Septiembre
Lunes 1 yuʼun septiembre
Yame xchiknaj xojobil kʼalalto ta chʼulchan yuʼun ya yakʼbotik sakal kʼinal jich bitʼil te kʼalal ya xlokʼ tal te kʼajkʼale (Luc. 1:78).
Te Dios yakʼojbey yuʼel te Jesús yuʼun ya slajin spisil te wokoliletik. Ay wokoliletik te jkʼaxel ma xjuʼ kuʼuntik slajinel. Pero te Jesús ta swenta te milagroetik la spase, la yakʼ ta ilel te ya xjuʼ yuʼun stukele. Ay yuʼel ta slajinel spisil te wokoliletik ay ta balumilal jich bitʼil te mulil, te chameletik sok te lajele (Mat. 9:1-6; Rom. 5:12, 18, 19). Te milagroetik la spase ya yakʼ ta ilel te ya xjuʼ ya slekubtes spisil te chameletik, sok ya xjuʼ ya schaʼkuxajtes te machʼatik lajemikixe (Mat. 4:23; Juan 11:43, 44). Jaʼnix jich ay yuʼel ta skombeyel yip te tulan yikʼal jaʼal sok ay yuʼel ta slokʼesel pukujetik (Mar. 4:37-39; Luc. 8:2). Ya yakʼ smukʼul koʼtantik snaʼel te akʼbil yuʼel te Jesús yuʼun te Jehová. Yananix xkʼot ta pasel-a te bendicionetik ya yakʼ te Wentainel. Te milagroetik la spas te Jesús kʼalal xtaluk ta Balumilal kʼaxemtoxan ya xbajt spas-a te kʼalal ya x-och ta Ajwalil yuʼun te Wentainel yuʼun Dios. w23.04 3, 4 párr. 5-7
Martes 2 yuʼun septiembre
Melel te chʼul espíritu ya stsajtay yil spisil te bintik aye, jaʼnix jich ya stsajtay yil te spʼijil yoʼtan te Dios te kʼax kʼubul aye (1 Cor. 2:10).
Teme bayal publicadoretik ta acongregacion maniwan ya ataix acomentario, jaʼ yuʼun ayniwan ya awaʼiy te ya xchebaj awoʼtan. Yaniwan anop te maba ya atoyix akʼab. Pero, mame xchebaj awoʼtan. Ya skʼan te ma junuknax ya achajpan. Jich teme maba ya awakʼ acomentario ta jun párrafo, ya xjuʼ ya awakʼ ta yantik. Kʼalal ya achajpan aba sok Te J-ilkʼinal ta toyol, nopa bin-utʼil stsakoj sba te parrafoetik sok te tema yuʼun te artículo. Jichme ya xjuʼ ya awakʼ bayal acomentario. Te binxan ya xjuʼ ya apase, jaʼ te ya achajpan aba sok te textoetik te tulan ta cholbeyel skʼoplale. Te bitʼil tulanik ta cholbeyel skʼoplal, maʼyuk machʼa bayal ya yakʼ scomentario. Pero ¿bin ya xjuʼ apas teme wokolto ya awaʼiy yakʼel acomentario? Te kʼalal mato xjajch-a te tsoblej kʼopona te hermano te machʼa ya skʼases Te J-ilkʼinal ta toyol sok albeya te banti ya akʼan ya awakʼ acomentario. w23.04 21, 22 párr. 9, 10
Miércoles 3 yuʼun septiembre
Te José, jich la spas te bin albot ta mantal yuʼun te chʼul-abat yuʼun Jehová, la yikʼ bael ta sna te yiname (Mat. 1:24).
Te José spisil-ora la schʼuunbey te mantaliletik yuʼun te Jehová, jich la yakʼ ta ilel te jaʼ lekil mamalalil. Te Dios oxeb buelta la yalbey mantaliletik ta swenta te sfamilia sok oranax la schʼuun, manchukme wokol la yil (Mat. 1:20; 2:13-15, 19-21). Te bitʼil la schʼuunbey skʼop te Jehová, te José juʼ la skanantay te María. Jaʼ yuʼun te María kʼux-xan ta yoʼtan la yaʼiy sok la yichʼxan ta mukʼ. Jaʼex mamalaliletik, ya xjuʼ ya akʼayinbeyik stalel te José sok te ya aleik tojobteseletik te ay ta Biblia te ya xjuʼ ya skoltay te afamiliae. Teme ya akʼotes ta pasel manchukme ay bin yak ajelontes, ya awakʼik ta ilel te kʼux ta awoʼtanik te awinamike. Jich mame xlaj te kʼuxul oʼtanil ta anujpunel. Jtul hermana te kuxinem ta Vanuatu te kʼaxemix ta 20 jaʼbil snujpunel, jich ya yal: «Te kʼalal ya kil te ya sle koltayel ta stojol Jehová te jmamalal sok te ya skʼotes ta pasele, ya kichʼxan ta mukʼ, jun koʼtan ya kaʼiy jba sok ya smukʼulin koʼtan te bintik ya sta ta nopel spasele». w23.05 21 párr. 5
Jueves 4 yuʼun septiembre
Sok ayme mukʼul be tey-a, jaʼ Chʼul Be ya xkʼot te sbiile (Is. 35:8).
Te judioetik te ya xchaʼsujtik bael ta Babilonia ya skʼan te chʼultesbilukik ta stojol te Dios (Deut. 7:6). ¿Yabal skʼan ya yal-abi te lek spisil te bin ya spasik te machʼatik ya xbajtik ta Israel? Maʼuk. Ya skʼan ay bin ya sjelontes ta skuxlejalik yuʼun jich lek ya x-ilotik yuʼun-a te Jehová. Jteb ma spisiluk te judioetik ayinik ta Babilonia, sok jich yilel te jaʼ la stʼunbeyik te snopojibal yuʼunik sok te stalelik te babilonioetik. Bayal jaʼbil ta patil te kʼalal sujtik bael te sbabial judioetik ta Israel, te ajwalil Nehemías chamnax yoʼtan yuʼun kʼalal la yil te snichʼnab te judioetik-abi ma snaʼik kʼop ta hebreo (Deut. 6:6, 7; Neh. 13:23, 24). ¿Bin-utʼil ya yichʼik ta mukʼ te Jehová teme ma snaʼik te kʼopil te tsʼibaybil-a te sKʼop Diose? (Esd. 10:3, 44). Jaʼ yuʼun te judioetik ay bin ya skʼan ya sjeltay ta skuxlejalik, pero jaʼniwan ma wokol ya yilik teme ya xbajtik ta kuxinel ta Israel, melel kʼunkʼun ya xchaʼjajch te yichʼel ta mukʼ Dios tey-a (Neh. 8:8, 9). w23.05 15 párr. 6, 7
Viernes 5 yuʼun septiembre
Te Jehová ya sjach spisil te machʼatik ya xyalik, ya snit jajchel spisil te machʼatik nijajtik (Sal. 145:14).
