Ceci Okuete Oku Kũlĩha Catiamẽla Kowanga
KOLONEKE VILO catila calua oku tepisa ndomo owanga ukasi. Momo ava vatava kowanga valitepa calua. Ovo kavatava komunu umue ukuonene wavelapo ale kondotilina yimue, kuenda ka vatavavo kelivulu limue likola lilomvolola eci catiamẽla ketavo. Ovo valitepavo koviholo, kovisoko, kefendelo liavo, kuenda koku lekisa esumbilo. Kulihisa lutate eci usonehi umue apopia hati: “Upeke watiamẽla kovisimilo violuali, ukasi ndomunu wenda pocitanda cowiñi okuti oñolapo eci ayongola oku landa.” Ukãi umue ukuavo wapopia hati: “Onepa yalua yomanu okuti Kavatiamẽlele Ketavo, ka va tava kocituwa lacimue.”
Komanu valua, oku lipatãla ka kua va lingilile ocitangi. Elivulu limue likuete asapulo atiamẽla kolonganga lilombolola ndoco: “Eci ove opita locitangi cimue cikasi soketi catatama, cikulihisa lutate, kuenda nõlapo onjila okuete oku kuama. Konomuisa ciwa ovisimilo viove. Volondaka vikuavo eci cilomboloka okuti, ove okuete oku nõla pokati kovituwa viefendelo viakulihiwa kuenda kalivulu alombolola ovituwa viaco, oco olimbuke cipi cakusungulukila.
Komanu va tava kocili oku lipatãla kuaco kua va lingila ocitangi cimue cinene. Ocili ocina cimue cikasiko muẽle. Ovina ka vilingi viocili omo okuti omunu umue oyongola oco vilinge viocili. Ndeci, vokuenda kuotembo yimue, olondotolo viasimaile okuti viponsola oku sakula uveyi wesuka poku teta osanji yikuete handi omuenyo volonepa vivali, kuenje va vi kapa ponete yombeyi. Kakuli atatahãi, momo olombeyi vialua viatava okuti okutatiwa kuaco ndomo kuavakuatisa. Pole, eci ovo valavokaile ka cavatundile ciwa, momo onjila yaco eyi hayoko yisakula uveyi wesuka Omanu ka va pondola oku luvikiya ocili ovo muẽle, momo ocili cikasiko ale muẽle, pole, tusukila oku cilimbuka.
Embimbiliya likuete ocili catiamẽla kovina viespiritu. Yesu Kristu eci akala palo posi, wa popia ku Isia yaye vohutililo hati: “Ondaka yove oyo ocili.” (Yoano 17:17) Upostolo Paulu wasoneha ndoco: “Ovisonehua vi kola viosi ovitumasuku.” (2 Timoteo 3:16) Omanu valua vakuete owanga ka va tava kondaka eyi. Pole, ovo vatava kolondaka vitunda kolondele, okuti vasonguiwa lovisila viosimbu via vakuetavo haivio viuhembi, loku tava keluvikiyo liuloño. Oco hẽ, kacasungulukile okuti tukulihisa eci Embimbiliya lipopia? Kovina viosi, onepa yomanu valua voluali luosi valimbuka okuti Embimbiliya elivulu limue likola. Ndaño lovitangi, olio elivulu liovisonehua liatiamẽla ketavo okuti, likasiko muẽle toke otembo yilo. Embimbiliya liasonehiwa votembo yisoka 1.600 kanyamo, pole, koku longisa, handi lopo lisilivila. Tusokisi eci Embimbiliya lilongisa, lolondaka via popiwa lava vavetiya umbanda.
Helie Okasi Vuviali Waspiritu Ãvi?
Epulilo liavelapo likonomuisiwa oco kusangiwe elomboloko kovina viespiritu, lieli liokuti: Ovisoko viaspiritu ãvi vikasi hẽ pi? Osimbu olonganga vimue vikuama ovina vimue violuali, okuti vi tava kolosuku vimue, vikuavo vi fendela o suku yimue yitukuiwa hati ina, okuti ya sokiyiwa vomanu vatatu ndeci, ufeko ka kulihile ulume, ina, kuenda onjende yimue, cilomboloka okuti olonepa vitatu viomuenyo. Ukuacisola caye osuku yimue yikuete apamba. Olonganga vikuavo vifendelela kumosi osuku yimue yulume kuenda yikuavo yukãi. Usonehi yimue wa popia hati o suku yulume leyi yukãi vosi yavio “viasiata oku lilelisa ndukãi umue okuete ongusu yapiãla vali calua. Osuku lokusu yikuete ocituwa caye okuti eci vi sokiya ongombo, oku sulako vitunga omuenyo.” Ombiali yimue yikuavo yasoneha ndoco: “Eci cisoliwe vali enene Kowanga, okulinõlela ove muẽle olosuku ndeci, (Olosuku vialume/ale Viakãi) kuenje, citava okutalavaya lavio. Etutu liecelela okuti ove muẽle opondola oku nõla ndomo Osuku yove yikala.”
