona. (Matayo 28:19; 1 Petero 2:9) Nahabweki, kakuba tugwera orubaju omu by’obulemi nambere twikara, titurukwija kutebeza amakuru amarungi n’omuntu ow’omunda asemiire kandi nitwija kuba tutakyali omu bumu. (1 Abakolinso 1:10) Ekintu ekindi, omu bwire obw’obulemu nitwija kuba niturwanisa abahereza ba Yahwe bagenzi baitu, kandi kunu Baibuli n’etutererra kubagonza. (Yohana 13:34, 35; 1 Yohana 3:10-12) Nahabweki, Yesu akaba aine ensonga enungi habwaki yagambire abegeswa be okutakwata empirima. Kandi akabagambira kugonza abanyanzigwa baabo.​—Matayo 5:44; 26:52; rora akasanduuko “Ninyetantara Kwetahya omu by’Obulemi?” akali ha rupapura 55.

6. Okwehayo kwawe hali Ruhanga nikukwataho kuta enkoragana yaawe na Kaisali?

6 Abakristaayo obwomeezi bwabo tibabuhayo hali omuntu, ekitongole, rundi ihanga lyona baitu babuhayo hali Ruhanga. Ebigambo ebiri omu 1 Abakolinso 6:19, 20 nibigamba: “Timuli habwanyu inywenka: baitu mukagurwa nomuhendo.” Nahabweki Abakristaayo obu baba nibagarurra “Kaisali” ebintu bye nk’ebitiinisa, emisoro, n’obuhulizi, bakora kyona ekirukusoboka kugarurra “Ruhanga, ebya Ruhanga.” (Marako 12:17; Abarumi 13:1-7) Ruhanga bamugarurra ebye obu bamuramya, bamwoleka okugonza omu bwomeezi bwabo bwona, n’obu bamworobera obwire bwona. Kandi betegekere kuferwa obwomeezi bwabo kakuba kiba nikyetagisa kusobora kulinda obwesigwa hali Ruhanga.​—Luka 4:8; 10:27; soma Engeso Ezabakwenda 5:29; Abarumi 14:8.

ABAKRISTAAYO BA KARA BATAGWERE ORUBAJU

Ebyafaayo nibyoleka ngu Abakristaayo ba kara batetahye omu by’obulemi kandi baketantara kugenda kurwana omu bulemu. Ekitabu ekirukumanywa nka The Beginnings of Christianity nikigamba: “Abatandikisize Obukristaayo bakegendereza muno okutaijwamu ekiteekerezo kyona eky’okwetahya omu by’obulemi eby’akasumi ako.” Ekitabu kindi ekirukwetwa On the Road to Civilization nikigamba: “Ira muno, abelemi batekerezaaga ngu Abakristaayo baali baine ebigendererwa bindi kandi tibabafahoga. . . . Abakristaayo bakanga kukora ebintu ebimu abantu ba Roma ebi bakoraga. . . . Bakangira kimu eby’obulemi.”

Ebikwatiraine n’Abakristaayo kutaaha amahe, Omugirimaani aseruliiriza ha by’ediini ow’arukwetwa Peter Meinhold akagamba ati: “Kuba Mukristaayo n’okuba musirikale bikaba bitarukusobora kwikirraniza.” Omusaija ayahandiikire ekitabu ekirukwetwa “An Inquiry Into the Accordancy of War With the Principles of Christianity,” Jonathan Dymond, akahandiika n’agamba ngu hanyuma y’okufa kwa Yesu, abegeswa Be “bakanga kugenda kurwana [omu bulemu]; batatiine okubohwa omu nkomo, okujumibwa, rundi okwitwa.” Akongera yagamba ati: “Titusobora kuhakaniza ensonga enu.” Omuhandiiki ondi akagamba “Abakristaayo bakatandika kufooka basirikale hanyuma y’Obukristaayo kusisikara.”

YANGIRA KIMU “OMWOYO OGWENSI”

7, 8. “Omwoyo ogw’ensi” nikyo kiki, kandi ‘gukozesa’ guta abantu abajemu?

7 Omulingo ogundi Abakristaayo ogu betantaramu kuba ab’ensi nukwo okurwanisa omwoyo gw’ensi enu nukwo gutabahabisa. Omukwenda Paulo akahandiika n’agamba ati: “Baitu itwe tutahabwe omwoyo ogwensi, [baitu] omwoyo oguruga hali Ruhanga.” (1 Abakolinso 2:12) Akongera yahandiikira Abefeso n’agamba ngu, ira bagendaga nk’obusinge obw’ensi enu okubuli nibakuratira “omukuru wobusobozi omu mwanya, omwoyo [ogurukukorra] hati bunu omu bana abatarukuhu’ra.”​—Abefeso 2:2, 3.