Manchukme ay bin ya jkʼan ya jpastik sok spisil koʼtantik aynanix-a te bin ya xjuʼ ya smakotik. Jich bitʼil, te ay bin-oranax ya xkʼax ta jkuxlejaltik te ya xjuʼ ya spojbotik jtiempotik ta spasel te bin jnopojtikix-ae (Ecl. 9:11). Jaʼnix jich ya xjuʼ te ay jwokoltik te ya schebajtes koʼtantik o ya xlaj kiptik yuʼun (Prov. 24:10). Te bitʼil jmulawilotik ayniwan bin ma lek ya jpastik te ya xjuʼ te ma jkʼotestikix ta pasel yuʼun te bin jnopojtik spasele (Rom. 7:23). O ayniwan kʼax lujben ya kaʼiy jbatik (Mat. 26:43). ¿Bin ya xjuʼ ya jpastik yuʼun ma xchebaj koʼtantik? Naʼame teme ay bin ma kʼot ta pasel awuʼun ma skʼan ya yal te ma xtuunatix. Jich bitʼil ya yal te Biblia, yaniwan xkʼaxotik ta bayal wokoliletik. Pero jaʼnix jich ya yal te ta swentanax te koltayel yuʼun te Jehová ya xjuʼ kuʼuntik sitintayel. Te kʼalal ma xchebaj koʼtantik manchukme ay jwokoltik ya kakʼbeytik yil te Jehová te ya jkʼan ya jpasbeytik te bin ya smulane. ¿Nopanax awaʼiy te stseʼelil yoʼtan ya kakʼbeytik te Jehová kʼalal ya yil te ya jpastik tulan ta spasel te bin jnopojtik spasele? w23.05 30 párr. 14, 15
Sábado 6 yuʼun septiembre
Jaʼukme ejemplo ya xkʼoex yuʼun te tuminchijetike (1 Ped. 5:3).
Teme ya x-ochat ta precursor ya anop aʼtel sok yantik ants winiketik, jaʼnix jich ya anop stuuntesel ta lek te atakʼin (Filip. 4:11-13). Ya xjuʼ ya x-ochat ta precursor auxiliar. Jaʼ te bin bayal koltaybilik yuʼun te hermanoetik yuʼun ya x-ochik ta precursor regular. Ta patil ya xjuʼ ya apas yan aʼtelil ta tiempo completo, jich bitʼil siervo yuʼun construcción o betelita. Spisil te hermanoetik ya skʼan ya spasik tulan yuʼun ya x-ochik ta anciano ta congregación. Te Biblia ya yal te machʼatik ya skʼan ya x-abatinik ta stojol te hermanoetik ya skʼan ya spasik «lekil aʼtelil» (1 Tim. 3:1). Nail ya skʼan ya x-och ta siervo ministerial. Te siervo ministerialetik bayal bin-utʼil ya xjuʼ ya skoltayik te ancianoetik. Te ancianoetik sok te siervo ministerialetik sok spekʼelil yoʼtanik ya x-aʼtejik ta stojol te hermanoetik, jaʼnix jich sok sbujtsʼ yoʼtanik ya scholik skʼop Dios. w23.12 27, 28 párr. 14-16
Domingo 7 yuʼun septiembre
Keremto jajch ta sleel te Dios yuʼun te David (2 Crón. 34:3).
Te ajwalil Josías jchʼiel-a te kʼalal jajch ta noptsajelxan ta stojol te Jehová. La skʼan la snaʼbeyxan sba ta lek te sDios sok ya skʼan ya spasbey te skʼanojel yoʼtan. Wokol la yil te Josías te kʼalal och ta ajwalil, melel ta yorail-abi jteb ma spisil te ants winiketik ya yichʼik ta mukʼ lotil diosetik. Jaʼ yuʼun la skʼan te maba xiw yuʼun ya skoltaybey skʼoplal te smelelil yichʼel ta mukʼ te Diose. ¡Sok jich la spas! Mato staoj 20 yaʼbilal-a te kʼalal jajch slokʼes spisil te bin smakojbey skʼoplal te yichʼel ta mukʼ te lotil diosetike (2 Crón. 34:1, 2). Manchukme jchʼielato, ya xjuʼ ya akʼayinbey stalel te Josías. ¿Bin-utʼil? Jaʼ te kʼalal ya xnoptsajatxan ta stojol te Jehová sok te ya anopxan ta swenta te tʼujbil taleliletik yuʼune. Teme jich ya apase, yame stijbat awoʼtan yuʼun ya awakʼ aba ta stojol te Jehová. ¿Bin lek ya xlokʼ awuʼun-a teme jich ya apase? Te Luke, te la yichʼ jaʼ te kʼalal 14 yaʼbilal-a, jich ya yal: «Ta ora ini, jaʼ nail ya jpas ta jkuxlejal te yichʼel ta mukʼ te Jehová sok ya jpas tulan yuʼun ya kakʼbey stseʼelil yoʼtan» (Mar. 12:30). Yame ata bayal bendicionetik teme jichnix ya apas-euke. w23.09 11 párr. 12, 13
Lunes 8 yuʼun septiembre
Ya jkʼanbeyex te yakuk awichʼik ta mukʼ te machʼatik tulan ya x-aʼtejik ta atojolik, te machʼatik ya swolex ta stojol te Kajwaltik (1 Tes. 5:12).
