OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w00 1/4 kem. 24
  • Ava Vayaka la Suku Kavakayula!

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ava Vayaka la Suku Kavakayula!
  • Utala Wondavululi—2000
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Omanu va Yehova Vemehi Lielambalalo
  • Vupange Wokukunda!
  • Ovo va Luluvala Kelimbi limue
  • Va Lambalaliwa pole Kavakonyoha
  • Lacimue Ocimãlẽho Citẽla Okuliyaka Letu Cikakuata Eyulo
  • Kala Ukuotõi Nda Yeremiya
    Utala Wondavululi—2004
  • Anga Hẽ Tu Pokola Ku Suku Ale Komunu?
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2006
  • Atosi Avelapo Velivulu Lia Yeremiya
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
Utala Wondavululi—2000
w00 1/4 kem. 24

Ava Vayaka la Suku Kavakayula!

“Va yaka love puãi ka va ku yuli.”−YEREMIYA 1:19.

1. Upange upi Yeremiya a tambula, kuenda votembo yipi upange waco wamamako?

YEHOVA wa tuma umãlẽhe Yeremiya oco alinge uprofeto volofeka. (Yeremiya 1:5) Eci capita vokuenda kuviali wo Soma yiwa Yosiya woko Yuda. Upange wocitumasuku ca Yeremiya wamamako pokati kotembo yombuanja, tete ceci o Yerusalãi ya yuliwa lo Bavulono, toke eci omanu va Suku vambatiwa vumandekua.−Yeremiya 1:1–3.

2. Yehova wa pamisa ndati Yeremiya, kuenda okuliyaka luprofeto okuliyaka lelie?

2 Esapulo liesombiso Yeremiya akala lokukunda liakala loku va nenela onyeño. Pole, Suku wopamisa kovina viowiyilila kovaso. (Yeremiya 1:8–10) Ndeci, espiritu liocitumasuku liokuatisila volondaka evi okuti: “Va yaka love puãi ka va ku yuli, momo ame ñasi love oku ku silamẽla. Oco ca popia Yehova.” (Yeremiya 1:19) Okuyaka la Yeremiya, okuyaka la Suku. etaili, Yehova okuete ovaprofeto vaye valikuete omunga okuti ovo omanu vakasi loku talavaya ndeci Yeremiya. Ndeci eye alinga, ovo va sapula ocitumasuku condaka ya Suku lutõi. Kuenda esapulo liaco eli likasi lokupitila kuavosi, komunu lomunu kuenda kolofeka okuti nda luwa nda luvi, ocikele ca tiamẽla ño ndomo valitambulula. Ndomo cakala kotembo ya Yeremiya, etaili kulivo ava va yaka la Suku poku suvuka omanu vaya kuenda upange wavo wa tumiwa Laye.

Omanu va Yehova Vemehi Lielambalalo

3. Momo lie omanu va Yehova va siatela oku lambalaliwa?

3 Omanu va Yehova vasiata oku lambalaliwa tunde kefetikilo liocita 20. Kolofeka vimue, alume vamue lovisimilo viundingaivi vasole okutateka−oku kotola muẽle−okukundiwa kuolondaka viwa Viusoma wa Suku. ovo vasiata oku vetiyiwa lunyali wetu, Eliapu, una “o ñuala ñuala ndohosi yi koma oku sandiliya u a lia.” (1 Petulu 5:8) Noke eci okuti ‘oloneke via vakualofeka via sula’ ko 1914, Suku wa tumbika Omõlaye okuti eye Osoma yoluali luokaliye, lomoko eyi okuti: “Viala muẽle pokati kovanyali vove.” (Luka 21:24; Osamo 110:2) Poku lekisa unene waye, Kristu wa tundisa Satana kilu kuenda wo leñuila mulo vongongo. Eliapu omo lia limbuka okuti otembo yalio yimbumbulu calua, lilekisaisa esuvu liaye Kakristão olombuavekua kuenda owiñi wakahandangala akamba vavo. (Esituluilo 12:9, 17) Nye casiata okusulako kokupitolola alambalalo okuliyaka la Suku?