8 “Omwoyo” gw’ensi enu gali maani agatarukurorwa agasindikiriza abantu kujemera Ruhanga kandi nigakurakuraniza “okwegomba okwomubiri, nokwegomba okwamaiso.” (1 Yohana 2:16; 1 Timoseo 6:9, 10) Omwoyo gunu gukozesa ‘obusobozi’ bwagwo kuraba omu kwegomba kw’omubiri ogutahikiriire, omu miringo etarukwanguha kwetegerezebwa, kandi tigujwaha omu kwoleka obusobozi bwagwo, nk’orwoya guli buli hantu hoona. Okwongerezaho, gukozesa abantu abajemu nigubaletamu mpora mpora ebikorwa Ruhanga eby’atasiima nk’okwefaho, emyehembo, omururu, n’omutima gw’okwanga kukora ebihikire.b Omu bigufu, omwoyo gw’ensi gwekambisa abantu okukurakuraniza engeso eza Setani omu mitima yabo.​—Yohana 8:44; Engeso Ezabakwenda 13:10; 1 Yohana 3:8, 10.

9. Omwoyo gw’ensi nigusobora kutaaha guta omu biteekerezo byaitu n’omu mutima gwaitu?

9 Kakuba tuterinda, omwoyo gunu naitwe nigusobora kutuhabisa omu mitima n’omu biteekerezo byaitu. (Soma Enfumo 4:23.) Nigusobora kutukwata tutakimanyire, kuraba omu banywani abarukusobora kusisana nk’abarungi baitu kandi batarukugonza Yahwe. (Enfumo 13:20; 1 Abakolinso 15:33) Kandi nigusobora n’okutukwata kuraba omu kusoma ebitabu ebitasemiire, kurambura emikura erukwoleka ebisisani by’orwanju rundi ey’abahakaniza, emizaano y’okwesemeza ey’etasemiire, hamu n’emizaano erumu empaka. Amananu gali ngu, guraba omu muntu weena rundi ekintu kyona ekirukwoleka enteekereza ya Setani n’enkora ye.

10. Nitusobora tuta kurwanisa omwoyo gw’ensi?

10 Nitusobora tuta kurwanisa omwoyo gunu omubi nukwo tukerindira omu kugonza kwa Ruhanga? Omulingo guli gumu gwonka, ogw’okukozesa buli kintu kyona eky’omwoyo eki Yahwe atuhaire, n’okwikara nitumusaba atuhe omwoyo gwe ogurukwera. Yahwe n’akirra kimu Setani n’abantu be obusobozi. (1 Yohana 4:4) Kinu kanikyoleka ngu tusemeriire kwikara haihi na Yahwe omu kusaba!

NINYETANTARA KWETAHYA OMU BY’OBULEMI?

Omwegi n’asoborra omwegesa we eby’aikiririzaamu

Omusingi: “Obukama bwange tibuli bwomunsi enu.”​—Yohana 18:36.

Ebikaguzo eby’osobora kwekaguza

  • Ninsobora kusoborra nta omuntu ngu kuterra bendera etamama guli mulingo gw’okuramya ebisisani?c​—Okuruga 20:4, 5; 1 Yohana 5:21.

  • Ninsobora kutamu nta ekitiinisa abantu abatarukwikiririza omu nyikiriza zange obu ndukuba nimbasoborra habwaki ntetahya omu mikoro emu ey’ihanga?​—1 Petero 3:15.

  • Nsonga ki ei nsigikirraho okutasagika ebitebe by’obulemi rundi kuheereza omu mahe?​—Yohana 13:34; 1 Yohana 3:10-12.

OKUJWARA KURUNGI HAMU N’OKUZOOKA KURUNGI

11. Omwoyo gw’ensi nigweyoleka guta omu njwara?

11 Enjwara, enzooka, hamu n’obwecumi byoleka omwoyo omuntu ogw’arukuhondera. Omu nsi enyingi, enjwara y’abantu esisikaire, ekyaleteriize omuntu omu ow’akora ha tivi kugamba ngu, obwire obutali bwa hara, abantu nibaija kuba nibajwara nk’aba malaaya otarukusobora kwahukanizaho malaaya ha muntu owa buli kiro. Orupapura rumu orw’amakuru nirugamba ruti: N’abaisiki abatakahikize emyaka ikumi n’esatu begere engeso y’okujwara obugoye obugufu kandi obubakwasire. Engeso endi eri y’okujwara ebigoye ebirukusisana kubi ebirukwoleka omwoyo gw’obujemu kandi ebirukwoleka ngu omuntu tarukwefaho rundi tarukwetamu ekitiinisa.

