Part 8
Yuvula Etavo Liesanda Kuama Etavo Liocili
1. Catiamẽla kefendelo, oku nõla kupi omanu va kasi loku liyaka lakuo oloneke vilo?
YESU wa popia hati: “U wosi ka kasi lame unyali wange.” (Mateo 12:30) Etu ci tava okuti tu kala konele ya Yehova, ale konele ya Satana. Onepa yalua yomanu, va sima okuti va kasi loku fendela ciwa Suku, pole Embimbiliya li popia hati Satana o kasi “loku kemba oluali luosi.” (Esituluilo 12:9) Olohuluwa viomanu va sima okuti ovo va kasi loku fendela Suku, pole va kasi oku fendela Satana Eliapu! Omanu etaili va kasi loku liyaka locitangi catiamẽla koku nõla: Ovo ci tava okuti va fendela Yehova, “Suku yocili,” ale Satana, “isia yuhembi.”—Osamo 31:5; Yoano 8:44.
Liteyuila Ketavo Liesanda
2. Onjila yipi Satana a siata oku tateka layo omanu oku fendela Yehova?
2 Oku nõla oku fendela Yehova, okuo olondunge vinena oku taviwa la Suku. Pole, Satana ka sanjukila omunu yuna o yongola oku vumba Suku. Omo liaco, eye o linga cosi ci tava oco a kokele ovitangi komanu vana va kasi oku ci linga. Onjila yimue eye a siata oku linga, poku yoliwa epembe ale oku nena elambalalo li tunda kakamba kuenda ku vakuepata. Yesu wa lungula hati: “Ovanyali vomunu vakuepata liaye.”—Mateo. 10:36.
3. Nda okuti umue ukuepata liove ale ekamba liove o suvuka oku fendela kuove Suku, nye oka linga?
3 Nda hẽ ceya oku lipita love, nye oka linga? Omanu valua va kũlĩha okuti onjila yavo yoku fendela ka ya sungulukile, pole ovo ka va yongola oku pongoloka. Ovo va sima okuti ka ca sungulukile kepata liavo nda va linga epongoloko liaco. Anga hẽ ca sunguluka? Nda ove wa limbuka okuti vamue vakuepata liove va sipa epangue, nda kua va lunguile hẽ okuti epangue liaco lika va nyõla? Ocili okuti ove nda kua likongelele lavo koku sipa epangue, haciliko hẽ?
4. Nye Yehosua a sapuila va Isareli catiamẽla kefendelo koloneke viaye?
4 Yehosua wa vetiya va Isareli oco va yuvule ovituwa vĩvi viatavo kuenda oviholo via vakukululu yavo. Eye wa popia hati: “Oco cilo sumbi Yehova. U vumbi lutima wosi locili. Tundisi olosuku vina via vumbaile olo sekulu viene kesinya liolui lio kEgito. Kuenje vumbi Yehova.” (Yehosua 24:14) Yehosua wa lekisa esunguluko ku Suku, kuenje Yehova wo sumũlũisa. Nda tua lekisa esunguluko ku Yehova eye oka tu sumũlũisavo.—2 Samuele 22:26.
Yuvula Ovina vi Lingiwa Vefendelo Liesanda
5. Momo lie tu sukilila oku siapo ovina via tiamẽla koviteka?
5 Oku yuvula etavo liesanda ci lombolokavo oku siapo cosi catiamẽla koviteka ndeci, umbanda, oku tãha, oku singila, oku liangula kuenda ovina vikuavo via lisoka lavio. Eci ca velapo, momo ci lekisa okuti tua kolela ku Yehova.
6. Nye Akristão vo kocita catete va linga lalivulu avo umbanda?
6 Kũlĩhĩsa eci Akristão vamue vo kocita catete va linga eci va nõlapo oku kuama etavo liocili. Embimbiliya liti: “Ovimbanda vimue via nena alivulu avio kuenje va a yokela kovaso a vosi.”—Ovilinga 19:19.
7. Nye tu pondola oku linga nda olondele vi kasi loku tu sakalaisa?
7 Vamue va fetika oku vumba Yehova okuti kosimbu va likongelele vo vituwa viatiamẽla kumbanda loku tãha ci tava okuti va talisiwile ohali lolondele. Nda ci pita love, vilikiya onduko ya Yehova lolukandi vohutililo. Eye oka ku kuatisa.—Olosapo18:10; Tiago 4:7.