Kʼalal te jpuk-kʼop Pablo la stsʼibay te carta ini, matoniwan ayuk jun jaʼbil-a te congregacione, maniwan ayuk bayal spʼijilik-a te ancianoetik sok ayniwan bin ma lek ya spasik-a, pero ya skʼanik ichʼel ta wenta. Te bitʼil ay ta noptsajel te tulan wokolile, ya skʼan smukʼulinxan koʼtantik te ancianoetik, melel maniwan ya yalbotik te central mundial o te Betel te bin ya skʼan ya jpastike. Jaʼ yuʼun, kʼax mukʼ skʼoplal te kʼuxuk ta koʼtantik te ancianoetik sok te ya kichʼtik ta wenta. Chikan bintik ya xkʼax, kakʼtik ta ilel te lekil taleliletike sok ma jaʼuk ya xbajt ta koʼtantik te banti ya xchʼayike. Ayuk ta koʼtantik te Jehová jaʼ yak ta stuuntesel te Cristo yuʼun ya swentain te ancianoetik. Jich bitʼil te smajkil jolal ma xyakʼ ya x-ejchenaj te sjol te soldado, jaʼnix jich te smukʼul oʼtanil yuʼun te kolel ya skanantay te jpensartik. Jich ma jaʼuk ya xbajt ta koʼtantik te bin ya sjap te balumilale (Filip. 3:8). Te smukʼul koʼtantik ya yakʼ slamalil koʼtantik sok te junuk koʼtantik. w23.06 11, 12 párr. 11, 12
Martes 9 yuʼun septiembre
Te ants te ma snaʼ kʼinal ya sjach kʼop (Prov. 9:13).
Spisil te machʼatik ya yaʼiybeyik skʼop te ants te ma snaʼ kʼinal ya skʼan ya staik ta nopel teme ya spʼajik o ya schʼuunik te ikʼele. Kʼax mukʼ skʼoplal te yakuk jpʼajtik te spasel mulwej. Ta libro yuʼun Proverbios, ya yalbey skʼoplal «te ants te ma snaʼ kʼinal» jich ya yal: «Mero chiʼ te elcʼambil haʼ» (Prov. 9:17). ¿Bin ya skʼan ya yal te «elcʼambil haʼ»? Ta Biblia ya spajaltay jich bitʼil lekil jaʼ te kʼalal ya sjokin sbaik ta wayel te machʼatik nujpunemik (Prov. 5:15-18). Jtul ants sok jtul winik te nujpunemik ya xjuʼ ya smulanik te ya sjokin sbaik ta wayel. Yan stukel te «elcʼambil haʼ» ma jichuk. Jaʼniwan ya skʼan ya yal te mulwej, te ya skʼaxuntayik te mantaliletik yuʼun te Diose. Te machʼatik ya spasik te mulwej muken ya spasik, jich te bitʼil ya spas te machʼa ya x-elkʼaj. Te «elcʼambil haʼ» chiʼniwan ya yaʼiyik te machʼatik ya smuk ta yoʼtanik te chopol stalelike. Pero stukelnix ya sloʼlay sbaik. Te Jehová ya yil spisil, ma xjuʼ ta loʼlayel. Kʼax mel-oʼtantik sba te kʼalal maba lek ya yilotikix te Jehová; maba chiʼ (1 Cor. 6:9, 10). w23.06 22 párr. 7-9
Miércoles 10 yuʼun septiembre
Manchukme ma jkʼan ya jpas, yananix jpas-a, melel jaʼ te aʼtelil te la kichʼ akʼbeyel ta jwenta (1 Cor. 9:17).
Teme ay jich ya awaʼiy te jujuneb te bintik ya awalulanbey te Jehová sok te ma xa amulanix te scholel skʼop Dios mame xa akuy te ma awichʼojix te schʼul espíritu te Jehová. Te bitʼil jmulawilotik aynix baeltik te jich ya xkʼot ta jtojoltike. Teme ya awil te yak ta chʼayel te sbujtsʼ awoʼtan, nopilana ta swenta te ejemplo yuʼun te jpuk-kʼop Pablo. Manchukme te Pablo la skʼan la skʼayinbey stalel te Jesús, snaʼoj te ay baeltik maʼyuk bin ya xtijbot yoʼtan yuʼun ya spas te bin ay ta swenta spasele. Te Pablo yakʼoj ta yoʼtan spasel te yaʼtel, manchukme ay wokol ya yaʼiy spasel. Jaʼnix jich mame xa awakʼ stsalat te bin yaʼiyel ya awaʼiy aba ta swenta te bin la ata ta nopel spasele. Akʼa ta awoʼtan te ya apas te bintik lek manchukme ma akʼan ya apas. Ta patil bael yame yakʼbat stseʼelil awoʼtan te bintik ya apase (1 Cor. 9:16). w24.03 11, 12 párr. 12, 13
Jueves 11 yuʼun septiembre
Akʼbeya yilik te kʼux ta awoʼtanike (2 Cor. 8:24).
Ya kakʼbeytik yil skʼuxul koʼtantik te hermanoetik teme ya xjajch kamigointike (2 Cor. 6:11-13). Ay bayal congregacionetik te banti ay hermanoetik te yanyantik stalelik sok skuxlejalik. ¿Bin ya skoltayotik yuʼun kʼux ya kaʼiy ta koʼtantik ta spisilik? Jaʼ te ya kiltik te lekil talelil yuʼunike. Ya kakʼtik ta ilel skʼuxul koʼtantik ta stojol te yantik teme jich ya kiltik te bin-utʼil ya x-ilotik yuʼun te Jehová. Ta yorail te tulan wokolil, mukʼ skʼoplal te kʼuxuk ta koʼtantik te kermanotaktik. ¿Bin-utʼil ya skanantayotik te Jehová te kʼalal ya xjajch te tulan wokolil? Jnop kaʼiytik ta swenta te bin la yal te Jehová ta stojol te lum yuʼun swenta ya xkolik jilel te kʼalal la yichʼ jinel te Babilonia: «Bahan, pueblo cuʼun, ochan bahel ta ana, maca te tiʼnahiletic awuʼun; nacʼa aba jtsʼihnuc, ha to cʼalal ya xcʼax te yilimba» (Is. 26:20). Ta yorail te tulan wokolil jichniwan ya skʼan ya jpastik-euk. w23.07 6, 7 párr. 14-16
Viernes 12 yuʼun septiembre
Yak ta jelonel te bintik yak ta kʼoel ta pasel ta balumilale (1 Cor. 7:31).