12, 13. Misingi ki ei tusemeriire kuhondera obukirukuhika ha njwara yaitu n’enzooka yaitu?

12 Nk’abahereza ba Yahwe, nitugonza kujwara omu mulingo ogusemiire, ekirukumanyisa ngu engoye zaitu zisemeriire kuba ezirukuzooka kurungi, enyecumi, ezitarukuswaza, kandi ezikugendera ha mukoro. Obwire bwona, enzooka yaitu esemeriire kwoleka ‘obuculezi n’okwerinda’ hamu n’okukora ‘emirimo emirungi’ habwokuba ebintu binu nibyo ebisemeriire kukorwa abantu “abegamba bonka okutina Ruhanga.” Okusemeza abantu habw’enjwara yaitu tikiri nikyo ekigendererwa ekikuru, baitu nitugonza kukora ebintu ebiratukonyera ‘kwerindira omu kugonza kwa Ruhanga.’ (1 Timoseo 2:9, 10; Yuda 21) Nitugonza okwecuma kwaitu kube “kwomuntu owomunda, omu mutima . . . , [okuli kwomuhendo] omwingi omu maiso ga Ruhanga.”​—1 Petero 3:3, 4.

13 Ekintu ekindi, twijuke ngu enjwara n’enzooka yaitu bikwataho ha mulingo abantu baroramu okuramya okw’amananu. Ekigambo ‘obuculeezi,’ ekirukuhindurwa kuruga omu Ruyonaani obu kikozesebwa kubaza ha ngeso, kiba nikimanyisa kutamu abandi ekitiinisa n’okufaayo ha nyehurra yabo n’enteekereza yabo. Nahabweki ekigendererwa kyaitu kisemeriire kuba kufaayo ha mulingo omuntu ow’omunda ow’abantu abandi arukwehurra hatali kwebembeza obugabe bwaitu. Ekirukukirayo obukuru, nitugonza kutamu Yahwe n’abantu be ekitiinisa n’okwenyumiza omu kuba bahereza ba Ruhanga nitukora buli kintu kyona “obwekitinisa kya Ruhanga.”​—1 Abakolinso 4:9; 10:31; 2 Abakolinso 6:3, 4; 7:1.

Abakazi babiri bajwaire kurungi bali omu buheereza

Enzooka yange ehaisa Yahwe ekitiinisa?

14. Bikaguzo ki ebi tusemeriire kwekaguza ha bikwatiraine n’enzooka hamu n’obwecumi bwaitu?

14 Enjwara n’enzooka yaitu otwaliremu n’obwecumi bikuru muno obuturukuba tuli omu buheereza rundi omu nso’rokano zaitu. Wekaguze: ‘Abantu bakira kundolerra ekihinguraine habw’enzooka yange? Enjwara yange etabaijura abantu abandi? Ntwara obugabe bwange ha bikwatiraine n’ensonga zinu kuba bukuru kukira kukurakurana nukwo nkatunga obujunanizibwa omu kitebe?’​—Zabuli 68:6; Abafiripi 4:5; 1 Petero 5:6.

15. Habwaki Yahwe atataireho ebiragiro bingi eby’okuhondera obu kirukukwata ha njwara, enzooka, n’okwecuma?

15 Baibuli teha Abakristaayo ebiragiro bingi ebirukukwata ha njwara, enzooka hamu n’obwecumi. Yahwe n’agonza tukozese okwetegereza kwaitu n’obugabe bwaitu obw’okwecweramu. Baitu n’agonza tube bantu abakuzire omu by’omwoyo abarukusobora kwecweramu nibasigikirra ha misingi ya Baibuli kandi “abatungire amagezi obwokwemanyiza okubaganizamu ebirungi nebibi.” (Abaheburaniya 5:14) Ekirukukira byona, n’agonza tumwoleke okugonza kandi tukwoleke n’abagenzi baitu. (Soma Marako 12:30, 31.) Nitusobora kujwara kandi tukasemera omu miringo nyingi baitu tutacwire emisingi enu. Kinu nitukigumya habwokuba Abakaiso ba Yahwe hoona nambere besoroleza, baba bajwaire ebijwaro ebirukusemeza kandi ebirukwahukana.

