Ove he Nye Wakuliha Kueci Catiamela Kowanga?
OWANGA! Nye hẽ ove osima catiamẽla kondaka eyi?
Komanu valua, eci cikasi ndovisimilo viesanda kuenda ka vavikapeleko muẽle ocili. Kokuavo, owanga wavalingila ndocina cimue coku sima ño−ndeci ociliangu cakuka okuti ca wala olosapẽu lolokapa, kuenda civokiyako avava olondilili, loku venja venja vombia yimue yinene, copongolola omanu oku kala ndovimboto, kuenda kuteke, cipãlala lolueyo, osimbu ceca ovinjola linjembe vimue vivi.
Komanu vakuavo, owanga uvalinga usumba. Olonoño vimue, via popia hati, onepa yomanu valua voluali luosi, vatava okuti umbanda ukasiko muẽle, kuenda upondola oku nyõla omuenyo womanu. Olohuluwa viomanu vatava okuti owanga uvi calua, ukoka ohele, kuenda ulinga calua usumba. Ndeci, elivulu lilombolola eci catiamẽla katavo akasi vocifuka co Afrika lipopia ndoco: “Oku tava katutu okuti alinga lãvi, ndeci okuliangula kuenda owanga , ovina viaco evi vitaviwa calua komanu vakasi vocifuka co Afrika Olonganga loviliangu, omanu vamue okuti ka vasoliwe vovambo ale posongo va tunga. Otembo yilo handi, kuli olofeka okuti, olonjanja vimue olongangu vitipuiwa lomanu vakasi lavo vimbo limuamue toke muẽle eci vifa.”
Pole, kolofeka vio Kutakelo, owanga ukuete atutu okaliye okuti wasumbiwa calua. Alivulu, o televisão, kuenda olosinema, viasiata okulekisa ovina vialua vitepulula oku kuata usumba lowanga. David Davis okuti wasiata oku kulihisa eci catiamẽla kolomapalo, wapopia hati: “Cikomõhisa ceci okuti vonjanja yimosi olonganga vava okuti amãlehe, kuenda valunguka muẽle calua. O Hollywood (okuti olupale lumue oku vasiata oku pongiyila olosinema), yitẽla muẽle oku yapula omanu. Olongana (vimõlehela volosinema), okuti vialunguka kuenda vikola ovinjola, kuenje, omanu valua ndeci, akãi lomãla vavisola calua.” O Hollywood yakuliha ndomo yipondola oku pongolola ovisimilo viomanu.
Omanu vamue vapopia hati, kofeka yo Estados Unidos, ovihilahila viaco viowanga vikasi okulivokiya calua. Tunde eci oluali luafetika okuamako kuloño, kuasiata oku kala etendelo lielivokiyo liomanu, okuti vavetiyiwa lovisoko viakãi vakasi vatavo, kuenda vasumua calua omo liovohembi aletiwile vatavo okuti vakuama olonepa viowanga walitepa tepa. Omo liowanga walua walitepa tepa, omanu valua okuti ka vatava kupopi wokuti, “onganga.” Pole, valua valitukula hati olonganga, vatava konduko yo Wicca. Pole, ondisionariu yimue yilombolola okuti, “ondaka yaco eyi yatiamẽla katava esanda afetikila Kakristão vatete kolofeka vio Europa yombuelo kuenda kocita cilo ca 20 ocituwa caco calivokiya vali enene.a Omo liaco, valua okuti valitiamisila ovo muẽle ketavo liesanda liosimbu ale lieli liotembo yilo.
Vokuenda kuesapulo olonganga vialua okuti vaenda oku vi lambalala, loku vi talisa ohali, kuenda oku vi ponda. Cikomõhisapo vali kamue ceci okuti, olonoño viotembo yilo okuti viakuliha calua catiamẽla kumbanda vikuete onjongole yalua yokuamako vali kueci catiamẽla kovinjangatela viavo vioviteka. Noke, oku ci kulihisa ciwa, ocimunga cimue cekui liomanu lavavali kolonganga, viapula komanu eci vayongola oku kuliha catiamẽla kokuavio. Atambululo avo, aeciwa la Margot Adler ukua ku konomuisa, eci apopia hati: “Etu ka tulondingãiviko. Etu ka tufendela Eliapu. Etu katulingi cimue civi kuenda ka tuyapula omanu. Etu ka tumanuko vamue vakoka ohele. Etu tumanu vamue va sunguluka ndeci ove okasi. Etu tukuete epata, tutalavaya, kuenda tukuete elavoko lioku tẽlisa olonjongole vietu. Etu katukuete etavo limue lialitepa. Etu katukasi ndocina cimue catatama okuti cilinga usumba. Etu tukasi muẽle ndove kuenda ovisimilo vietu vialeluka muẽle calua ndevi viove.”
Ndomo ciletiwe, ovolandu aco asiata oku taviwa calua. Pole, eci hẽ cilomboloka okuti kakuli esunga lioku kuata usumba lowanga? Tukulihisi epulilo eli vocipama cikuãimo.
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Kelimi Liongelesi ondaka yaco yilekisa okuti “owanga” yitundilila Vongelesi yosimbu, yipopia hati, “wicca,” cilomboloka ukãi, kuenda “wicca,” cilomboloka ulume, okuti vosi yavo olomesele kovina viaco evi.