¿Mi lek ti jkʼopontik santoetike?
KʼALAL oy jvokoltike jutuk mu jkotoltik oy van ta jkʼantik koltael laj kaʼitik. Jaʼ van chkalbetik li kamigotik ti xtojob xchapanel li vokol jnuptanojtike xchiʼuk ti xaʼibe smelolal kʼu kelantike. Li kamigotik taje oy chaʼtos stalelal ti leke, jaʼ ti lek xtojob xchiʼuk chkʼuxubinvane.
Oy van jech chaʼi sbaik kʼalal tspasik orasione. Ta skoj ti toj mukʼ li Diose xchiʼuk ti mu xa noʼox stakʼ kʼoponel chaʼiike, jaʼ lek chaʼi ti tskʼoponik li santoetike. Yalojik mi mas xaʼibe smelolal kʼuyelan chaʼi sbaik ta skoj ti jech yichʼoj svokol li santoetik kʼuchaʼal krixchanoetike. Jech kʼuchaʼal liʼe, tskʼoponik li san Antonio de Padua kʼalal oy kʼusi chchʼay yuʼunik ti tsots skʼoplal chilike, yuʼun jech kʼuchaʼal xchʼunojike, jaʼ la yichʼoj ta venta kʼusi chʼayem o li kʼusi elkʼanbile. Oy jlom xtoke jaʼ tskʼoponik li san Francisco de Asís kʼalal ip jkotuk xchonbolomike o kʼalal chibajemik tajek chaʼiike jaʼ tskʼoponik li san Judas Tadeoe.
Pe, ¿mi jech chal Vivlia ta melel ti stakʼ jkʼopontik santoetike? ¿Mi ta van xchikinta Dios li orasionetik taje? ¿Kʼu yelan chil Dios li skʼoponel santoetike? Ta skoj ti ta jkʼantik chchikinta j-orasiontik li Diose, oy ta koʼontontik snaʼel ti kʼuyelan chile.
KʼUSI CHAL VIVLIA TA SVENTA LI SKʼOPONEL SANTOETIKE
Ti jech nopem xaʼiik skʼoponel santoetike jaʼ jun chanubtasel yuʼun jkatolikoetik ti xchʼunojik ti oy yajkʼopojelike. Li kʼusi xchʼunojike jaʼ ti «tskʼanik vokol li santoetik sventa oy buchʼu xkʼuxubin li Diose» (Nueva Enciclopedia Católica). Jaʼ yuʼun, li buchʼutik tskʼoponik santoetike smalaojik ti oy kʼusi ch-akʼbatik ta skoj ti jaʼik yajkʼopojel Dios li santoetike.
¿Mi jech chchanubtasvan li Vivliae? Jlome chalik ti jeche xchiʼuk ti bu la lokʼem ta Vivliae jaʼ li bu stsʼibaoj Pabloe. Jun teksto ti tstunesike jaʼ li kʼusi la stsʼibabe batel yajtsʼaklom Cristo ta Roma li Pabloe: «Oy cʼusi chacalbeic yuʼun jmoj xa oyutic ta scʼob li Cajvaltic Jesucristoe, schiʼuc cʼux xa chcaʼi jbatic ta sventa li Chʼul Espíritue. Mu me xichʼay ta avoʼonic, cʼoponic me Dios ta jtojol» (Romanos 15:30, Achʼ Testamento). ¿Mi laj van skʼanbe yermanotak ti xkʼotik ta yajkʼopojel li Pabloe? Moʼoj. Yuʼun mas kʼun jechuk ti jaʼ jkʼopojel xkʼot yuʼunik Pablo li buchʼutik taje, yuʼun jaʼ yajtakbol Cristo. Li kʼusi laj yal Pabloe jaʼ ti xuʼ jkʼanbetik kermanotik sventa spas orasion ta jtojolaltike. Pe taje jelel tajek ti chichʼ nopel ti oy buchʼu te ta vinajel ti jaʼ chalbe Dios kʼusi ta jkʼantik kʼalal ta jpastik orasione. ¿Kʼu yuʼun mu stakʼ jpastik?
Xi laj yal Jesús li ta Evanjelio yuʼun Juane: «Vuʼun li beune, vuʼun li melelune, vuʼun li cuxlejalune. Muʼyuc bochʼo xuʼ chbat ta stojol Jtot ti me mu xtal ta jtojole» (Juan 14:6). Xi to xtoke: «Chayacʼboxuc Jtot scotol li cʼusiuc noʼox chacʼanbeic ta jventae» (Juan 15:16). Maʼuk laj yal ti jaʼ skʼan jpasbetik orasion Jesús xchiʼuk ti jaʼ chkʼot ta kajkʼopojeltik ta stojolal Diose. Sventa xichʼ chikintael li j-orasiontike mu me buchʼu yan stakʼ jkʼopontik, jaʼ skʼan jkʼopontik li Diose xchiʼuk jkʼantik ta sbi li Jesuse.