8. Ndamupi Akristão va tenda oviteka, kuenda alitalatu ana a siata oku kuamiwa kefendelo liesanda?
8 Vana va yongola oku fendela Yehova va sukila oku siapo oku kuama ovina viatiamẽla koviteka, ale alitalatu ana a panga onepa kefendelo liesanda. Akristão vocili va “enda enda lekolelo, ha loku kolelako lovaso.” (2 Va Korindo 5:7 ) Ovo va sumbila ocihandeleko ca Suku cina ci pisa oviteka vefendelo.—Etundilo 20: 4, 5.
Likongela Lomanu va Yehova
9. Elungulo lipi Embimbiliya li eca liatiamẽla koku kala vakualondunge?
9 Embimbiliya li popia hati: “U endaenda la vakualondunge o lingavo ukualondunge.” (Olosapo13:20) Nda tu yongola oku kala vakualondunge, tu kuete oku endaenda ale oku likongela Lolombangi via Yehova. Ovo omanu vamue va kasi loku endela vonjila yi tuala komuenyo.—Mateo 7:14.
10. Ndamupi Olombangi via Yehova vi pondola oku ku kuatisa oku fendela Suku?
10 Olombangi via Yehova vi kuete onjongole lomanu. Upange wavo oku kuatisa omanu vana va sunguluka oco va kuate elomboloko liocili Cembimbiliya ci tuala komuenyo ko pui. Ovo ci tava okuti va ku kuatisa oku lilongisa Embimbiliya ocali. Ovo vaka tambulula apulilo ove kuenda vaka ku lekisa ndomo o kapako ukũlĩhĩso Wembimbiliya komuenyo wove.—Yoano 17:3.
11. Ndamupi olohongele via Kristão vika ku kuatisa?
11 Ndomo ca siata, kolohongele viavo Konjango Yusoma, ove oka lilongisa vali calua catiamẽla kolonjila via Yehova. Oka pamisiwa konjongole yove yoku kuama etavo liocili. Kuenda oka tambula epindiso ndomo o pondola oku kuatisa vakuene oku lilongisa eci catiamẽla kocili Cembimbiliya.—Va Heveru 10:24, 25.
12. Ndamupi ohutililo yi pondola oku ku kuatisa oku vumba Suku?
12 Osimbu ove oka amamako lilongisa vali catiamẽla konjongole ya Yehova kuenda kocipango caye, ombili yove kolonjila viaye viocisola yika livokiya. Ove oka amamakovo konjongole yove yoku linga eci cu sanjuisa kuenda oku yuvula eci a suvuka. Ivaluka okuti ove ci tava oku amẽla ku Yehova pokati kohutililo oku u pinga oco a ku kuatise oku linga eci ca sunguluka kuenda oku yuvula eci civĩ. —1 Va Korindo 6:9, 10; Va Filipoi 4:6.
13. Ndamupi o pondola oku sanjuisa utima wa Yehova?
13 Vokuenda kuotembo, osimbu o kasi loku amamako oku kula kespiritu, oka mõla esukila lioku litumbika ku Yehova poku papatisiwa oco o kale Ombangi ya Yehova. Poku likongela lomanu va Yehova, ove oka sanjuisa utima wa Yehova. (Olosapo 27:11) Ove oka kala pokati komanu va sanjuka vana Suku a popia hati: “Nunga volonulo viavo, loku ñuala ñuala pokati kavo. Kuenje ndinga Suku yavo, lovo va linga omanu vange.” —2 Va Korindo 6:16.
[Elitalatu kemẽla 25]
Alongiso —Ocili Kuenda a-a Esanda
● Suku Umosi Muvatatu: Atavo alua a longisa okuti Suku umosi muvatatu. Ovo va popia hati, “Isia Suku, Omõla okuti [Yesu] Suku, kuenda Espiritu Sandu o Suku vo. Pole, ka kuli Suku umosi muvatatu, te lika Suku umosi.”
Embimbiliya ka litukula ondaka “Suku umosi muvatatu,” ndaño oku longisa okuti Yehova omunu umosi muvatatu. Yehova eye lika Suku. Elivulu lia 1 va Korindo 8:6 li popia hati: “Kokuetu kuli Suku umosi lika, eye Isietu.” Yehova eye Lika Wavelapo. Yesu hayeko Suku pole, “Omõla a Suku.” (1 Yoano 4:15) Cimuamue haico, okuti espiritu sandu hasukuko. Kuenda espiritu sandu hamunuko pole, ongusu ya velapo ya Suku. —Ovilinga 1:8; Va Efeso 5:18.