4. Anyiko api apita lomanu va Yehova vokuenda Kuyaki Watete Woluali, pole nye capita kunyamo wo 1919 kuenda wo 1922?

4 Olombuavekua via Yehova viapita lanyiko alua atiamẽla kekolelo vokuenda Kuyaki Watete Woluali. Ovo va tondaiwa lokupembuiwa, okukuamaiwa lowiñi, kuenda okutatiwa lelaviso. Ndomo Yesu a ci popele, ovo va ‘suvukiwa lolofeka viosi.’ (Mateo 24:9) Pokati kuyaki watokota, ovanyali Vusoma wa Suku valinga etutu limue okuti va li lingilevo Yesu Kristu. Lesanda va lundila omanu va Yehova, kuenda okuliñisa ocisoko ca Suku palo posi. Kosãi ya Kupemba yo 1918, kuaeciwa ondaka yojango yokuambata vokayike manji J. F. Rutherford, mitavaso yo Ocisoko Cutala Wondavululi, kuenda vakuacisoko caye epanduvali. Omanu ava ecelãla va kapiwile vokayike alima alua loku tumisiwa vokayike katukuiwa okuti penitenciaria federal ko Atlanta, Georgia, U.S.A Eci papita olosãi ecea, ovo va kutuluiwa. Kosãi ya Kupemba yo 1919 ocisoko ceteyuilo ca sombisa ocitangi caco onjanja yavali noke ca limbuka okuti vamanji ka va sombisiwile lesunga onjanja ya tete, kuenje esombiso kalialingiwile vali. Ocitangi ca siala konyima, kuenje olombiali viopa olopapelo vialundi kuenda Manji Rutherford lavakuacisoko caye vaeciwa muẽle pe. Ovo va fetika vali upange wavo, kuenda va pongiya olohongele viofeka via pita ko Cedar Point, Ohio, vunyamo wo 1919 kuenda wo 1922 okuti tunde opo upange wokukunda Usoma walingiwa vali longusu.

5. Olombangi via Yehova via tatiwa ndati ko Alemanya Nazista?

5 Kanyamo a fetika vulima wo 1930 kua tukuluka esipato liolombiali, kuenje o Alemanya, o Italia, lo Japão vialikongela oco vatunge ogombo. Vokufetika kuekui lialima, kuapita elambalalo liungangala walua va lingila omanu va Suku, owu wa muiwila capiãla enene ko Alemanya Nazista. Kuakala asipato. Volonjo viosi va vanjiliyamo, kuenda vosi vamueliaco vambatiwa kukonde. Olohulukãi viomanu viatualiwa kovitumãlo viokutalisila ohali omo okuti kava tavele okusiapo ekolelo liavo. Oku yaka la Suku kuenda omanu vaye kua lingiwilile oco va maleko Olombangi via Yehova voluali luosi.a Eci Olombangi via Yehova via ka sapuile onjanja ya tete esunga liaco konjo yokusombisa ko Alemanya oco va teyuile omoko yavo, oseketa Yupange Wokusombisa yoko Reich ya pongiya olondaka viokulekisa okuti ovo kacitava okuti vakuata epuluvi liokueciwa. Loku popia okuti: “Olombangi viasombiso kacitava okuti viponya lokutava kolombangulo vimue vimõleha soketi vikuete esunga; puãi, te via sandiliya onjila kuenda okusanga ndomo vi tetuluiwa okuti, ndaño lovitangi vimue vitito, viatiamẽla kokutẽlisa ovikele viavo viatila.” Eci calombolokele okuti ka kua kaile esunga. Va Nazista vakuatele ocisimilo cokuti ovopange Olombangi via Yehova akala ãvi, ale ungangala, kuenda akokaile ‘ombuanja Kekalo liokutunga Ofeka.’