Ya xjuʼ ya jojkʼoybey jbatik: «¿Jichbal ya yilonik te yantik te ma jaʼuk ya kakʼ ta chʼuunel te bin ya kal, te ay slamalil koʼtan sok ya kichʼ ta wenta te bin ya yal te yantike? O ¿jaʼnax ya kakʼ ta chʼuunel te bin ya kal sok te tulan koʼtan? O ¿yabal kichʼ ta wenta te bin ya yal te yantike sok yabal jpas?». Kʼalal ma jaʼuknax ya kakʼtik ta chʼuunel te bin ya kaltike, ya jkʼayinbeytik stalel te Jehová sok te Jesús. Kichʼtik ta wenta te kʼalal ay bin ya xjelon ta jkuxlejaltik sok ma kʼax tulan koʼtantik ya kakʼ jbatik. Ayniwan oranax ya stsakotik chamel, te maʼyuk jtakʼintik o ya xjajch kʼop ta swenta política. Te kʼalal ay bin ya xkʼot ta pasel te ma jmaliyojtik-ae, ya xjuʼ ya jta jwokoltik yuʼun (Ecl. 9:11). Jaʼnix jich, te kʼalal ya yichʼ jeltayel te asignación kuʼuntik ta organización yuʼun te Jehová, ya xjuʼ ya yakʼotik ta prueba. Ya xjuʼ ya jsitintaytik teme ya jpastik ini: 1) kichʼtik ta wenta te bin yak ta kʼaxel ta jtojoltik, 2) jaʼuk ya jmaliytik te bin ya xkʼot ta pasel ta pajel chaʼbej, 3) kiltik te bin lek yak ta kʼoel ta pasel sok 4) jkoltaytik te yantike. w23.07 21, 22 párr. 7, 8
Sábado 13 yuʼun septiembre
Kʼuxat ta oʼtanil (Dan. 9:23).
Keremto-a te Daniel, kʼalal la yichʼ ikʼel bael yuʼun te babilonioetik. Manchukme keremto-a naʼbil sba ta lek, melel tʼujbil kerem ta sit te babilonioetik sok mukʼ skʼoplal te sfamiliae (1 Sam. 16:7). Jaʼ yuʼun la yichʼ pʼijubtesel ta lek yuʼun mukʼ skʼoplal ya xkʼot ta Babilonia (Dan. 1:3, 4, 6). Te Jehová kʼux ta yoʼtan te Daniel, jaʼ ta swenta te lekil taleliletik yuʼune. ¿Bin yuʼun te jich ya kaltike? Melel kʼalal aytonax 20 yaʼbilal-a te Daniel o ma sta, te Jehová la yal te jun yoʼtan te Daniel jich bitʼil te Noé sok te Job, te jaʼnix jich abatinik bayal tiempo ta stojol te Jehová (Gén. 5:32; 6:9, 10; Job 42:16, 17; Ezeq. 14:14). Te Jehová maʼyuk bin-ora la yijkitay ta skʼuxultayel te Daniel, melel jal kuxin sok mukʼ skʼoplal kʼot (Dan. 10:11, 19). w23.08 2 párr. 1, 2
Domingo 14 yuʼun septiembre
Ya skʼan tsʼakal ya xkʼot ta awoʼtanik ta lek te bin-utʼil ay te sjamalul, te snajtil, te stoyolil sok te skʼubulil (Efes. 3:18).
Te kʼalal ya akʼan ya aman jun ana, yananix akʼan ya awil ta lek-a te bitʼil pasbil te nae. Jichnix ya skʼan ya jpastik kʼalal ya jkʼopontik sok ya jnoptik te Biblia. Teme animaltiknax ya jkʼopontike jaʼnax ya jnoptik te bintik kʼunik ta nopel, «te mantaliletik te kʼun ta nopel te chʼultesbil yuʼun te Diose» (Heb. 5:12). Jichnix te bitʼil ya jpastik ta swenta te na: te kiltik ta lek spisil te bintik yichʼoj. Jaʼnix jich kʼalal ya jnoptik te Biblia ya skʼan ya kiltik bin-utʼil stsakoj sba sok yantik versiculoetik. Ma jaʼuknax ya jnaʼtik te bin ya jchʼuuntik, jaʼnix jich ya skʼan ya jnaʼtik bin yuʼun ya jchʼuuntik. Yuʼun ya xkʼot ta koʼtantik te sKʼop Dios, ya skʼan ya jnoptik te bintik kʼubulik ay ta Biblia. Te jpuk-kʼop Pablo la yalbey te jchʼuunjeletik te akʼa snopik te sKʼop Dios sok spisil yoʼtanik yuʼun ya xkʼot ta yoʼtanik ta lek «te bin-utʼil ay te sjamalul, te snajtil, te stoyolil sok te skʼubulil» te smelelil kʼope. Yuʼun jich tsʼunbilik ta lek sok yichʼojuk yipik te schʼuunel yoʼtanik (Efes. 3:14-19). Jaʼnix jich ya skʼan ya jpastik-euk. w23.10 18 párr. 1-3
Lunes 15 yuʼun septiembre
Kermanotak, jaʼ xa akʼayinbeyik stalel te j-alwanejetik te kʼopojik ta swenta sbiil te Jehová, te kujch yuʼunik te swokolik sok te lamalnax yoʼtanik la smaliyike (Sant. 5:10).
Te Biblia ya yalbey skʼoplal bayal ants winiketik te la yakʼik ta ilel lamal oʼtanil. ¿Bin yuʼun te maba ya awilbey skʼoplal te relatoetik ini? Jich bitʼil te David te jchʼielto-a te la yichʼ tsael yuʼun ya x-och ta ajwalil ta Israel, pero la smaliy bayal jaʼbil yuʼun ya x-och ta ajwalil. Te Simeón sok te Ana, jun yoʼtan abatinik ta stojol te Jehová kʼalal yakik ta smaliyel-a te Mesiase (Luc. 2:25, 36-38). Kʼalal ya awilbey skʼoplal te relatoetik, pasbeya aba te jojkʼoyeletik ini: «¿Bin koltayot yuʼun ya yakʼ ta ilel lamal oʼtanil? ¿Bintik lek la sta yuʼun te la yakʼ ta ilel te talelil ini? ¿Bin-utʼil ya xjuʼ ya jkʼayinbey te ejemplo yuʼun?». Jaʼnix jich bayal bin ya xjuʼ ya anop ta swenta te machʼatik ma la yakʼik ta ilel lamal oʼtanil (1 Sam. 13:8-14). Jojkʼoybeya aba ini: «¿Bin yuʼun ma la yakʼik ta ilel lamal oʼtanil? ¿Bintik wokolil la staik kʼalal ma la yakʼik ta ilel te talelil-abi?». w23.08 25 párr. 15
Martes 16 yuʼun septiembre
Jchʼuunojkotik sok jnaʼojkotik te jaʼat te machʼa chʼultesbilat yuʼun te Diose (Juan 6:69).