● Ocilelembia [Alma]: Atavo alua a longisa okuti vokati komunu muli ocina cimue ka ci fi ci tukuiwa okuti ocilelembia. Pole, Embimbiliya li longisa okuti, ocendalomuenyo omunu waco muẽle o kasi lomuenyo okuti o fa.—Efetikilo 2:7; Esekiele 18:4.
● Ifelu: Atavo alua a longisa okuti ovilelembia violondingaĩvi vi talisiwa ohali vifelu viondalu ka yi pui. Embimbiliya lilombolola okuti ava vafa ‘lacimue va kũlĩha.’ (Ukundi 9:5) Olio lilongisavo okuti “Suku eye ocisola.” (1 Yoano 4:8) Yehova Suku yocisola, lalimue eteke a talisa ohali vakuavo londalu.
Okakasia: Nye Embimbiliya lilongisa catiamẽla ku Suku umosi muvatatu, kocilelembia, kuenda kifelu?
[Elitalatu kemẽla 28]
Nda Siapo Olondele
Vuteke umue osimbu nda kala oku pekela lulume wange, nda yeva ondaka yimue ya vilikiya onduko yange olonjanja vitatu. Noke nda mõla okuti olusoka luakala loku litepa pokati kuenje nda mõla ocina cimue ca setanhãla ombunje ca kala loku iñila vokati kimo liange. Pole, ulume wange ka tẽlele oku mõla lacimue catiamẽla kovina evi. Omo liaco, nda yeva ocina cimue ca kala loku ndi yoka lãvi, kuenje eci ca pita olosãi vialua.
Eci pa pita olosãi epandu, ondaka yambilikiya onjanja yavali. Vonjanja yimosi, onjo yosi ya kala hoti ño yeyuka to ovava. O nyõha yimue ya kala loku tunda vovava kuenje ya limuñila vokuokuo kuange. Nda seteka oku yi li takumũla oco yi nunde. Pole, nda kuata usumba. Noke yeci, ovava kuenda o nyõha via takata ame nda imbiwa posi. Sia kuatele olondunge ci soka olowola vialua. Noke ondaka ya popia lame oco ngende ketambo limue liolondele vimbo. Eci nda pula kespiritu eli okuti onduko yove ove elie, eye wa eca onduko yimue yi lomboloka okuti “ukuakukuata ovokuasi, pole ku kuata omõla layumue.” Eye wa ndi likuminya oku kala ohuasi pokati kunene woku sakula.
Olombeyi vio kolonepa viosi vieyale yale kokuange. Pole, osimbu handi ka va pitilile, ovo va molẽhela ale volumuĩlo lumue lu likasi nda kuata. Kuenje eci umue pokati kolombeyi eya kokuange, ndi tokekisa eka liange leka liaye loviyemba haico ndi limbuka eci ca koka uvei waco. Espiritu liaco lia ndi sapowalekovo olombongo evi omanu va kuete oku feta.
Nda tambowale olombongo vialua lolombanjaile omo lioku sakula kuwa nda tẽlaile oku linga. Nda fetika ‘oku kuata ovokuasi,’ pole nda kuatavo elomboloko ‘liokuti si kuata omõla layumue.’ Olonjanja viosi eci ndi kutulula omõla umue, omõla wavali o fa. Eci ca kala ohali yalua kokuange. Ci soka anyamo 12 nda litumbikile kolondele, epandu liomãla vange vosi va fa.
Kuenje nda fetika oku likutilila ku Suku oco a ndi kuatise. Nda likutalaile lonjongole yocili. Eteke limue, yimue Ombangi ya Yehova ya veta kepito liange. Ndaño okuti nda kuata ocituwa coku va lupuisa, eteke liaco nda sokolola oku va yevelela. Vokuenda kuombangulo tua kuata, nda lilongisa okuti nda kala loku fendela olondele. Kuenje nda limbuka okuti ndi sukila oku vi siapo.
Eci nda ci sapuila kondele, oyo ka ya tavele, ya popia hati, eci ka ci litava locisimĩlo cange. Kuenje ame nda popia hati: “Si yongola vali lacimue love.”
Nda yoka ovina viosi nda kuata vioku tãha. Kuenje nda lilongisa Embimbiliya Lolombangi via Yehova, nda litumbika ku Yehova kuenje nda papatisiwa kunyamo wo 1973. Cilo ñuete omãla vatãlo va kasi luhayele uwa. Ulume wange layevo wa linga Ombangi ya Yehova, wa papatisiwa. Ndomo ca lomboluiwa la Josefina Ikezu.
Okakasia: Ndamupi ukãi umue a li teyuila kolondele?
[Elitalatu kemẽla 26]
Ndamupi ove o pondola oku kuama etavo liocili?