Etu tu Sukila Ocisokoca Yehova
WA YEVELE ale umue wa popia hati, “Ame ndi tava okuti kuli Suku pole hacisokoko cetavo? Olondaka evi vimuamue olonjanja vialua viasiata okuvanguiwa lomanu vakuakuendaenda kolonembele lonjongole, pole ovo va sumuisiwa latavo avo muẽle mekonda atavo aco ka atẽla okuvaiha okulia kuespiritu ovo vasukila. Ndaño atavo a lingisa owesi, pole omanu valua va pandikisa okuti handi va yongola oku fendela Suku. ovo va tava, pole kokuavo hise vali oku fendela ndamuna ovo vayongola lonjila yina ya va sungulukila, pole ka va likongela letavo ale locisoko cimue ciñi.
Nye Embimbiliya li popia? Suku o yongola okuti Akristão valikongela vocisoko?
Akristão va Tete Vopa Ekuatiso poku Kala Ocisoko
Ko Pendekoste ya 33 K.K., Yehova waecele espiritu sandu liaye, hakuvakuatavoko vamue ño opokanele, pole kocimunga calume lakãi vana “va kala vosi kumuamue,” apa pa tukuiwa okuti ohondo ya velapo yo sapalalo volupale luo Yerusalãi. (Ovilinga 2:1) Kotembo yina, ekongelo Liakristão, okuti lia pongoloka ocisoko kolofeka viosi, oco lia tumbikiwa. Eci ci lekisa muẽle ocili esumuluho ku vana vakala olondonge. Momo lie? Esunga limosi lika okuti ovo vaihiwa ocikele cavelapo cokukunda olondaka viwa Viusoma wa Suku kuvakuavo toke kolongave vio “koluali luosi.” (Mateo 24:14) Vekongelo ava va limbuka ndopo ocili va pondola oku lilongisila kuvakuavo vakuetavo ava vakasimo ale osimbu ndomo va amvata ocikele cavo cupange wokukunda.
Lonjanga yalua esapulo Liusoma lia pitahãla olongave viovimbaka viosi vio Yerusalãi. Vocakati ca 62 la 64 K.K., upostolo Petulu wa sonehela ukanda waye wa tete Kakristão vana “va sandokaila kolonele kuiñi kuiñi, ko Pondu ,ko Galatia, ko Kapadokia, ko Asia, ko Bitunia,” okuti otembo yilo ku tukuiwa okuti ko Turkiya. (1 Petulu 1:1) Vo Palestina mua kalavo ava va tava, ko Levanone, ko Suria, ko Chipre, ko Grecia, ko Creta, kuenda ko Italia. Ndomo Paulu a sonehela va Kolosai vokati kanyamo 60 toke 61 K.K., okuti olondaka viwa via “kundiwila omanu vosi voluali.”−Va Kolosai 1:23.
Ekuatiso liavali liakala liokulikongela vocisoko, evetiyo Akristão vaendaenda oku lilinga pokati. Poku litokeka lekongelo, Akristão vaenda loku yeva olohundo vikuatisa, lokulilongisila kumuamue Ovisonehua Vikola, okukuata ekolelo lia pama omo liavamanji vapita vovitangi vialua , kuenda etokeko lialingiwa lavamanji vohutililo . (1 Va Korindo, ocipama 14) Alume vamako kespiritu va pondola ‘oku lava ocinda ca Suku.’−1 Petulu 5:2.
Akristão omo okuti ovimatamata viekongelo, va li kulihavo omunu lokuavo kuenda oku lisola pokati. Omo ka va liyeyele mekonda liocilemo cavo coku litokeka lekongelo, Akristão vatete ca va kokela evetiyo loku pamisiwa.−Ovilinga 2:42; 14:27; 1 Va Korindo 14:26; Va Kolosai 4:15, 16.
Esunga likuavo lia sukilile ekongelo okukala omunga voluali luosi, ale ocisoko, liakala lioku tumbika elitokeko. Akristão va lilongisile oku “popia popia cimuamue.” (1 Va Korindo 1:10) Eci ca silivila calua, omo Liovimatamata viekongelo vakualilongiso a litepa kuenda akova vatunda kolonepa viñi viñi. Ovo va vangula alimi añi añi, kuenda vakuatele ovisimilo vialitepa. (Ovilinga 2:1–11) Vokuenda kuotembo, kueya oku kala ovisimilo viñi viñi vialitepa pole vievi via sunguluka. Omo liaco, Akristão va kuatisiwileko oku potolola apinyanyuho aco vokati kekongelo.−Ovilinga 15:1, 2; Va Filipoi 4:2, 3.
