Kʼalal tsmukul satiot li anup achiʼile
CHAKʼBE tajek svokol snup xchiʼil li buchʼu chmukul sativane. Junantike chakʼik ta perton snup xchiʼilik mi la sutes yoʼontone, vaʼun chakʼik persa sventa lekuk xil sbaik yan velta.a Pe akʼo mi chchʼak sbaik o mi muʼyuk, chil-o svokol li buchʼu chichʼ mukul satiele. ¿Kʼusi xuʼ skoltaot mi lajem tajek avoʼontone?
TEKSTOETIK TA VIVLIA TI XUʼ SKOLTAOTE
Akʼo mi kʼux tajek chaʼiik li buchʼutik mukul satiatik yuʼun snup xchiʼilike, te staoj spatobil yoʼontonik li ta Vivliae. Laj yakʼik venta ti muʼyuk iktabilik yuʼun li Diose xchiʼuk snaʼoj ti kʼu to xkʼuxul chaʼiike (Malakias 2:13-16).
«Kʼalal mu xa jnaʼ kʼusi ta jpas yuʼun li vokolile, voʼot la apatbun koʼonton xchiʼuk la apasbun ta jun koʼonton» (Salmo 94:19).
Xi chvul ta sjol li Bile: «Kʼalal la jchan li teksto liʼe, xkoʼolaj ti yakal tsmeyun Jeova ta sjunul yoʼonton laj kaʼie, jech kʼuchaʼal tspas jun jkʼanvanej totile».
«Tukʼ chavakʼ aba ta stojolal li buchʼu tukʼ chakʼ sbae» (Salmo 18:25).
Xi chal Carmen ti oy jayibuk u laj yichʼ mukul satiel yuʼun smalale: «La smukul satiun li jmalale, pe jnaʼoj lek ti mu jechuk tspas li Jeovae, muʼyuk chiktaun li Stuke».
«Mu me kʼusi xavul-o avoʼontonik jsetʼuk, jaʼ lek albeik Dios ta orasion li kʼusi chavul-o avoʼontonike, ta sjunul avoʼontonik xakʼanik vokol [...]; vaʼun li jun oʼontonal yuʼun Dios ti toj echʼ xa noʼox lek ti jaʼ mu sta li snopben krixchanoetike chchabi avoʼontonik» (Filipenses 4:6, 7).
Xi chal li Sashae: «Ep ta velta la jchanilan li teksto liʼe. Kʼalal mas la jpas orasione, laj kaʼi ti la spasbun ta jun koʼonton li Diose».
Li buchʼutik laj xa kalbetik skʼoplale laj onoʼox van snopik ti muʼyuk xa kʼusi stakʼ spasike, pe la spat yoʼontonik ta stojolal Jeova xchiʼuk jaʼ koltaatik yuʼun li Vivliae. Xi chal kaʼitik li Bile: «Li xchʼunel koʼontone jaʼ laj yakʼbe sbalil li jkuxlejal kʼalal mu xa kʼusi stakʼ pasel laj kaʼie. Akʼo mi xkoʼolaj ti lixanav kʼuk sjalil laj kaʼi ‹ta stenlejaltik ti ikʼ tajeke›, muʼyuk bu xiktaun-o li Jeovae» (Salmo 23:4).