Oy jun veltae la skʼanbeik Jesús ti xchanubtasatik spasel orasion li yajtsʼaklome, vaʼun xi la stakʼ li Jesuse: «Cʼalal chacʼopanic Diose, jech xavalic: “Jtotic Dios, ichʼbiluc ta mucʼ li abie”» (Lucas 11:2). Jaʼ yuʼun kʼalal jujukoj ta jpastik orasione, mu jaʼuk jkʼopontik li Jesuse o yan buchʼutik, jaʼuk noʼox li Diose. Ti laj kiltik xa kʼusi laj yal li Jesuse chkakʼtik venta ti jaʼ noʼox Dios skʼan jkʼopontik skotol orae, ti ta sbi Jesucristo xtoke, ti maʼuk jkʼopontik li santoetik sventa xkʼot ta kajkʼopojeltike.
Jech xtok, li spasel orasione tsots skʼoplal sventa li ichʼel ta mukʼe, pe mi maʼuk chkichʼtik ta mukʼ li Diose skontrainoj li kʼusitik chchanubtasvan Vivliae (Juan 4:23, 24; Apocalipsis 19:9, 10). Jaʼ yuʼun jaʼ noʼox skʼan jkʼopontik li Diose.
¿MI TA VAN XIJXIʼ SKʼOPONEL LI DIOSE?
Li ta Mantaletik ta Vits laj yal Jesuse laj yal jun skʼelobil ta sventa jun olol ti oy kʼusi tskʼanbe slajes li stote. ¿Mi jpʼej van ton chakʼbe xnichʼon mi kʼanbat junuk vaje? ¿Mi chkʼanbat choye mi jkot van kiletel chon oy svenenoal chakʼbe? (Mateo 7:9, 10.) Mu junuk totil jech tspas kʼalal skʼanoj li xnichʼnabtake.
Jech kʼuchaʼal jun totil ti kʼanvaneme, oy ta yoʼonton ti jaʼ jkʼopontik li Diose
Jkʼeltik kʼuyelan xuʼ xaʼi sba jun totil ti yakʼoj persa lek xil sba xchiʼuk xnichʼone, ti ta onoʼox xchikintabe kʼusi chale. Li nichʼonile oy kʼusi tsots skʼoplal tskʼanbe li stote, pe ta skoj ti chiʼo kʼuyelan chtakʼbate, akʼo mi muʼyuk srasonal, yan-o buchʼu chalbe sventa xalbe li stote. ¿Kʼu van yelan chaʼi sba li totile? Ti jech yan-o xa buchʼu chalbe sventa oy kʼusi tskʼanbe stot li nichʼonile xchiʼuk ti jech tspas-oe, ¿mi lek van chaʼi li totile? Moʼoj. Li lekil totile jaʼ lek chaʼi ti jaʼ xkʼanbat stuke xchiʼuk ti ta sjunul yoʼonton skʼanik kʼusitik chtun yuʼunik li xnichʼnabe.
Jchaʼalbetik skʼoplal li skʼelobil sventa olol ti laj yal Jesuse: «Li voʼoxuque chopoloxuc, pero xanaʼic cʼusi lec chavacʼbeic li anichʼnabique. ¡Buuc xa li Jtotic te oy ta vinajele, lec cʼusi chacʼbe li bochʼotic ta scʼane!» (Mateo 7:11). Melel, yuʼun mi oy ta yoʼonton chakʼbe kʼusitik lek xnichʼnab li lekil totile, mas to oy ta yoʼonton chchikinta xchiʼuk tstakʼ j-orasiontik li Jtotik ta vinajele.
Oy ta yoʼonton ti jaʼ jkʼopontik stuk li Diose, akʼo mi solel chopol chkaʼi jbatik ta skoj li kʼusitik chopol ta jpastike. Muʼyuk buchʼu svaʼanoj sventa chchikinta li j-orasiontike. Xi tstojobtasutik li Vivliae: «Acʼbo sventain Mucʼul Dios scotol li avocole; jaʼ chascoltaot, jaʼ chayicoot» (Salmo 55:22). Mu stakʼ ti jaʼ jkʼopontik li santoetike mi jaʼuk yan buchʼu sventa xkʼot ta kajkʼopojeltik. Jaʼ lek kakʼtik persa ti lekuk xkil jbatik xchiʼuk li Diose, mi jeche jun koʼonton ta jkʼopontik.
Oyutik ta yoʼonton ta jujuntal li Jtotik ta vinajele. Oy ta yoʼonton tskoltautik kʼalal oy jvokoltike xchiʼuk chalbutik ti xijnopaj ta stojolale (Santiago 4:8). ¡Xijmuyubaj ti xuʼ xijnopaj ta stojolal li Dios kuʼuntik xchiʼuk Jtotike, li Buchʼu chaʼi j-orasiontike! (Salmo 65:2.)