OIKALE N’ERISO ERIKURORA HAMU

16. Omwoyo gw’ensi guhakaniza guta enyegesa ya Yesu, kandi bikaguzo ki ebi tusemeriire kwekaguza?

16 Omwoyo gw’ensi gubihabiiha abantu kandi gubaletera kuserra sente n’itungo lingi nibatekereza ngu nibaija kutunga okusemererwa. Baitu Yesu akagamba ati: “Baitu obwomeezi bwomuntu tiriri itungolye eryayinaryo.” (Luka 12:15) Nobukiraaba Yesu akaba atarukumanyisa ngu abantu basemeriire kuba banaku, akagamba ngu abatunga okusemerewa kwonyini nubo abo “abamanyire ebyetago bwabo omu eby’omwoyo” kandi abatarurukiira itungo baitu abaikara nibaserra eby’omwoyo. (Matayo 5:3, NW; 6:22) Wekaguze: ‘Mali ninyikiririza omu bigambo bya Yesu, rundi nimbihwabihwa “ise ebisuba”? (Yohana 8:44) Ebigambo byange, ebigendererwa byange, ebindukwebembeza, n’enyetwaza y’obwomeezi bwange neyoleka ngu ninkorra bintu bya mulingo ki?’​—Luka 6:45; 21:34-36; 2 Yohana 6.

17. Bazaaho emu ha migisa abantu abaine eriiso erikurora hamu ei batunga.

17 Yesu akagamba: “Amagezi gaihwaho omusango obwemirimo yago.” (Matayo 11:19) Banza otekerezeeho emigisa abantu ei batunga obu baba n’eriiso erikurora hamu. Batunga okuhumuzibwa habw’okukora omulimo gw’Obukama. (Matayo 11:29, 30) Tibatunga okwetuntura habw’ebintu ebitarumu. (Soma 1 Timoseo 6:9, 10.) Habw’okumarwa ebintu ebi baine, batunga obwire oburukumara kuba n’ab’omu maka gabo hamu n’Abakristaayo bagenzi babo. Kandi nibasobora kutunga oturo oturukumara. (Omugambizi 5:12) Batunga okusemererwa kw’amaani okuruga omu kugaba, nibagaba nambere kirukusoboka. (Engeso Ezabakwenda 20:35) Kandi ‘basagana omu kunihira’ nibatunga obusinge, hamu n’okumarwa. (Abarumi 15:13; Matayo 6:31, 32) Mali emigisa enu ka y’amaani!

KWATA “EBYOKURWANISA BYONA EBYA RUHANGA”

18. Baibuli esoborraho eta omunyanzigwa waitu, emiringo ye, n’obulemu obu twine?

18 Abantu boona aberindira omu kugonza kwa Ruhanga batunga obulinzi omu by’omwoyo nukwo Setani atabalemesa kutunga okusemererwa n’okutunga obwomeezi obutahwaho. (1 Petero 5:8) Paulo akagamba ati: “Baitu titurukufukana nesagama nomubiri, baitu nabakuru nabobusobozi nabarukulema ensi abomuirima gunu, nemyoyo eyobubi eyomu biikaro ebyahaiguru.” (Abefeso 6:12) Ekigambo ‘kufukana’ nikyoleka ngu ou turukurwana nauwe tayeserekere, baitu tuli nauwe niturwana kigwo ha kigwo. Kandi, ebigambo “nabakuru,” “nabobusobozi,” hamu na “nabarukulema ensi” nibyoleka ngu emyoyo enu erukuturwanisa etegekerwe kurungi kandi ebandize kwetekaniza nukwo eturwanise.

19. “Ebyokurwanisa byona ebya Ruhanga” ebi Omukristaayo asemeriire kukozesa, nibitwarramu ki?

19 N’obuturaaba tuli bantu abaceke, nitusobora kusingura. Omu mulingo ki? Kakuba tukwata “ebyokurwanisa byona ebya Ruhanga.” (Abefeso 6:13) Abefeso 6:14-18 n’esoborraho eby’okurwanisa binu eti: ‘Nukwo mweme’re, mwetegere omunda amazima, kandi mujwaire ekyaha kifuba eky’okuhiki’ra, kandi musabikire enkaito z’okwetekaniriza enjiri y’obusinge; n’okukira byona mukwasire engabo ey’okuikiriza, niyo eribasoboza okuraaza emisogi yona ey’omu’ro ey’omubi. Kandi mutwale n’enkofiira [rundi, okunihira] ey’okujunwa, n’empirima y’omwoyo, nikyo Kigambo kya Ruhanga; nimusabaga bwona omu mwoyo n’okusaba kwona n’okwesengereza kwona.’