Akatanga ana okuti ka a potoluiwa lakulu vekongelo a potoluaiwa lakuku vakuakunyula akongelo, ndeci Paulu. Ovitangi vielongiso viaenda loku potoluiwa lono okuti osungu yolombangi via Yehova vo Yerusalãi. Osungu yolombangi via Yehova ya fetika lovapostolo va Yesu Kristu pole okuamisapo mueya oku kongela akulu vakuavo vekongelo vo Yerusalãi. Ekongelo lekongelo liaenda loku limbuka osungu yolombangi via Yehova okuti unene wa Suku; kuenda olomitavaso viaco viendisa ciwa upange wokukunda, vailika alume vovikele viupange, kuenda va tepisa ovitangi vielongiso. Eci osungu yolombangi via Yehova yaecaca onumbi, akongelo aenda lokutava etepiso kuenje “va sanjukila elembeleko .”−Ovilinga 15:1, 2, 28, 30, 31.
Oco muẽle, Yehova wa talavaya locisoko kocita ca tete. Pole, oco hẽ etaili ndati?
Etaili Etu tu Sukilavo Ocisoko
Ndeci okulisokisa lakristão vakuavo vo kocita ca tete, Olombangi via Yehova etaili vikuete ocikele cocili coku kunda olondaka viwa Viusoma okuti vacikuete lesilivilo lialua. Onjila yimue ovo va tata layo upange owu pokueca Ambimbiliya kuenda alilongiso akuavo Embimbiliya, valingila vocisoko. Alivulu Akristão a sukila oku angiliya ciwa, oku a konomuisa lutate, oku a panga, kuenda oku a tuma kakongelo. Kuenje, Akristão omunu lomunu va sukila oku lieca okumue ovo muẽle oco vakopileko alivulu vana va yongola oku a tanga. Esapulo Liusoma lia tambuiwa ale lolohuluwa viomanu valua lonjila ndeyi. Akundi volondaka viwa va likolisilako oku tata ciwa upange waco wokukunda lonjila ya sunguluka, loku kulihiwa okuti kakuli lacimue ocikanjo ka ca talavayiwile, ndaño olonepa vikuavo kavikasi lokusiwako. Ovina viosi evi vilingiwa locisoko.
Tunde nunde “Suku ka kuete ocame,” Ambimbiliya kuenda alivulu atiamẽla Kembimbiliya akasi lo ku pongoluisiwila kalimi akuavo. (Ovilinga 10:34) Kaliyeo revista yaco eyi yisangiwa ale kalimi asoka 132, kuenda yikuavo omo vilikuãyili o Despertai! Yikasivo loku pangiwa kalimi asoka 83. Eci ci sukila ocisoko cimue cangiliyiwa lutate lovimunga via vakua ku pongoluisa alimi voluali luosi.
Ovimatamata viekongelo vi tambula evetiyo eci vienda kolohongele Viakristão kuenda kolohongele viofeka. Oko va yevela alomboluilo Embimbiliya okuti a vetiya, oku lilongisila pamosi Ovisonehua, okukuata onepa lovolandu a kolisa, loku kuata esanju lioku likutilila pamosi. Kuenda ndeci vamanjavo kocita ca tete, ekolelo liavo lia pamisiwa vali lapasu vopa kuvamanji vakuacisola vanyula akongelo. Omo liaco, Akristão etaili vakasi “ocunda cimuamue lungombo umuamue.”−Yoano 10:16.
Ocili, Olombangi via Yehova ka via lipuile, ndaño muẽle vakuavo va tete. Pole, vakasi oku talavayela kumuamue omunga. Casulako, upange wokukunda Usoma ukasi lokutẽlisiwa koluali luosi.−Ovilinga 15:36–40; Va Efeso 4:13.
[Elitalatu kemela 31]
Akristão etaili vakasi “ocunda cimuamue lungombo umuamue”