Embimbiliya lieca elomboloko liatiamẽla kovisimilo evi. Yesu Kristu otembo yosi walitumbikile kupange woku longisa vakuavo catiamẽla ku Yehova, okuti eye lika “Suku yocili.” (Yoano 17:3) Embimbiliya lilombolola ndoco: “Yehova unene, wa posokela esivayo lia piãla, haeye wa posokela esumbilo lia piãla, olosuku viosi ci sule.”−1 Asapulo 16:25, 26.
Catiamẽla Keliapu cipopiwa hẽ ndati? O Webster’s Ninth New Collegiate Dictionary yilombolola okuti, owanga ulomboloka “oku sapela leliapu.” Otembo yilo ka calelukile oku sanga omunu otava kumbanda okuti otava kolondaka evi viondisionariu, kuenje, omanu valua ka va tava okuti Satana Eliapu okasiko muẽle. Ukãi umue okuti handi ufeko, wapopia eci catiamẽla Keliapu vo The Irish Times loku popia hati: “Eye usongui umue otumila asualali, okuti okuete ongusu yalua vali okuti yomanu yisule, kuenda okasi ndombiali yimue yitumila kumue ko Irlanda.” Nda tuasima ndeci eye apopia, tutava kolondaka viokuti: “Oku tava Keliapu cilobmoloka oku tava Kakristão [Eliapu] kacitava oku kala voluali okuti Suku kakasimo.”
Calitepa ceci okuti, Embimbiliya lipopia hati, Eliapu likasiko muẽle kuenda likasi oku nena ohali yalua komanu vakasi palo posi. (Esituluilo 12:12) Yesu kalongisile lika hati Eliapu likasiko muẽle, pole walekisavo okuti, ndaño katuyongola, citava okuti tulinga onjongole Yeliapu. Ndeci asongui vamue vakuetavo liesanda, kocita catete vapopia hati, vakala oku kuama olomãhi viomõla wa Suku, kuenda vavokiyileko hati, vakala oku linga ocipango ca Suku. Yesu omo okuti wakulihile eci cikasi kosi yovitima viavo, eye wavasapuila hati: “Wa tundi ku isiene eliapu, oco vu yonguila oku linga ocipango ca isiene.” (Yoano 8:44) Handi vali, Embimbiliya kelivulu Liesituluilo lilombolola okuti Eliapu likasi oku “endaenda oku kemba oluali luosi.”−Esituluilo 12:9.
Atutu Amue hẽ Awa?
Ocili okuti, atutu amue alikongela lupeke.a Omanu valua vokotembo yosimbu kuenda vokoloneke vilo, va tava okuti, atutu alingiwa lolonganga anena ovitangi ku vakuavo. Olonganga vikuete unene umue upondola oku talisa omanu ohali toke kolofa omo liatutu. Ovisila viomanu vilekisa okuti, olonganga ovio vikuete ekandu liovitangi vialua vikasiko, ndeci, ovoveyi, olofa, kuenda ovitangi viosi vikuavo.
Otembo yilo, olonganga kavitava kolondaka viaco. Pole, ndaño cakulihiwa okuti kuli olonganga viyuvuiwa calua, kuenda kuli olondele, omanu valua vasiata oku popia hati atutu avo ka a lingi lãvi, pole, akuatisa. Va Wiccans va longisa okuti, eci cimila katutu poku tiukila ku muẽle ukuatutu aeco, cilua vali, kuenda ovo vapopia hati, eci ocitangi cimue cinene poku eca esuñalo limue. Ovolandu aeco atukuiwa okuti atutu ohenda, muakongela alumbu okuliteyuila, oku yelisa onjo yove kolohele vialua eci mutunda omunu umue wiñi, oku linga okuti koku li sola, cikaleulume ale ukãi utima waye utekela kokuove, oku kayisiwa, oku linga okuti kutundisiwa kupange wove, kuenda oku sanga olombongo vialua. Ndomo olonganga vipopia hati vikuete olongusu, cosi catikuiwa ndeti, ka cikomohisa, momo casiata muẽle calua.
Pole Embimbiliya ka li tepisa okuti kuli atutu amue awa kuenda akuavo ãvi. Vocihandeleko Suku aeca ku Mose, wa kapa ocihandeleko caye calipua. Eye wa popia hati: ‘Ko ka sumbili owima.’(Ovisila 19:26) Handi vali, tu tangavo ndoco: “Pokati keme ka pa ka sangiwe umue ukuakusingila, ndaño ukuakulova, ndaño onganga, ndaño ukuakuyamba, ndaño ukuakawengo.”−Esinumuilo 18:10, 11.
