VIVLIOTEKA TA INTERNET yuʼun Watchtower
VIVLIOTEKA TA INTERNET
yuʼun Watchtower
tsotsil
ʼ
  • ʼ
  • VIVLIA
  • VUNETIK
  • TSOBAJELETIK
  • be xchanobil 8 paj. 107-paj. 110 par. 1
  • Aʼio kʼu stsatsal chakʼopoj

Muʼyuk svideoal.

Paso perton, mu stij li videoe.

  • Aʼio kʼu stsatsal chakʼopoj
  • Tabo sbalil li Chanob vun sventa Kabteltik yuʼun Diose
  • Yan vunetik ti xkoʼolaje
  • Jelilanbo snukʼilal
    Tabo sbalil li Chanob vun sventa Kabteltik yuʼun Diose
  • Jelilano li yechʼomal avee
    Tojobkutik lek ta xchanel vun xchiʼuk ta chanubtasvanej
  • Kʼelbo sat li buchʼu chakʼopone
    Tabo sbalil li Chanob vun sventa Kabteltik yuʼun Diose
  • Oyuk kʼusi xavakʼbe xchan li yantike
    Tabo sbalil li Chanob vun sventa Kabteltik yuʼun Diose
Kʼelo kʼusitik yan
Tabo sbalil li Chanob vun sventa Kabteltik yuʼun Diose
be xchanobil 8 paj. 107-paj. 110 par. 1

XCHANOBIL 8

Aʼio kʼu stsatsal chakʼopoj

¿Kʼusi smakojbe skʼoplal?

Jaʼ ti lek tsots xakʼopoje. Sventa xanaʼ kʼu stsatsal chakʼopoje, skʼan xatsak ta venta liʼe: 1) ti kʼu yepalik xchiʼuk ti kʼu yelanik li buchʼutik te chaʼiike, 2) li kʼusitik xuʼ xchʼaybat-o yoʼontonike, 3) li kʼusi chavalbe skʼoplale xchiʼuk 4) li kʼusi oy ta avoʼonton akʼo xchanike.

¿Kʼu yuʼun tsots skʼoplal?

Mi mu xaʼiik lek li krixchanoetike, yikʼaluk van chchʼay yoʼontonik o mu jamaluk ta aʼiel chaʼiik li kʼusi chavale. Pe mi toj tsots chakʼopoj xtoke, xuʼ van mu xa skʼan xchikintaik o muʼyuk xa van cha-ichʼvan ta mukʼ chilik.

MI KʼUN noʼox chkʼopoj li buchʼu tsjelubtas mantale, xuʼ oy buchʼu chlik nikavuk. Mi toj kʼun chkʼopoj li jun jcholmantale, yikʼaluk muʼyuk chchikintabat yuʼun li yajval nae. Jech xtok mi kʼun chkʼopojik li buchʼutik chakʼ sloʼilik ta tsobajele, mu stabeik sbalil li yantike (Evr. 10:24, 25). Yan mi tsots chal ti bu mu sta-o li buchʼu tsjelubtas mantale, muʼyuk xa lek chaʼi sbaik li buchʼutik te chaʼiike o chkap sjolik (Prov. 27:14).

Tsako ta venta li buchʼutik te chaʼiike. ¿Buchʼu yakal chachiʼin ta loʼil? ¿Mi jun noʼox krixchano, mi sjunul utsʼ alalil, mi jaʼ li buchʼutik te tsobolik ti chbatik ta cholmantale, mi jaʼ li tsobobbaile o mi ta jun asamblea? Ti kʼu yelan lek noʼox stsatsal chijkʼopoje jelajtik skʼan jpastik ta skoj ti bu oyutike.