Te jpuk-kʼop Pedro jun yoʼtan. Maʼyuk bin la yakʼ te ya xchebajtesbot yoʼtan yuʼune. Jich la yakʼ ta ilel kʼalal te Jesús ay bin la yal te ma kʼot ta yoʼtan te jnopojeletik yuʼune (Juan 6:68). Bayal machʼatik te maba kʼot ta yoʼtanik, la yijkitayik te Jesús. Pero te Pedro ma jichuk la spas. Jich la yalbey ta komonsitil te Jesús: «Te bintik ya awale ya yakʼ kuxlejalil sbajtelkʼinal». Te Jesús snaʼojix-a te ya x-ijkitayot yuʼun te Pedro sok te yantik jnopojeletik yuʼune. Manchukme jich, te Jesús la yal te maba ya xchebaj yoʼtan te Pedro sok te jun yoʼtan ya yakʼ sba (Luc. 22:31, 32). Te Jesús snaʼoj stojol te «ay ta yoʼtan te ants winik spasel te bin leke, pero ma xjuʼ yuʼun te bakʼete» (Mar. 14:38). Manchukme te Pedro la smuk ta yoʼtan, te Jesús maba la snop te maʼyukix bin ya xjuʼ ya spase. Melel te kʼalal chaʼkuxajemix-a, la yakʼ sba ta ilel ta stojol te Pedro (Mar. 16:7; Luc. 24:34; 1 Cor. 15:5). Jaʼ te bin koltayot yuʼun maba ya xchebaj yoʼtan te Pedro. w23.09 22 párr. 9, 10
Miércoles 17 yuʼun septiembre
Tseʼelnax yoʼtanik te machʼatik la yichʼik pasbeyel perdón yuʼun te bintik chopol la spasike sok te machʼatik la yichʼik pasbeyel perdón te smulike (Rom. 4:7).
Te Jehová ya spasbey perdón ta jkʼaxel o ya xchʼay ta yoʼtan te smul te machʼatik ya yakʼ schʼuunel yoʼtan ta stojole; ma xyichʼix ta wenta (Sal. 32:1, 2). Te Jehová toj ya yil te ants winiketik-abi sok maʼyuk smul ta swenta te schʼuunel yoʼtanike. Manchukme jmulawiletik-a te Abrahán, te David sok te yantik j-abatetik yuʼun te Dios la yichʼ alel te tojike. Ta swenta te schʼuunel yoʼtanik te Dios la yal te maʼyuk smulik, ma jichuk bitʼil te ants winiketik te ma x-ichʼotik ta mukʼ yuʼun (Efes. 2:12). Ta Carta te la stsʼibay ta stojol te Romanoetik, te jpuk-kʼop Pablo la yal te yuʼun ya kamigointik te Jehová mukʼ skʼoplal te ayuk schʼuunel koʼtantik. Jich la spasik te Abrahán sok te David, jaʼnix jich te joʼotik ya xjuʼ ya kamigointik te Dios ta swenta te schʼuunel koʼtantik. w23.12 3 párr. 6, 7
Jueves 18 yuʼun septiembre
Akʼa kakʼtik milbil majtaniletik, jaʼ te yalbeyel yutsil skʼoplal te Diose, te jaʼ ya skʼan ya yal te bin ya xlokʼ ta ketik te ya yalbey skʼoplal ta komonsitil te sbiile (Heb. 13:15).
Jpisiltik ya xjuʼ ya kakʼbeytik majtaniletik te Jehová. ¿Bin-utʼil ya xjuʼ ya jpastik? Jaʼ te kʼalal ya jtuuntestik te jtiempotik, te kiptik sok te bintik ay kuʼuntik yuʼun ya jkoltaybeytik skʼoplal te Wentainel yuʼune. Teme ya kakʼbeytik spisil te bin lek ay kuʼuntik te Jehová, ya kakʼtik ta ilel te bayal skʼoplal ta koʼtantik te ya kichʼtik ta mukʼe. Te jpuk-kʼop Pablo la yal cheʼoxeb te bin ma skʼan ya kijkitaytik spasel te bitʼil jchʼuunojtik te Diose (Heb. 10:22-25). Jich bitʼil te mukʼ skʼoplal te ya jkʼopontik te Jehová, te ya kalbeytik yantik te bin yakotik ta smaliyel, te ya jtsobilan jbatik sok te kermanotaktik sok te talel kʼaxel ya kakʼbey jba smukʼul koʼtantik «kʼaxemtoxan-a te ya kiltik te nopolix te skʼajkʼalel te Diose». Ta slajibal te capituloetik yuʼun te Apocalipsis, te chʼul-abat yuʼun te Jehová jich ya yal: «¡Jaʼ xa awichʼ ta mukʼ te Diose!». Cheb buelta la yal yuʼun jich ya yakʼ ta naʼel te kʼax mukʼ skʼoplale (Apoc. 19:10; 22:9). Mame ayuk bin-ora ya xchʼay ta koʼtantik te bin kʼubul la jnoptik ta swenta te mukʼul templo yuʼun te Jehová sok te jaʼ jun mukʼul majtanil te ya xjuʼ ya kichʼtik ta mukʼ te Dios kuʼuntike. w23.10 29 párr. 17, 18
Viernes 19 yuʼun septiembre
Talel kʼaxel kʼux ya kaʼiy jbatik (1 Juan 4:7).
Jpisiltik ya jkʼan ya jchʼuuntik te mantalil ini: «Mame xkijkitaytik ta yakʼel ta ilel te talel kʼaxel kʼux ya kaʼiy jbatik». Pero ma skʼan ya xchʼay ta koʼtantik te bin la yal te Jesús: «Jteb ma spisiluk te ants winiketik yame xpejkʼaj te skʼuxul yoʼtanike» (Mat. 24:12). Te Jesús ma jaʼuk la skʼan la yakʼ ta naʼel te ya yijkitay skʼuxultayel sbaik te jnopojeletik yuʼune. Pero ya skʼan ya jkanantay jbatik te manchuk ya jkʼayinbeytik stalel te ants winiketik te maʼyuk skʼuxul yoʼtanik. Ta swenta ini, kilbeytik sujtib te yan jojkʼoyel: ¿aybal bin-utʼil ya xjuʼ ya jnaʼtik teme maba pejkʼajem yip te skʼuxul koʼtantik ta stojol te kermanotaktike? Jun te bitʼil ya xjuʼ ya jnaʼtik te maba pejkʼajem yip te skʼuxul koʼtantik ta stojol te kermanotaktik, jaʼ te kʼalal ya kiltik te bin yaʼiyel ya kaʼiy jbatik kʼalal ay bin ya xkʼot ta pasel ta jkuxlejaltik (2 Cor. 8:8). Jun te bin-utʼil ya xjuʼ ya xkʼot ta pasel jaʼ te bin la yal te jpuk-kʼop Pedro: «Te bin tulanxan skʼoplale, jaʼ te talel kʼaxel kʼuxuk xa awaʼiy abaik sok spisil awoʼtanik, melel te kʼuxul oʼtanil ya schʼaybey skʼoplal bayal muliletik» (1 Ped. 4:8). Jich ya yichʼ pasel ta prueba te skʼuxul koʼtantik kʼalal ay banti ya xchʼayik te kermanotaktik o ay bin ya spasik te kʼux ya kaʼiytike. w23.11 10, 11 párr. 12, 13
Sábado 20 yuʼun septiembre
Talel kʼaxel kʼuxme xa awaʼiy aba ta awoʼtanik (Juan 13:34).