Momo lie Suku apopela eci catiamẽla kondaka eyi? Omo eye kakuatele ocisimilo coku tu limbika, eci cipondola oku tukuatisa. Yehova waeca ovihandeleko eci komanu vaye, momo ovasole calua, kuenda kayongola okuti valinga apika vusumba lovisimilo viumbanda. Omo liaco, eye olaleka omanu vaye oku amela kokuaye oco va tambule eci vasukila. Eye, eye Ukuacali covina ‘viwa longavelo yosi ya kanguka.’(Tiago 1:17) Upostolo Yoano wa kolisa vakuavo vakuetavo limuamue hati: “Cosi tu pinga kokuaye [Suku] tu ci tambula, momo tu pokola kovihandeleko viaye loku linga ovina viu sanjuisa.”−1 Yoano 3:22.
Nye hẽ Cipopiwako Catiamẽla Kaspiritu Ãvi?
Olonganga vialua okuti vitava kueci Embimbiliya lipopia catiamẽla kondaka eyi: Kuli muẽle aspiritu ãvi. Umue ukuaku vetiya catiamẽla kowanga wa lungula hati: “Kuli muẽle aspiritu ka aletiwe. Aspiritu ãvi akasiko muẽle, pole, katupondola oku a mõla lovaso etu. ‘Olondele,’ Espiritu Livi’ kuenda ‘Ocilulu,’ olondaka viaco evi viasunguluka muẽle. Ovio vikuete unene walua. Latutu alitepa tepa vipondola oku iñila vetimba lietu (nda umue waecelela okuti viukuatisa). Ovio vipondola oku iñila vetimba liomunu, noke vipopia hati, viuteyuila. Ocili muẽle, eci cikasi ndesapulo liapita la umue wa kuatiwile Lovilulu.”
Kolotembo Viembimbiliya, omanu va kuatawaile lovilulu va talisiwa ohali yalua volonepa viñi viñi. Ndeci, vamue ka va ponduile oku vangula, vamue va kala olomeke, vamue va kala ayui, kuenda vakuavo va kuatiwile longusu yavelapo omanu. (Mateo 9:32; 12:22; 17:15, 18; Marko 5:2–5; Luka 8:29; 9:42; 11:14; Ovilinga 19:16) Olonjanja vimue, ovilulu vialua okuti eci vi kuata omunu umue vonjanja yimosi, viutalisa ohali yalua. (Luka 8:2, 30) Omo liaco, kuli esunga lieci Yehova alunguila omanu vaye oco ka va ka tave kolonganga kuenda kovituwa vikuavo vio vuyombeki.
Etavo Lia Sevetiwa Vocili
Kotembo yilo, kuli omanu valua okuti vakasi oku kokiwila kowanga, omo vasima hati, ka ulingi cimue kuenda u va kuatisa ketavo. Vovambo amue, omanu vaco vasiata oku tava kowanga. Eci kacikoki usumba. Omo liaco, olonjanja vialua wasiata calua okulingiwa. Omo okuti mulo voluali vatavo vaecelela oku linga ovina vivi viatiamẽla kumbanda, atutu akasi oku taviwa lomanu valua.
Ocili muẽle, atavo oluali asiata oku kala ndocitanda okuti omanu valianja loku linõlela eci vayongola, kuenje, cikasi ndomunu umue o linõlela osapato ayongola oku landa. Pole, Yesu poku tukula olonjila vivali vinõliwa, wa popia hati: “Iñilili vombundi ya sukatela, momo ombundi yoku iñila koku nyoleha ya tanda, kuenda onjila yendako ya sanjavala, kuenje va lua va iñililamo. Puãi ombundi yoku iñila komuenyo ya sukatela, lonjila yaco ya tila, kuenje vañamiñami va yi sanga.” (Mateo 7:13, 14) Ocili muẽle okuti, etu tukuete epondolo lioku nõla onjila tuyongola oku kuama. Puãi, oku nõla tu kuete oku linga, kukuete vali esilivilo liocili, momo omuenyo wetu kopui ukasi kohele. Oco tukuate elomboloko liocili, pole, onjila yaco yisangiwa lika Vembimbiliya okuti olio Ondaka ya Suku.
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Kelimi Liongelesi, vamue vasiata oku tukula “atutu” oco valimbuke olonepa viñi viñi viatiamẽla kupeke kuenda ovina vikuavo viatiamẽla kuhembi watutu. Tanga o Despertai! 8 yosãi Yenyenye Linene yunyamo wo 1993, kemẽla 26, oku yipopia hati: “Há Algum Perigo em Praticar Magia ou em Fazer Máficas?”
[Elitalatu kemẽla 5]
Otembo yilo kuli omanu valua vasima hati owanga ka ulingi cimue vetavo
[Elitalatu kemẽla 6]
Olonjanja vialua okuti atutu akongeliwa lovina viuyombeki
[Elitalatu kemẽla 6]
Anga hẽ vakuakulinga owanga vasanjuisa Eliapu, ndaño ka valimbukile okuti vakasi oku tẽlisa olonjongole viaye?
[Elitalatu kemẽla 7]
Embimbiliya lilekisa onjila yocili