6. Alikolisilo api alingiwa oco ku tatekiwe upange wetu vokuenda Kuyaki Wavali Woluali kuenda noke?

6 Vokuenda Kuyaki Wavali Woluali, omanu va Suku va tatekiwa lokusipatiwavo ko Australia, ko Canada, kuenda kolofeka vikuavo ndeci o Comunidade Britanico−vo Afrika, vo Asia, kuenda kolofeka vioko Caribe vio Pacifiko. Ko Estados Unidos, ovanyali kuenda omanu vakualundi omo liokukuama alomboluilo ka a sungulukile va ‘koka ohali.’ (Osamo 94:20) Kuakala ocitangi catiamẽla koku talama nda epandela lilonda. Ovihandeleko via tateka upange wokukunda konjo lanjo, kovitumãlo vimue vieya oku tetuluiwavo kolombonge viokusombisa. Kuenje atepiso amue a sunguluka a tetuluiwa kolonjo vimue viokusombisa, ko Estados Unidos viaeca eteyuilo limue linene liatiamẽla kokukuata elianjo liefendelo. Tupandula Yehova, omo okuti ovanyali kavayulile. Eci uyaki wa pua ko Europa, okukangisa kua pisiwa. Olohulukãi Violombangi viosi viakala kovitumãlo viokukangisila viaeciwa, pole okuyaka ka kua puile. Noke yaco muẽle Yuyaki Wavali Woluali, kueya ovoyaki olofeka vitito, (guerra fria). Kolofeka Viutundilo vianena esipato komanu va Yehova. Kua tumbikiwa ovihandeleko viokutateka upange wokueca uvangi, okuti okutateka oco kaku ka tambuiwe alivulu atiamẽla Kembimbiliya kuenda oco kaku ka lingiwe olohongele viofeka. Valua va kapiwile vokayike loku tumiwa kovitumãlo viokukangisila omanu.

Vupange Wokukunda!

7. Nye ceya okupita Lolombangi via Yehova ko Polonia, ko Russia, kuenda kolofeka vikuavo valima a–a ndopo eci?

7 Eci papita akui anyamo, okukundiwa Kusoma kua fetika vali ciwa okuti letateko lakamue. Ofeka yo Polonia ndaño handi yakala vemehi liuviali wo Komunismu, lopo yaecelela eteke limosi liohongele koo 1982. Olohongele viofeka via lingiwa ko 1985. Olohongele violofeka viakuamamo ko 1989, lolohulukãi viomanu va tundilila ko Russia kuenda ko Ucrania. Unyamo waco una olombiali violofeka okuti o Hungria kuenda o Polonia viaecelela olombangi via Yehova oco vikunde. Vokuenda kuokuenye kuo 1989, Ocimbaka co Berlin ca kupuka. Noke yolosãi vimue ño tua tambula elianjo ko Alemanya Oriental, kuenda okasimbu kamue katito ohongele yofeka yalingiwa vo Berlin. Kuenda kefetikilo liekui lianyamo okusula kuocita ca 20, kualingiwa alikolisilo alua lonjila yokuvangula omunu lomunu la vamanji voko Russia. Vamue akuenje velombe voko Moscovo vamamako okuvangulula, kuenda ko 1991, Olombangi via Yehova via sonehisiwa lomoko yokukunda. Tunde opo upange wa fetika okuamamako calua ko Russia kuenda kovifuka vikuavo vina via likongelele vo União Sovietica.

8. Nye capita lomanu va Yehova vokuenda kualima 45 noke yokupua Kuyaki Wavali Woluali?

8 Ndaño okuti oku lambalaliwa kuapua kolonepa vimue, haimo lumue kukuavo lialivokiya. Vanyamo 45 noke a likuama luyaki wavali woluali, olofeka vialua okuti vialikala oku okuecelela Olombangi via Yehova oco vikunde. Oku vokiyako, va tu tateka ale va tateka ovopange etu volofeka 23 vo Afrika, 9 vo Asia, 8 vo Europa, 3 vo Amerika Latina, kuenda 4 vovifuka.