Li yajtuneltak Diose ep onoʼox ta velta kʼopojik ta yeloval epal krixchanoetik. Kʼalal laj yichʼ akʼel ta stojolal Dios li templo ta Jerusalen ta skʼakʼalil Salomone, muʼyuk toʼox tstunesik mikrofono, jaʼ yuʼun li Salomone muy ta jun toyol luchlebal xchiʼuk «tsots icʼopoj» kʼalal laj yakʼbe bendision li jteklume (1 Rey. 8:55; 2 Crón. 6:13). Te van jayibuk siglo ta tsʼakale, kʼalal laj yichʼik li chʼul espiritu ta Pentekostes ta sjabilal 33 ta jkʼakʼaliltike, ep buchʼutik la stsob sbaik batel ta stsʼel li jchʼunolajeletik ta Jerusalen ti jutebik noʼoxe, oy ta yoʼontonik mantal ta melel li jlome, li yantike jaʼ noʼox chlabanvanik. Lek ti kʼu yelan la spas li jtakbol Pedroe, yuʼun «vaʼi» xchiʼuk «tsots» lik kʼopojuk (Ech. 2:14). Vaʼun kʼot ta yoʼontonik li kʼusi laj yale.

¿Kʼuxi xuʼ xavakʼ venta mi lek noʼox ti kʼu stsatsal chakʼopoj ti bu oyote? Jaʼ akʼo venta kʼu yelan chaʼi sbaik li buchʼutik te chaʼiike. Mi chavakʼ venta ti oy junantik mu xaʼiik leke, skʼan tsots xakʼopoj.

Akʼo mi jun noʼox o mi ep li buchʼu chakʼopone, skʼan xatsak ta venta ti kʼu yelanike. Mi oy buchʼu mu xaʼi leke, jaʼ mas lek ti tsots xakʼopoje. Pe mi mu xaʼi ta skoj ti oy xa sjabilale, muʼyuk me lek chaʼi xtok mi tsots chakʼopoje, yuʼun xuʼ snop ti muʼyuk lek atalelale. Ta yantik lum xtoke cha-ilin xa chilik o muʼyuk xa smalael avuʼun chilik mi tsots chakʼopoje.

Tsako ta venta li kʼusitik xuʼ xchʼaybat-o yoʼontonike. Li ta cholmantale ep kʼusitik skʼan jtsaktik ta venta yoʼ jnaʼtik kʼu stsatsal chijkʼopoj. Skʼan xkaʼitik kʼu stsatsal chijkʼopoj ta skoj ti chbakʼ o chnik li karoetike, ti xvochlajet li ololetike, ti xvojlajet li tsʼiʼetike, ti toj tsots chbakʼ li musika o li televisione. Li ta yantik lum ti bu toj nopajtik li naetike muʼyuk lek chaʼi yajval na mi tsots ta jkʼopontik ti tsta to ta chikintael li slakʼnae.

Li ermanoetik ti ch-echʼ sjelubtasik mantal ta tsobajel o ta asambleae ep kʼusitik skʼan stsakik ta venta ek. Kʼalal muʼyuk lek makal ti bu tsjelubtasik mantale, jelel tajek kʼalal chichʼ jelubtasel ta jun salon ti lek makale. Li ta Latinoamericae oy chaʼvoʼ misionero ti laj yetʼesik mantal ta yamakʼ jun vinik ti lek chaʼi mantale, pe jaʼ noʼoxe te oy jkot kots ti mu xpaj ta okʼele xchiʼuk te noʼox nopol tspasik kʼin ti tstʼomesik yolon kʼokʼ o koetee.

Kʼalal yakal chajelubtas mantale, xuʼ van oy kʼusi chchʼaybat yoʼontonik ti persa skʼan xapaj o skʼan tsots xakʼopoje. Jech kʼuchaʼal liʼe, mi ta lamina pasbil ti bu chavetʼes mantale, mu xa xaʼiik jsetʼuk mi tal tsatsal voʼe. Jech xtok, chchʼay koʼontontik mi ch-okʼ ololetik o mi likem xa tsobajel kʼalal chkʼotik li yantike. Jaʼ yuʼun skʼan xanaʼ kʼusi chapas sventa xaʼiik lek li kʼusi yakal chavale.