Teme chaʼoxtulnax machʼa ya kakʼbeytik yil skʼuxul koʼtantik ta congregación, maba yakotik ta schʼuunel te bin la yal te Jesús ta swenta te kʼuxul oʼtanil. Melelnix-a te ayniwan hermanoetik te leknax kamigoinoj jbatik sok, jich bitʼil te Jesús ta stojol chaʼoxtul jnopojeletik (Juan 13:23; 20:2). Pero te jpuk-kʼop Pedro la sjultes ta koʼtantik te ya skʼan kʼux ya kaʼiy jbatik ta smelelil, jich te bin-utʼil kʼux ya kaʼiy jbatik sok te jfamiliatike (1 Ped. 2:17). Te Pedro la yal te consejo ini: «Talel kʼaxel kʼuxme xa awaʼiy abaik sok spisil awoʼtanik» (1 Ped. 1:22). Kʼalal la yal «spisil awoʼtanik», ya yakʼ ta naʼel te ya kakʼbeytik yil skʼuxul koʼtantik te machʼatik wokol ya kaʼiytik yakʼbeyel yil skʼuxul koʼtantike. ¿Bin ya jpastik teme ay bin maba lek ya spasbotik jtul hermano? Maniwan ya kakʼbeytik yil skʼuxul koʼtantik, yaniwan xtal ta koʼtantik sutbeyel spakol. Pero teme jich ya jpastike maba ya smulan te Jehová, jich bin-utʼil albot te Pedro yuʼun te Jesús (Juan 18:10, 11). Te jpuk-kʼop Pedro jich la stsʼibay: «Mame xa asutbeyik ta bin chopol te machʼa chopol bin ya spasbeyex, mame xa asutbeyik ta bolkʼop te machʼa ya yalbeyex bolkʼop. Te bin lekxan ta pasele, jaʼ te ya akʼanbeyik bendición ta stojol» (1 Ped. 3:9). Teme ay skʼuxul awoʼtane, ya awakʼ ta ilel slekil awoʼtan sok ya awichʼ ta wenta te yantik. w23.09 28, 29 párr. 9-11
Domingo 21 yuʼun septiembre
Te antsetik ya skʼan ya stsajtay sbaik ta swenta te bin ya spasik sok te junuk yoʼtanik ya spasik spisil te bin ay ta swentaik spasele (1 Tim. 3:11).
Chamnax koʼtantik yuʼun te bitʼil oranax ya xchʼi te alaletik, maʼyuk bin ya spasik yuʼun ya xmukʼubik. Pero, te schʼuunel koʼtantik ma jichuk stukel (1 Cor. 13:11; Heb. 6:1). Yuʼun ya xyijub te schʼuunel koʼtantik ya skʼan ya kamigointik ta lek te Jehová. Jaʼnix jich ya jkʼantik te ya skoltayotik te schʼul espíritu ta schʼitesel lekil taleliletik, ta snopel aʼteliletik sok yuʼun ya jchajpan jbatik ta swenta te pajel chaʼbej (Prov. 1:5). Te Jehová la spas te winik sok te antse (Gén. 1:27). Te winik sok te ants maba pajalik. Te Jehová la yakʼtiklanbey yaʼtel ta jujuntul, yuʼun ya skʼotesik ta pasel, ya skʼan te ayuk taleliletik yuʼunik te ya xkoltayotik ta spasel ta yaʼtelik (Gén. 2:18). w23.12 18 párr. 1, 2
Lunes 22 yuʼun septiembre
Jich yuʼun baanik, otsesaik ta jnopojel te ants winiketik ta spisil nacionetik. Akʼtiklanbeyaik yichʼik jaʼ ta sbiil te Tatil, te Nichʼanil (Mat. 28:19).
Te bin ya skʼan-a te Jesús, jaʼ te ya stuuntesik te ants winiketik te sbiil te sTate. Ayniwan chaʼoxtul jwolwanejetik yuʼun te religión ta yorail-abi te ya schʼuunik-a te kʼax chʼultesbil te sbiil te Dios te ma skʼan ya yichʼ alele. Pero te Jesús maba komot yuʼun te costumbre-abi —te maba lokʼem ta Biblia— yuʼun maba ya yichʼ ta mukʼ te sbiil te sTate. Jnop kaʼiytik ta swenta te kʼalal la slekubtes jtul winik te ochem pukuj ta yoʼtan ta skʼinal te gerasenoetik. Te ants winiketik kʼax bayal xiwik te la skʼanbeyik swokol te Jesús te yakuk xlokʼ bael tey-ae (Mar. 5:16, 17). Pero, te Jesús ya skʼan-a te yakuk snaʼbeyik te sbiil te Dios te ants winiketik. Jaʼ yuʼun, te kʼalal mato xbajt-a la yalbey te winik te yakuk yalbey te ants winiketik te bin la spas te Jehová ta stojol, ma jaʼuk te bin la spas te Jesús (Mar. 5:19). Te Jesús, te ajwalil kuʼuntik, ya skʼan te yakuk kakʼbeytik snaʼ spisil te ants winiketik te sbiil te Jehová (Mat. 24:14; 28:20). Te kʼalal jich ya jpastike, ya kakʼbeytik stseʼelil yoʼtan. w24.02 10 párr. 10
Martes 23 yuʼun septiembre
Tulan aʼtejemat ta swenta te jbiil (Apoc. 2:3).