9. Olonalavayi via Yehova viasiata okulinga nye ko Malawi?

9 Olombangi via Yehova ko Malawi via pita venyiko livi liokukuamaiwa lina lia fetika ko 1967. Mekonda liumamale wavo okuti ovo Akristão vocili, vakuetu Vamanji oko ka va lingile onepa yo pulitika, ndeci okulanda o cartão kocitundo . (Yoano 17:16) Eci ko Malawi kuapita Ohongele Yinene Yocitundo ko 1972, oco kuakala vali etumbuluko liungangala walua. Vamanji va va tundisa volonjo viavo kuenda kovopange avo. Olohulukãi via tunda vofeka oku yivula okupondiwa. Anga hẽ vakuakuliyaka la Suku kuenda omanu vaye va yula? Lakamue! Ndaño lakalo ãvi, lopo kua sapuiwa elivokiyo lisoka 43, 767 kakundi Vusoma ko Malawi kulima wo 1999, kuenda okuti cipitahãla 120.000 vaendele kohongele yofeka oyo ndoto . O filiale yokaliye ya tungiwila vokati kombala yofeka.

Ovo va Luluvala Kelimbi limue

10. Ndeci va linga la Daniele, nye ovanyali va Suku vasiata okulinga koloneke vilo?

10 Vakuetombo, ovitunda vietavo, kuenda vakuavo ka va pondola oku soksa esapulo lietu litunda Vondaka ya Suku. Vemehi liesipato lialingiwa la Vakuatavo Esamda , va suvuka elianjo oco va lombolole okuliyaka kuavo letu. olonjanjo vipi olonjanja vimue va linga? Oco, nye vakuakulinga usuanji vanolapo okulinga oco va tangeleke Daniele? Ko Daniele 6:4, 5, tu tangako hati: “Oco asongui lapalanga va sanda evelo lioku pindika Daniele londaka yimue yuviali. Puãi ka va muile evelo limue, ndaño eko, momo we lipua ka va sangele kokuaye cimue civi ndaño eko. Oco alume vaco va popia vati, Ota, ka tu sangi ale evelo ku Daniele u, te nda tu li sanga kovihandeleko via Suku yaye.” Haicovo etaili, ovanyali va sandiliyavo evelo liokulipilika. Ovo va liyuila eci catiamẽla “kohele yefendelo” kuenda va seteka oku tiamisila Olombangi via Yehova katavo aco. Lokutiamẽla kombuanja, kayonjo kuenda kuhembi walua, va tateka lesepu ndomo efendelo lietu liasiata okulingiwa kuenda okupokola kuetu kovihandeleko via Suku.

11. Vakuesanda vasiata okulinga nye pokati ka vamue ovisuanji Violombangi via Yehova?

11 Kolofeka vimue, vakuatavo kuenda vakua pulitika va likala okulimbuka okuti tukasi lokukuama “etavo liocili, hailio lia pua eviho kovaso a Suku.” (Tiago 1:27) Ndaño ovopange etu Tuakristão akasi lokulingiwa kolofeka visoka 234, ovisuanji vipopia hati “etavo lietu ka lia kulihiwile.” Puãi, eci handi kakualingiwile ohongele folofeka ko 1998, ukanda umue wasapulo ko Atenasi wa sapula okuti etavo lio Ortodoxa lioko Helasi lialinga hati “[Olombangi via Yehova] hetavoko lia kulihiwa,” osimbu okuti uviali Wombala yo ko Europa Kokuteyuila Omoko Yomanu ukute ovisimilo viñi. Noke yoloneke viñami ñami, ukanda ukuavo wasapulo volupale lumuamue luasapula umue kapitiya kondaka vonembele okulinga hati: “[Olombangi via Yehova] kacitava okuti ‘ekongelo Liakristão,’ mekonda ovo kavakuete lacimue vekalo liekolelo Liakristão vomunu wa Yesu Kristu.” Eci ci komohisa ocili, omo okuti kakuli ocimunga cikuavo cetavo citẽla oku setukula vali Yesu okuti Olombangi via Yehova ci sule!