Manchuk mi jtunel onoʼox li mikrofonoe, bakʼintike skʼan onoʼox tsots chkʼopoj li buchʼu tsjelubtas mantale. Skʼan me mas tsots xkʼopoj li buchʼutik tsjelubtasik mantal mi jaʼo batem luse.

Tsako ta venta kʼusi mantalil chajelubtas. Li kʼusi mantalil chajelubtase jaʼ chakʼ anaʼ kʼu stsatsal skʼan xakʼopoj. Mi skʼan tsots chakʼopoj ta skoj li kʼusi mantalil chavale, skʼan jech chapas. Jech kʼuchaʼal liʼe, mi chakʼel junuk teksto ti bu tsots chal mantale, skʼan mas tsots xakʼopoj, yan mi jaʼ noʼox chalbe skʼoplal ti skʼan jkʼan jbatike, skʼan mas kʼun xakʼopoj. Akʼo venta kʼu stsatsal skʼan xakʼopoj ta sventa ti kʼusi mantalil chajelubtase, pe maʼukuk me tsots akʼoplal xavaʼi aba.

Mu me xchʼay xavaʼi li kʼusi oy ta avoʼonton akʼo xchanike. Mi oy ta avoʼonton ti akʼo spasik li kʼusi chavale, jaʼ lek ti mas tsots xakʼopoje; pe mi jaʼ oy ta avoʼonton ti akʼo sjel li kʼusi tsnopike, mu me toj tsotsuk xakʼopoj sventa mu xiʼik. Mi jaʼ noʼox chapatbe yoʼontonike, mas me lek mi kʼun chakʼopoje.

Mas tsots xakʼopoj kʼalal sta-oe. Mi oy ta avoʼonton ti akʼo xaʼibot kʼusi chaval li buchʼu chʼayal yoʼontone, skʼan mas tsots xakʼopoj. Li totil meʼiletike jaʼ jech tspasik kʼalal chalbeik yalab xnichʼnabik ti mu xa xtajinik xchiʼuk ti x-ochik xa ta yut nae. Li ermanoetik ti tslikesik tsobajel o junuk asambleae skʼan mas tsots chkʼopojik ta skoj ti jaʼ to tslikesike. Jech xtok mi ta jamalaltik ch-abtej li buchʼu chkʼot skʼopon li jun jcholmantale, skʼan mas tsots chkʼot skʼopon.

Mi chchikintabot xaʼox li yajval nae, tsots me skʼoplal ti jechuk-o tsots xakʼopoje. Mi muʼyuk tsots chakʼopoje, xuʼ tsnop ti muʼyuk lek chapalote o ti muʼyuk achʼunoj lek li kʼusi chavale.

Mi tsots chijkʼopoj kʼalal oy kʼusi ta jkʼantik ti akʼo spasike, chtijbat yoʼontonik sventa tspasik (Ech. 14:9, 10). Xuʼ me mu xil-o svokolik mi tsots chkaltik mantale. Li jchabichukinab ta Filipose tsmil xaʼox sba, yuʼun la snop ti jatavik xa batel li jchukeletik ti jaʼ toʼox chchabie. «Pe xi tsots laj yal li Pabloe: ‹¡Mu xamil aba, yuʼun liʼ oyunkutik jkotolkutike!›.» Ta skoj taje muʼyuk xa la smil sba. Li Pablo xchiʼuk Silase la xcholbeik mantal li jchabichukinab xchiʼuk yutsʼ yalale, vaʼun pasik ta jchʼunolajel skotolik (Ech. 16:27-33).