Tseʼel koʼtantik te ayotik ta organización yuʼun te Jehová. Te bitʼil ayotikix ta slajibal kʼajkʼal yak ta batsʼejel te jwokoltik. Ya kalbeytik wokol te Jehová te ayotik ta jun familia te banti jun-nax ya kichʼtik ta mukʼ (Sal. 133:1). Te tojobtesel ya yakʼbotik te Dios ya skoltayotik ta stael tseʼel oʼtanil ta jfamiliatik (Efes. 5:33–6:1). Jaʼnix jich ya yakʼbotik jpʼijiltik yuʼun ya jtatik tseʼel oʼtanil sok ma jnoptik te bin ya schebajtes koʼtantik. Yuʼun maba ya xchebaj koʼtantik ta abatinel ta stojol te Jehová ay baeltik te ya skʼan ya jpastik tulan. ¿Bin yuʼun? Jaʼ ta swenta te ayniwan ma lek ya kaʼiytik te bin ya spasik o te bin ya yalik te yantik. Jaʼnix jich ya xjuʼ ya schebajtes koʼtantik teme ay bin ma lek ya jpastike, kʼaxtoxan-a teme bayal buelta jich ya xkʼot ta pasele. Te artículo ini ya skoltayotik yuʼun maba ya jkom jbatik ta abatinel ta stojol te Jehová kʼalal ay bin ya jsitintaytik: 1) kʼalal ay bin ma lek ya yal ta jtojoltik jtul hermano, 2) kʼalal te jmamalaltik o kinamtik ya yakʼ jmel koʼtantik sok 3) kʼalal ay bin ma lek ya jpastik te ya yakʼ jmel koʼtantik. w24.03 14 párr. 1, 2
Miércoles 24 yuʼun septiembre
Chikan te bantito kʼalal kakʼojbeytik yipale, mame jkom jbatik ta stʼunel te be te banti yakotikix ta beele (Filip. 3:16).
Ayniwan awaʼiyoj te bin ya spasik yantik hermanoetik yuʼun ya x-abatinikxan ta stojol te Jehová. Bajtikniwan ta Escuela yuʼun Evangelizador o bajtik ta yan lugar te banti ya skʼanikxan koltayel ta scholel skʼop Dios. ¿Yabal xjuʼ te jich ya apas-euke? Teme yake, ¡pasame! Te j-abatotik yuʼun te Jehová spisil-ora ya jletik binxan-utʼil ya xjuʼ ya jmukʼubtestik te kaʼteltike (Hech. 16:9). Pero teme ma xjuʼ awuʼun spasel ta ora ini, mame xa akuy te maʼyuk akʼoplale. Te bin mukʼ skʼoplale, jaʼ te ya xkujch kuʼuntike (Mat. 10:22). Mame xchʼay ta awoʼtan te tseʼel yoʼtan ya yaʼiy sba te Jehová teme ya apas te bantito kʼalal ya xjuʼ awuʼun sok te bintik ya anaʼ spasel. Jichme ya xjuʼ ya atʼun ta spisil-ora te Jesús te kʼalal awichʼojix jaʼ-ae (Sal. 26:1). w24.03 10 párr. 11
Jueves 25 yuʼun septiembre
Ta swenta slekil yoʼtan la spasbotik perdón yuʼun te la jkʼaxuntaytik mantal (Col. 2:13).
Te jTatik te ay ta chʼulchan jamal yaloj te ya spasbotik perdón teme ya jsujtes koʼtantike (Sal. 86:5). Jaʼ yuʼun, teme ya jmel koʼtantik yuʼun te bintik maba lek la jpastike, ya xjuʼ ya schʼuun koʼtantik te ya spasbotik perdón te Jehová. Juluk ta koʼtantik te ya xkʼot ta yoʼtan te bintik ya jpastik sok maba ya skʼanbotik te bin ma xjuʼ kuʼuntik spasel. Teme ya jpastik te ban kʼalal ya xjuʼ kuʼuntik ta stojol, chikan teme bayal o jtebnax, bayal skʼoplal ta yoʼtan. Jnop kaʼiytik ta swenta te j-abatetik ta namey te la yichʼik ta mukʼ sok spisil yoʼtanik te Jehová. Jich bitʼil te jpuk-kʼop Pablo te tulan aʼtej, bayal kilómetro been sok la sjach bayal congregacionetik. Pero kʼot yorail te jelon te skuxlejal sok maba juʼix scholel skʼop Dios te bin-utʼil ta nailale. ¿Mabal tseʼelukix yoʼtan te Jehová ta swenta te jich la spase? Tseʼel yoʼtan. Te Pablo la spas te bintik ya xjuʼ yuʼun spasel sok akʼbot bendición yuʼun te Jehová (Hech. 28:30, 31). Jaʼnix jich maba ya xjuʼ te pajal te bintik ya jpastik ta stojol te Jehová, pero te bin mukʼ skʼoplal ta yoʼtane jaʼ te bin yuʼun ya jpastike. w24.03 27 párr. 7, 9
Viernes 26 yuʼun septiembre
Sabto sok ijkʼto kʼinal-a te jajch te Jesuse, bajt ta jun lugar te banti maʼyuk machʼa tey ay-a sok och ta skʼoponel Dios (Mar. 1:35).
Te Jesús la yakʼbey jun lekil ejemplo te jnopojeletik yuʼun, melel te kʼalal xtaluk ta Balumilal spisil-ora la skʼopon te sTate. La slokʼes stiempo manchukme spisil-ora ay yaʼtel sok jokinbil yuʼun bayal ants winiketik (Mar. 6:31, 45, 46). Ijkʼto-a te kʼalal ya xbajt skʼopon te sTate. Ta jun buelta sjunal ajkʼabal la skʼopon te sTat yuʼun ay bin mukʼ skʼoplal ya skʼotes ta pasel (Luc. 6:12, 13). Te kʼalal junxanix ajkʼabal ya xlaj-a te Jesús, bayal buelta la skʼopon te Jehová, melel snaʼoj te ay bin wokol ya xkʼax ta skuxlejal (Mat. 26:39, 42, 44). Te ejemplo yuʼun te Jesús ya snojptesotik te ya xjuʼ ya jlokʼestik tiempo ta skʼoponel te Dios, manchukme ay bayal kaʼteltik. Jich bitʼil la spas te Jesús, yaniwan xjuʼ ya jlokʼestik tiempo ta skʼoponel Dios ta sab o ta ajkʼabal. Jich ya kakʼbeytik yil te Jehová te mukʼ skʼoplal ta koʼtantik te mukʼul majtanil ini. w23.05 3 párr. 4, 5
Sábado 27 yuʼun septiembre
Malbilix ta koʼtantik te skʼuxul yoʼtan Dios ta swenta te chʼul espíritu te kichʼojtikixe (Rom. 5:5).