12. Vokutamãlala uyaki wetu kespiritu, tu sukila vali okulinga nye?

12 Etu tu sandiliya oku vindikiya lokutimbika olondaka viwa vonjila yulelu. (Va Filipoi 1:7) Handi vali, etu ka tu ka nyõla ale oku takatisa oku litumbika kuetu kolonumbi via sunguluka via Suku. (Tito 2:10, 12) Ndeci Yeremiya, etu tu ‘popia ovina Yehova a tu tumam,’ hakuecelelako okuti vakuakuliyaka la Suku va tu konyisa lusumba. (Yeremiya 1:17, 18) Ondaka ya Suku Embimbiliya ya popia lulelu oku tu longisa onjila tu kuama. Lalimue eteke tu yongola oku tiangulukila ‘kokuokuo kuetimba’ ale oku sandiliya “okuvunda vulembo we Egito,” cilomboloka okuti voluali lulo. (2 Asapulo 32:8; Isaya 30:3; 31:1–3) Oco tu tamalale luyaki kespiritu, tu sukila okuamamako okukolela Yehova lutima wetu wosi, okuecelela okuti endisa olomahi vietu, kuenda ka tu tiamẽla kolondunge vietu muẽle. (Olosapo 3:5–7) Nda ka tua kuatele ekuatiso lia Yehova kuenda eye muẽle okuti otu kuatisa, upange wetu wosi nda ukala woku “likavisa ño.”−Osamo 127:1.

Va Lambalaliwa pole Kavakonyoha

13. Momo lie citavela okupopia okuti Satana okuliyaka kuaye la Yesu kua ponya?

13 Ongangu yavelapo vali kokutẽlisa efendelo lietu ku Yehova, Yesu, una va lundila lesanda okuti okasi lokukonyuisa kuenda okutatamisa ocihandeleko ca tumbikiwa . Noke yokukulihisa ocitangi ca Yesu, Pilatu wa yonguile okuti eciwa. Pole owiñi, omo okuti wa yonjiwa lasongui vakuetavo, va fetika okupinga lolukandi walua oco Yesu a valeliwe, ndaño eye kakuatele eko . Nda Yesu eey vaeca pole , va pinga Baraba oco a kutuluiwe , ulume wakalele vokaliavoso omo liusuanji kuenda umondi! Pilatu wa seteka vali okulekisa ocili kovanyali ava kavakuete esunga, pole okusulako eye wa tava omo lionjuela kuenda ovisimilo viowiñi. (Luka 23:2, 5, 14, 18–25) Pokati kokufa kua Yesu, esakalaiso liaco liungangala valingila Omõla wa Suku okuti kalingile eko, lia ponya cocili, momo Yehova wa pindula Yesu kuenda wowiha omangu ya velapo kondio Yaye. Kuenda keteke lio Pendekoste kua peseliwa espiritu sandu, lokufetika ekongelo Liakristão−“ocilulikilo cokaliye.”−2 Va Korindo 5:17; Ovilinga 2:1–3.

14. Nye ca sulako eci vakuetavo va Yudea va seteka okutateka oloñame via Yesu?

14 Otembo yimue noke, asongui vakuetavo va fetika okukokisa usumba ovapostolo, pole Akristão ava va tete kavaliwekeleko oku vangula komanu ovina viosi va mola kuenda va yeva. Olondonge via Yesu via likutilila hati: “Kaliye a Ñala, limbuka ndomo va kasi loku seteka oku tu lingisa usumba, kuenje eca kakuenje vove utõi woku popia ondaka yove.” (Ovilinga 4:29) Yehova wa tambulula elombelo liavo loku va yukisa lespiritu sandu kuenda wa va pamisa oco va kuate utõi wokusandeka ondaka. Kuapita ño oloneke vimue va popia vali kovapostolo oco va liwekepo okukunda, pole Petulu la vakuavo va kumbulula vati: “Cetu oku pokola ku Suku, komanu hakoko.” (Ovilinga 5:29) Okulingisiwa usumba, oku kuatiwa, kuenda oku tipuiwa kakua ponduile oku va tateka okuti va sandeka upange Wusoma.