20. Obulemu bwaitu nibwahukanaho buta n’obw’abasirikale aba buli kiro?

20 Kusigikirra nk’oku Ruhanga nuwe atuhaire eby’okurwanisa binu, tibisobora kulemwa kutulinda kakuba twikara tubijwaire obwire bwona. Tituli nk’abasirikale abahumura hanyuma obulemu obu buhwa. Itwe nitwikara niturwana omu bulemu bunu kuhikya Ruhanga obw’alihwerekereza ensi enu eya Setani kandi akamubohera uwe n’abamaraika be boona omu kiina. (Okusuku’rwa 12:17; 20:1-3) Nahabweki otahwamu amaani obworaaba n’orwanisa obuceke bwawe rundi ebiteekerezo ebitahikire, itwena twine kulema emibiri yaitu kusobora kulinda obwesigwa bwaitu hali Yahwe. (1 Abakolinso 9:27) Ekisemeriire okutweralikiriza nukwo kwesanga ngu tutekere titurukutamu amaani goona!

21. Nitusobora tuta kusingura obulemu bwaitu obw’eby’omwoyo?

21 Kandi, obulemu bunu titusobora kubusingura omu maani gaitu habwaitu. Nikyo omukwenda Paulo yagambire ngu tusemeriire kusabaga obwire bwona. Kandi tusemeriire kuhuliiriza Ruhanga kuraba omu Kigambo kye n’okwesorooza hamu ‘n’abasirikale’ bagenzi baitu obwire bwona habwokuba obulemu bunu titukuburwana itwenka! (Firemoni 2; Abaheburaniya 10:24, 25) Omuntu weena arateka ebintu binu omu nkora n’aija kusingura kandi n’aija kusobora kurwanirra okwikiriza kwe kakuba alengwa.

WETEGEKE KURWANIRRA OKWIKIRIZA KWAWE

22, 23. (a) Habwaki tusemeriire kwikara twetekaniize kurwanirra okwikiriza kwaitu, kandi bikaguzo ki ebi tusemeriire kwekaguza? (b) Kiki ekiturukugenda kwegaho omu isomo erirukugarukaho?

22 Yesu akagamba: “Obwokutaba bensi, . . .  ensi nikyo ebanobera.” (Yohana 15:19) Nahabweki Abakristaayo basemeriire kwikara betekaniize kurwanirra okwikiriza kwabu baitu omu mulingo gw’obuculeezi kandi ogurukuhaisa ekitiinisa. (Soma 1 Petero 3:15.) Wekaguze: ‘Mmanyire habwaki nk’Abakaiso ba Yahwe obwire obumu tukora encwamu erukwahukanaho n’ey’abantu baingi? Kakuba nanyowe nyesanga nyine kukora encwamu erukwahukanaho n’ey’abantu abandi, ninkigumya ngu mali Baibuli n’omwiru omwesigwa arukugamba bihikire? (Matayo 24:45; Yohana 17:17) Kandi obu kirukuhika ha kukora Yahwe eby’asiima, nyetegekere kandi nikinsemeza kwahukanaho n’abantu abandi?’​—Zabuli 34:2; Matayo 10:32, 33.

23 Obwire oburukukira obwingi, twohebwa kwetahya omu bintu eby’ensi omu miringo ei tutetegereza bwangu. Nk’ekyokurorraho, twegere ngu Setani alengaho kwohya abaheereza ba Yahwe kweteraniza hali ensi enu n’akozesa emizaano y’okwesemeza. Kiki ekiratukonyera kutunga ebintu eby’okwesemeza ebisemiire ebitatalibanize omuntu waitu ow’omunda? Esuura erukuhonderaho niija kusoborraho ensonga egi.

a Kuruga ha kiro kya Pentekoti 33 C.E., Kristo aikaire n’alema nk’Omukama ekitebe eky’abaseserweho amagita abali omu nsi. (Abakolosai 1:13) Omu mwaka 1914, Kristo akatunga obusobozi bw’okuba Mukama okulema “Obukama obwensi.” Nahabweki, Abakristaayo abaseserweho amagita nibaheereza nk’abakwenda b’Obukama bwa Masiya.​—Okusuku’rwa 11:15.

b Rora akatabu Reasoning From the Scriptures, rupapura 389-393, akatiirwe Abakaiso ba Yahwe.

c Rora Ebyongiirweho, Kuterra Bendera Etamama, Kutera Akaruru, Hamu n’Emirimo Etali y’Ekinyamahe.

    Ebitabu byʼOrutoro (1996-2023)
    Rugamu
    Taahamu
    • Rutoro
    • Gabana
    • Setingi
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ebiragiro by'Okuhondera
    • Ebiragiro Ebirukulinda Ebirukukukwataho
    • Ebirukukukwataho
    • JW.ORG
    • Taahamu
    Gabana