¿Kʼusi xuʼ jpastik yoʼ lekuk noʼox ti kʼu stsatsal chijkʼopoje? Oy jlom krixchanoetike chakʼik tajek persa ti lekuk noʼox ti kʼu stsatsal chkʼopojike. Yikʼaluk van kʼun tajek chkʼopojik ta skoj ti xlamet noʼox skʼopojelike; pe mi chakʼik persae, xuʼ van mas xa tsots chkʼopojik. Mi oy ta avoʼonton ti lekuk noʼox stsatsal ti kʼu yelan chakʼopoje, xuʼ xachanilan ti kʼu yelan chavichʼ ikʼe xchiʼuk ti kʼu yelan chavakʼ aba kʼalal vaʼalote. Manchuk mi chotolot o mi vaʼalot, tukʼ xavakʼ aba xchiʼuk tukʼ xavakʼ li ajole. Tukʼ xavakʼ li anekebe sventa xnoj lek ta ikʼ apulmon kʼalal chavichʼ ikʼe. Mi xatojob xa lek ti kʼu yelan chalokʼes li ikʼ ta apulmone, chlekub ti kʼu stsatsal chakʼopoje.

Li yantik xtoke toj tsots tajek chkʼopojik. Nopem van xaʼi jech chkʼopojik ta skoj ti ta jamalaltik ch-abtejike o ta skoj ti oy kʼusitik chbakʼ ti bu oyike. Bakʼintik xtoke jaʼ ta skoj ti kʼu yelan chʼiemik talel ti nopem xaʼiik ti tsots tajek tskʼopon sbaike o ti chtuchʼbe sbaik ta be li sloʼilike. Jaʼ yuʼun tsnopik ti jaʼ to van chchikintabatik kʼalal mas tsots chkʼopojike. Li kʼusi chkoltaatik sventa snaʼ kʼu stsatsal skʼan xloʼilajike, jaʼ mi laj yakʼik batel ta xkuxlejalik li mantal liʼe: «Lapik me li smukʼul xkʼuxul avoʼontonike, li slekil avoʼontonike, ti bikʼit chavakʼ abaike, ti manxoukoxuke xchiʼuk tsʼikuk me avuʼunik» (Kol. 3:12).

Ta skoj ti lek chachapan aba, ti chakʼopon Jeova xchiʼuk li kʼusitik achanoj xa ta skoj ti chalokʼilan ta cholmantale, jaʼ tskoltaot sventa lekuk ti kʼu stsatsal chakʼopoje. Mi chajelubtas junuk mantal ta tsobobbail o mi chachol mantale, teuk me ta ajol ti xuʼ stabeik sbalil yantik mi xaʼiik lek li kʼusi chavale (Prov. 18:21).

¿KʼU YUʼUN SKʼAN MAS TSOTS XAKʼOPOJ?

  • Sventa oyuk ta yoʼontonik xchikintael kʼalal ep tsobolike.

  • Sventa mu masuk xchʼay yoʼontonik.

  • Sventa xchikintaik li kʼusi tsots skʼoplal chavale.

  • Sventa spasik li kʼusi chavale.

  • Sventa oyuk ta yoʼontonik xchikintael manchuk mi jun noʼox o mi ep te oyik.

¿KʼUXI XUʼ XAPAS?

  • Akʼo venta ti kʼu yelan chaʼi sbaike. Sventa lek xaʼiike, oyuk noʼox me smelolal ti kʼu stsatsal chakʼopoje.

  • Chano lek snojesel ta ikʼ apulmon kʼalal chavichʼ ikʼe.

PASO LIʼE: Kʼun xachan li kʼusi chal Echos 19:23 kʼalal ta 41. Tsako ta venta li kʼusitik yakal chkʼot ta pasele xchiʼuk li stsʼak loʼile. Akʼo venta buchʼu chloʼilaj xchiʼuk kʼu yelan li stalelale. Mi laje, kʼelo skotol versikulo sventa mas tsots o mas kʼun xakʼel ti bu sta-oe.

    Vunetik ta tsotsil (2001-2025)
    Lokʼan
    Ochan
    • tsotsil
    • Tako batel
    • Ti kʼu yelan chak'ane
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ti kʼutik yelan xuʼ xichʼ tunesele
    • Política de privacidad
    • Configuración de privacidad
    • JW.ORG
    • Ochan
    Tako batel