15. Helie wa kala Gamalieli, kuenda elungulo lipi aligna ku vakuatavo ovisuanji violoñame via Yesu?

15 Ndamupi asongui vakuetavo valinga? “Va fungula kuenda va yongola oku va ipa [ovapostolo].” Kuenda, ulongisi Wocihandeleko Gamalieli, u Fariseo, wakalapovo, kuenda haeye wa sumbiwile lomanu vosi. Loku tundisa ovapostolo Vonjango Yakulu, wa fetika oku lungula ovanyali vaco hati: “Alume va Isareli, lunguki leci wa soki oku linga lomanu ava. Momo ale kua katukile Teodasi. Eye wa litukula hati, Ndimunu unene. Omanu va litokeka laye va lua, va soka ndovita vikuala. Puãi eye wa ipaiwa, kuenje vosi va tava kokuaye va sandoka, yu va taka. Noke kua katuka Yuda u Galilea koloneke vioku lisonehisa. Layevo wa nyõleha kuenje vosi va tava kokuaye va sandoka. Kaliye mopia lene siti, Liweki komau ava. Va kale ño, momo etavo eli, pamue upange u, nda womanu, u nyõleha. Puãi, nda wa Suku, ene ka vu tela oku va yula. Kuli ohele sanga vu linga ndava va liyaka la Suku.”−Ovilinga 5:33–39.

Lacimue Ocimãlẽho Citẽla Okuliyaka Letu Cikakuata Eyulo

16. Volondaka viove muẽle, olombolola ndati ekoliso Yehova aeca komanu vaye?

16 Elungulo lia Gmalieli lia yevala, kuenda etu tu ci sole calua nda umue o vanguila uwa wetu. Tualimbukavo okuti elianjo liefendelo lietu liaeciwa lolonganji vimue via sunguluka. Ocili, okutiamẽla kuetu Kondaka ya Suku ci sumuisa asongui Vetavo Liesanda kuenda asongui vakuavo vo Bavulono Yinene, unene wetavo liesanda. (Esituluilo 18:1–3) Catiamẽla kokuavo kuenda vana va sosuiya okuliyaka letu, etu tua kolisua ndoco: “lacimue ocimãlẽho va ci telela oku yaka love ci ku linga cimue; kuenje o yula alimi osi a ku katukila vekanga. Eci oco ocipiñalo cakuenje va Yehova, kuenda esunga liavo lia tunda kokuange. Oco ca popia Yehova.”−Isaya 54:17.

17. Ndaño ovisuanji viliyaka letu, momo lie tukuetele ekolelo?

17 Ovisuanji vietu vi yaka letu puãi leko lalimue tukuete, pole katu ka pumbi ekolelo. (Osamo 109:1–3) Lalimue eteke katu ka eceleli okuti vana va suvuka esapulo lietu Liembimbiliya va tu lingisa usumba kuenje tu konyoha kekolelo. Ndaño tu talamẽla okuti uyaki wetu kespiritu u livokiya, eci ciya kovaso tua ci kuliha. Ndeci Yeremiya akala, haicovo etu tuka mola okutẽlisiwa kuolondaka viocitumasuku eci: “Va yaka love puãi ka va ku yuli, momo ame ñasi love oku ku silamẽla. Oco ca popia Yehova.” (Jeremiya 1:19) Ocili, etu tua kuliha okuti ava va yaka la Suku kavakayula!

[Etosi]

a  Tala ocipama “Fiéis e Destemidos em Face da Opressão Nazista,” kemẽla 24–8 velimi lioputu.

Momo lie omanu va Yehova va kasilili vemehi liokukuamaiwa?

Volonepa vipi ovisuanji viasiata okuliyaka lomanu va Yahova?

Momo lie tu kuatela ekolelo okuti vakuakuliyaka la Suku kavakayula?

[Elitalatu kemela 23]

Yeremiya wa kolelele okuti Yehova opondola okukala laye

[Elitalatu kemela 26]

Vava va supapo kovitumãlo viokukangisila

[Elitalatu kemela 26]

Undululu wakahandangala valingila Olombangi via Yehova

[Elitalatu kemela 26]

Catiamẽla ku Yesu, vakuakuliyaka la Suku kavayulile

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link