Te Jehová jaʼnix jich ya yal te kʼux ta yoʼtan te machʼatik tsabilik te ya xbajtik ta chʼulchan (Rom. 5:5). Jun diccionario te ya yalbey skʼoplal te Biblia ya yal te kʼopil «malbilix» ya skʼan ya yal te jich kʼoem bitʼil jaʼ te ya xtal ta jtojoltik. ¡Tʼujbilnax kʼopetik ya stuuntes te Jehová yuʼun ya yakʼ ta naʼel te kʼux ta yoʼtan te machʼatik tsabilike! Te machʼatik tsabilik snaʼojik te kʼux aʼiybilik yuʼun te Dios (Jud. 1). Ta spisilik jich ya yaʼiy sbaik bitʼil ya yal te jpuk-kʼop Juan: «¡Ilawilik kʼaxto kʼuxotik ta yoʼtan te Tatile, melel ya kichʼtik albeyel te yal snichʼnabotik te Diose!» (1 Juan 3:1). ¿Jaʼnaxbal kʼux ta yoʼtan Jehová te machʼatik tsabilik? Maʼuk, jich bitʼil ya jnoptik bael, yakʼoj ta ilel te kʼux ta yoʼtan spisil te j-abatetik yuʼun. ¿Bin-utʼil yakʼoj ta ilel te Jehová te kʼuxotik ta yoʼtane? Jaʼ te stojol kolel. Jich la yakʼ ta ilel te kʼax kʼuxotik ta yoʼtane (Juan 3:16; Rom. 5:8). w24.01 28 párr. 9, 10
Domingo 28 yuʼun septiembre
Jich ya yichʼik sutel bael te jkontratak te kʼalal ya jkʼan jkoltayel awuʼun, lek yoʼtan Dios ta jtojol (Sal. 56:9).
Te versículo ini ya yakʼ jnaʼtik te bin yan la spas te David yuʼun maba ya stsalot yuʼun te xiwel te kʼalal yak ta leel yuʼun ya yichʼ milel, la snopilan ta yoʼtan te bin ya xbajt spas te Jehová ta stojol ta pajel chaʼbej. Snaʼoj-a te ya xbajt koltayotuk yuʼun te Dios ta mero yorail. Te Jehová jamal yalojix-a te jaʼ ya x-och ta ajwalil te David ta Israel (1 Sam. 16:1, 13). Te David, jaʼnix jich snaʼoj teme jamal yalojix te Jehová, yananix xkʼot ta pasel-a. ¿Bin jamal yalojbotik te Jehová? Te Jehová ma yalojbotik te ma xkʼax jwokoltike. Pero chikan biluk wokolil ya jsitintaytik ta ora ini, te Jehová jamal yaloj te ta achʼ balumilal ya xbajt slajin spisil te wokoliletike (Is. 25:7-9). Ay yuʼel yuʼun ya schaʼkuxajtes te machʼatik lajemikix, yuʼun ya slekubtesotik sok yuʼun ya slajin spisil te jkontrataktik (1Juan 4:4). w24.01 6 párr. 12, 13
Lunes 29 yuʼun septiembre
Bayalme yutsil te machʼa pasbilix perdón yuʼun te la skʼaxuntay mantale sok te mukbilix te smule (Sal. 32:1).
Ayuk ta koʼtantik te bin yuʼun la kakʼ jbatik ta stojol te Jehová sok te la kichʼtik jaʼ. Jich la jpastik, melel la jkʼan kakʼ jbatik ta stojol te Jehová. Ayuk ta awoʼtan te bin la skoltayat ta snaʼel te smelelil te bin yakat ta snopele. La anaʼbey sba te Jehová, la awichʼ ta mukʼ, kʼux la awaʼiy ta awoʼtan sok jich la awil bitʼil jtul Tatil. La yichʼ yip te schʼuunel awoʼtan sok la asujtes awoʼtan. La awijkitay spasel te bin ya yilay te Jehová sok jajch apas te bin ya smulane. Sok la yakʼbat stseʼelil awoʼtan snaʼel te la spasbat perdón te Diose (Sal. 32:1, 2). La awakʼ ta awoʼtan te ya xbaat ta tsoblejetik sok te ya awalbey yantik te bin yakat ta snopele. Te bitʼil awakʼojix aba ta stojol te Jehová sok te la awichʼix jaʼ yakat ta beel ta be yuʼun te kuxlejalil sok awakʼoj ta awoʼtan te tey ya xbeenat-a (Mat. 7:13, 14). Junukme awoʼtan xa awakʼ aba, chʼuunbeya skʼop te Dios sok pasame te skʼanojel yoʼtan. w23.07 17 párr. 14; 19 párr. 19
Martes 30 yuʼun septiembre
Jun yoʼtan ta jtojoltik te Diose sok maba ya yakʼ te ya awichʼik akʼel ta prueba te maba ya xkujch awuʼunike. Jich yuʼun, te kʼalal ya xtal te prueba ta atojolike, jaʼnix jich ya sle te bin-utʼil ya xkolex lokʼel yuʼun jich ya xkujch awuʼunik (1 Cor. 10:13).
Snopilanel ta koʼtantik te bin kalojbeytik te Jehová te ya jpasbeytik te skʼanojel yoʼtan, ya yakʼbotik kiptik yuʼun ya jsitintaytik biluk pruebaetik. Jich bitʼil, ¿yabal x-och jmulantik te machʼa nujpunemixe? ¡Maʼuk! Te kʼalal la kakʼ jbatik ta stojol te Jehová, la kalbeytik te maba ya jpastik-abi. Teme maba ya kakʼtik ya stsak yip te bin ma lek ya skʼan koʼtantik maba ya kil jwokoltik ta patil. Ya xnamajotik ta jkʼaxel ta stojol «te be yuʼun machʼatic bohlic» (Prov. 4:14, 15). Te ejemplo yuʼun te Jesús ya xjuʼ ya skoltayotik-euk, melel yakʼoj ta yoʼtan te ya yakʼbey stseʼelil yoʼtan te sTat, jaʼnix jich te joʼotik ya jpʼajtik ta oranax te bin jnaʼojtik te ma smulan te Diose (Mat. 4:10; Juan 8:29). Te wokoliletik sok te pruebaetik ya skoltayotik ta yakʼel ta ilel te kakʼoj ta koʼtantik te spisil-ora ya jtʼuntik te Jesús. Sok jnaʼojtik te ya xbajt skoltayotik te Jehová. w24.03 9, 10 párr. 8-10